Tanoakita
Ko e Hā Nai e ʻUhinga ʻoku Totonu Ke u Kei Moʻui aí ʻi he Taimi ʻoku Fuʻu Faingataʻa ai ʻa e Moʻuí?


“Ko e Hā Nai e ʻUhinga ʻoku Totonu Ke u Kei Moʻui aí ʻi he Taimi ʻoku Fuʻu Faingataʻa ai ʻa e Moʻuí?” Kau Hao Moʻui ne Feinga [Taonakitá] (2018).

“Ko e Hā Nai e ʻUhinga ʻoku Totonu Ke u Kei Moʻui aí?” Kau Hao Moʻui ne Feinga [Taonakitá.]

Ko e Hā Nai e ʻUhinga ʻoku Totonu Ke u Kei Moʻui aí ʻi he Taimi ʻoku Fuʻu Faingataʻa ai ʻa e Moʻuí?

Ko e moʻui fakamatelié ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ia mei he ʻOtuá—ko ha meʻaʻofa ia ʻoku totonu ke fakamahuʻingaʻi mo maluʻi (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10). ʻOku foaki atu ha ngaahi aʻusia fakamatelie ke tokoniʻi koe ke ke ako peá ke falala ki hoʻo Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakamanatu mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo pehē: “Neongo pe ko e hā ʻokú ke fefaʻuhi mo iá, siʻoku kāinga —fakaʻatamai pe fakaeloto pe fakaesino pe ko ha faʻahinga meʻa pē—ʻoua naʻá ke fili ke ke taʻofi e mahuʻinga ʻo e moʻuí ʻaki haʻo fakangata ia! Falala ki he ʻOtuá. Pikitai ki Heʻene ʻofá. ʻIloʻi ʻe ʻi ai ʻe ʻaho ʻe mafoa ngingila mai ai e atá pea ʻe mōlia atu leva e ngaahi haʻahaʻa kotoa ʻo e moʻui fakamatelié.” (“Hangē ha Ipu kuo Maumaú,” Liahona, Nōvema 2013, 42).

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā ʻOasoni F. Uitenī: “ʻOku ʻikai taʻeʻaonga ʻa e mamahi ʻoku hoko mai kiate kitautolú, pea mo e faingataʻa ʻoku tau aʻusiá. ʻOku tokoni ia ki hotau akoʻí, ki hono fakatupulaki ʻo e ngaahi ʻulungaanga lelei hangē ko e kātakí, tuí, loto-mālohí, pea mo e loto-fakatōkilaló. Ko e ngaahi meʻa kātoa ʻoku nau fakamamahiʻi kitautolú mo e ngaahi meʻa kātoa ʻoku tau kātakiʻí, kae fakatautefito pē kapau te tau kātakiʻi ia ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻoku nau langa hake hotau ʻulungāngá, fakamaʻa hotau ngaahi lotó, fakatupulaki ʻa ʻetau moʻuí, ngaohi kitautolu ke tau angavaivai mo toe manavaʻofa ange, mo tau taau ange ai ke ui kitautolu ko e fānau ʻa e ʻOtuá … pea ko e ʻilo ko ia naʻa tau omi ke maʻu ʻi he māmaní ʻoku fakafou ia ʻi he mamahí mo e faingataʻaʻiá, ngāué mo e ʻahiʻahí, ʻa ia te ne ngaohi kitautolu ke tau hoko ʻo tatau ange mo ʻetau Tamai pea mo ʻetau Faʻē ʻi hēvaní” (lea ʻaki ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 16).

Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku fuʻu taulōfuʻu e ngaahi faingataʻá, fekumi ki ha tokoni. ʻOku fie maʻu tokoni e tokotaha kotoa pē mei he niʻihi kehé, ʻo tatau ai pē pe ʻoku fēfē ʻenau faivelengá. Naʻa mo Sīsū naʻá Ne fie maʻu ha fakafiemālie mo ha mālohi mei Heʻene Tamaí. ʻE lava ke fakamālohia koe ʻe he ʻEikí pe fekauʻi atu ha niʻihi kehe ke tokoniʻi mo fakafiemālieʻi koe (vakai, Mōsaia 18:8; 24:15). Fekumi ki ha tokoni fakapalofesinale pe talanoa ki hoʻo pīsopé pe ko ha taha kehe ʻokú ke falala ki ai. Fekumi ke maʻu ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Lotua ha tokoni, pea ke tui te ke ma‘u ia. ‘Oku teʻeki liʻaki koe ʻe he ʻOtuá.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Siasí mo e Koló

Paaki