Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Tui ki a Sīsū Kalaisí


“Tui kia Sīsū Kalaisi,” Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Lāsolo M. Nalesoni (2023)

ʻĪmisi
ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi ha tangata

Vahe 4

Tui kia Sīsū Kalaisí

Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e fakavaʻe ki he tui kotoa pē mo hono maʻu ʻo e mālohi fakalangí.

Mei he Moʻui ʻa Lāsolo M. Nalesoní

ʻI he 1985, naʻe vahe ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ke ne hoko ko e fuofua tokotaha fetuʻutaki maʻá e Siasí ʻi ʻIulopé. Ke tokoni ki hono fakamafola ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he konga ko ʻeni ʻo e māmaní, naʻe tuʻo lahi e ʻaʻahi ʻa ʻEletā Nalesoni ki hono fakamālohia ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí, fokotuʻu ha ngaahi vā fetuʻutaki mo e kau taki fakapuleʻangá, mo fekumi ki hano fakatokangaʻi fakaʻofisiale ʻo e Siasí.

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻEletā Nalesoni ʻene tui kia Sīsū Kalaisí ʻo mamata tonu ʻi he tui naʻe fakahaaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he feituʻu ko ʻení. Hangē ko ʻení, naʻe fakamoʻoni hingoa ʻi he ʻaho 21 ʻo Fēpueli 1990 ʻa e ʻū pepa ʻo hono fakatokangaʻi ʻo e Siasí ʻi Sekisolovākiá. Naʻe makatuʻunga ʻa e tāpuaki ko iá ʻi he ngaahi ngāue faivelenga ʻa Sili Sinatelā mo hono uaifi ko ʻOlokaá:

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻE toki lava pē ke fakatokangaʻi [ʻa e Siasí] ʻi hono fai e kolé ʻe ha tokotaha Sekisolovākia ko ha mēmipa ʻo e Siasí.” “Ko ia naʻá ma ō leva ki he ʻapi ʻo Misa mo Sisitā Sinatelaá. Naʻá ma fakamatalaʻi ange naʻá ma toki maʻu ʻa e fakamatala ko iá mei he sea ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Ngaahi Meʻa Fakalotú. ʻI heʻema ʻiloʻi naʻe tuku pōpula pe tamateʻi e kau taki Sekisolovākia kehé koeʻuhi ko ʻenau tui fakalotú pe tui fakalotu ʻoku kehé, naʻá ma talaange ai kia Misa Sinatelā, ʻi heʻema hoko ko hono taki ʻi he Siasí, he ʻikai pea he ʻikai ke ma lava ʻo tuku ke ne fai ʻa e kole ko iá. Hili haʻane fakakaukau ʻi ha kiʻi taimi nounou pē, naʻe lea fakatōkilalo mai ʻa Misa Sinatelā, ʻTuku ke u ʻalu! Te u fai ia!’ ʻI he lolotonga ʻene leá, naʻe tangi hono uaifi ko ʻOlokaá. Naʻá na fefāʻofuaʻaki mo na pehē mai, ʻTe ma fai ha faʻahinga meʻa pē ʻe fiemaʻú. Ko e fai eni ia maʻá e ʻEikí, pea ʻoku mahuʻinga ange ʻEne ngāué ʻi heʻema tauʻatāiná pe moʻuí.ʻ

“Hili ha ngaahi māhina mei ai, ʻi he taimi naʻe mateuteu lelei ai ʻa e ngaahi meʻa fakapepá, naʻe fakahū atu leva ia ʻe Misa Sinatelā. Naʻe fuʻu siofi fefeka leva ʻa Misa Sinatelā mo hotau kāingalotú. Naʻe hokohoko atu pē ʻa e Kāingalotú ʻi he loto-toʻa mo e tui. Ko hono aofangatukú, hili ha toutou ʻaukai mo lotu pea talangofua kakato ki he ngaahi fiemaʻu kotoa pē, naʻe hoko mai ʻa e fanongonongo fakafiefia ko ia ʻo hono fakatokangaʻi ʻo e Siasí. ʻOku ou tanganeʻia ʻi he fāmili Sinatelā mo e kāingalotu lototoʻa kotoa ko ʻeni naʻa nau kātekina ha fakaʻekeʻeke mo e fakatuʻutāmaki lahi!”

Ngaahi Akonaki ʻa Lāsolo M. Nalesoni

ʻOku kamata e tāpuaki mahuʻinga taʻengata kotoa pē ʻaki e tui kia Sīsū Kalaisí

Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e fakavaʻe ki he tui kotoa pē mo hono maʻu ʻo e mālohi fakalangí. Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Ka ʻi he taʻe maʻu ʻa e tuí ʻoku ʻikai mafai hono fakafiemālieʻi [e ʻOtuá]; he ko ia ʻoku haʻu ki he ʻOtuá, ʻoku totonu ke ne tui ʻoku ai ia, pea ʻokú ne totongi kiate kinautolu ʻoku kumi lahi kiate iá.” [Hepelū 11:6].

Ko e meʻa lelei kotoa pē ʻi he moʻuí—ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻoku mahuʻinga taʻengatá—ʻoku kamata ʻaki e tuí. Ko hono fakaʻatā e ʻOtuá ke lāngilangiʻia ʻi heʻetau moʻuí ʻoku kamata ʻaki e tui ʻokú Ne finangalo ke tataki kitautolú. Ko e fakatomala moʻoní ʻoku kamata ʻaki [ia] e tui ʻoku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi e mālohi ke fakamaʻa, fakamoʻui, mo fakamālohia kitautolu.

Naʻe pehē ʻe he palōfita ko Molonaí, “ʻOua naʻa mou fakaʻikaiʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, he ʻokú ne ngāue ʻi he mālohi, ʻo fakatatau ki he tui ʻa e fānau ʻa e tangatá” [Molonai 10:7; tānaki atu ʻa e fakamamafá]. ʻOku fakaava ʻe heʻetau tuí ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. …

Kātaki ʻo ʻiloʻi ʻeni: kapau ʻe liʻaki koe ʻe he meʻa kotoa pē mo e taha kotoa pē ʻi he māmaní ʻokú ke falala ki aí, he ʻikai pē ke teitei liʻaki koe ʻe Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí. ʻOku ʻikai ke teitei tulemohe ʻa e ʻEikí, pe te Ne mohe. ʻOkú Ne “tatau ʻi he ʻaneafí, ʻaho ní, pea [mo ʻapongipongi]” [Molomona 9:9]. He ʻikai ke Ne liʻaki ʻEne ngaahi fuakavá, ʻEne ngaahi talaʻofá, pe ko ʻEne ʻofa ki Hono kakaí. ʻOkú Ne fakahoko ha ngaahi meʻa mana ʻi he ʻahó ni pea te Ne fakahoko mo ha ngaahi mana ʻapongipongi.

ʻI heʻetau lave ki he tuí—ʻa e tui ko ē te ne lava ke hiki ʻa e ngaahi moʻungá—ʻoku ʻikai ko haʻatau lave fakalūkufua pē ki he tuí ka ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke fakamālohia ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau ako kau kiate Ia mo moʻui ʻaki ʻetau tui fakalotú. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí ke tokoni ʻi hono fakatupulaki ʻetau tuí. …

Te tau ala fehuʻi loto pē pe ʻoku ʻi fē ʻetau tuí? ʻOku ʻi he timí? ʻOku ʻi he faʻahinga ʻo e meʻa vaʻingá? ʻOku ʻi he taha vaʻinga ʻiloá? Naʻa mo e timi lelei tahá ʻe lava pē ʻo foʻi. ʻE lava ke mōlia atu ʻa e kau manakoá. Ko e Toko Taha pē ʻe lava ke malu maʻu pē ai hoʻo tuí, ʻa ia ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻI hono fakaʻaongaʻi hotau taimí ke ako kau ki he Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau fakaleleí, ʻoku tau ʻunu ai ke kau ki ha meʻa mahuʻinga ʻe taha ke maʻu ai Hono mālohí: ʻa ia ko ʻetau fili ke tui kiate Ia mo muimui ʻiate Ia.

Fehuʻi ke Ako

Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke tui kia Sīsū Kalaisi?

ʻOku fakaiku ʻa e tui lahi ki he ʻEikí ʻi he ului kakató

Ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻe akoʻi mai ʻe Paula, “ko e tuí ko e tuʻunga ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki lelei ki ai, ko e fakamoʻoni ʻo e ngaahi meʻa taʻe hā mai” [Hepelū 11:1]. Naʻá ne tautapa ʻo pehē, “koeʻuhí ke nofoʻia ʻe Kalaisi homou lotó ʻi he tui; kae aka ʻa kimoutolu mo tuʻu maʻu ʻi he ʻofa, ke mou mafai ke ʻilo fakataha … pea ke ʻilo ʻa e ʻofa ʻa Kalaisí” [ʻEfesō 3:17–19]. Naʻe kole fakamātoato mai ʻa Paula kiate kitautolu ke “tau hoko kotoa pē ki he fakataha ʻi he tui, pea mo e ʻiloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” [ʻEfesō 4:11–13].

ʻOku tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná “ʻoku fakamoʻui ʻa kimautolu ʻia Kalaisi koeʻuhí ko ʻetau tuí. … Pea ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fietfia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau ki heʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” [2 Nīfai 25:25–26]. …

ʻOku fakaiku ʻa e tui mālohi ki he ʻEikí ki he ului kakató mo ha tukupā kakato ki Heʻene ngāue māʻoniʻoní. … ʻOku ʻomi ʻe he tui lahi ki he ʻEikí ʻa e uluí, ko ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó [vakai, ʻAlamā 5:12–14], ko ha liliu ʻo e fakakaukaú, mei he ngaahi founga ʻa e māmaní ki he ngaahi founga ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne ʻai ha taha ke ne fakatomala ʻaki e “loto fakamātoato moʻoni” [2 Nīfai 31:13]. Naʻe toe pehē ʻe ʻAlamā, “Malanga ʻaki atu kiate kinautolu ʻa e fakatomalá, mo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí; akoʻi ʻa kinautolu ke nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu pea ke nau angamalū mo angavaivai; akoʻi ʻa kinautolu ke nau lavaʻi ʻa e ʻahiʻahi kotoa pē ʻa e tēvoló, ʻaki ʻenau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” [ʻAlamā 37:33]. …

ʻOku ʻikai ngata pē hono ʻomi ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻi he moʻuí ni, ka ʻoku mahuʻinga ia ki hotau fakamoʻui taʻengatá mo e hakeakiʻí.

Ko e meʻa mahuʻinga taha kuó u siotonu aí ko e makehe taʻe hano tatau ʻoku maʻu mei ha moʻui ʻa ha taha ʻoku tui ki he ʻOtuá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ha meʻa te ne fakatataua ʻa e ivi fakamaʻa, fakaʻeiʻeiki mo e lelei ʻoku maʻu ʻi he moʻui ʻa ha taha tui mateaki mo ha sevāniti līʻoa.

Fehuʻi ke Ako

Kuo fakahoko fēfē ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ha meʻa makehe ʻi hoʻo moʻuí?

Kamata he ʻahó ni ke fakatupulaki hoʻomou tuí.

ʻE ngali taulōfuʻu hono fakaʻaongaʻi ʻo e tuí. ʻOku ʻi ai e taimi te tau fifili ai pe ʻoku tau malava ke maʻu ha tui feʻunga ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻoku tau fuʻu fiemaʻu moʻoní. Neongo ia, ka ʻoku hanga ʻe he ʻEikí ʻo tekeʻi atu e ngaahi tailiili ko iá ʻaki e ngaahi lea ʻa e palōfita ko ʻAlamaá mei he Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku kole mai ʻe ʻAlamā kiate kitautolu ke ʻahiʻahiʻi e leá pea “ngāue ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí, ʻio, kapau foki ʻoku ʻikai ke [tau] lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí.” [ʻAlamā 32:27; tānaki atu ʻa e fakamamafá]. …

ʻOku ʻikai ke fiemaʻu ʻe he ʻEikí ha tui haohaoa meiate kitautolu kae toki lava ke maʻu Hono mālohi haohaoá. Ka ʻokú Ne kole mai pē ke tau tui. … Kamata he ʻahó ni ke fakatupulaki hoʻomou tuí. ʻE fakatupulaki ʻe Sīsū Kalaisi hoʻo malava ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí makatuʻunga ʻi hoʻo tuí [vakai, 1 Nifai 7:12], neongo ʻe ngali fuʻu lahi hoʻo ngaahi faingataʻa fakatāutahá ʻo hangē ko e Moʻunga ko ʻEvalesí.

Mahalo ko ho ngaahi faingataʻá ko e ongoʻi liʻekiná, veiveiuá, mahamahakí, pe ko ha ngaahi palopalema fakataautaha kehe. ʻE kehekehe pē hoʻo ngaahi palopalemá, ka ko e tali ki hoʻo ngaahi faingataʻaʻia takitaha ko hono fakatupulaki pē hoʻo tuí. …

… ʻOku fiemaʻu ha ngāue kae tupulaki hoʻo tui mo e falala kiate Iá. Tuku muʻa ke u ʻoatu ha ngaahi fokotuʻu ʻe nima ke tokoni ki hono fakatupulaki hoʻo tuí mo e falalá.

ʻUluakí, ako. Hoko ko ha tokotaha ako mālohi. Ako fakamātoato e folofolá ke mahino lelei ange ʻa e misiona mo e ngāue ʻa Kalaisí. ʻIlo e tokāteline ʻo Kalaisí koeʻuhi ke mahino kiate koe hono mālohí ʻi hoʻo moʻuí. Fakamahuʻingaʻi e foʻi moʻoni ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku ʻaonga ia kiate koe. Naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻa hoʻo mamahí, ʻa hoʻo ngaahi fehalaākí, ʻa hoʻo vaivaí, mo hoʻo ngaahi angahalá. Naʻá Ne fai e totongi huhuʻí pea ʻomi mo e mālohi ke ke ikunaʻi e faingataʻa kotoa pē te ke fehangahangai mo iá. ʻOkú ke maʻu e mālohi ko iá ʻi hoʻo tuí, falalá, mo e loto moʻoni ke muimui kiate Iá. …

Ko e lahi ange hoʻo ako ʻo kau ki he Fakamoʻuí, ko e faingofua ange ia ho falala ki Heʻene ʻaloʻofá, ko ʻEne ʻofa taʻe-fakangatangatá, mo Hono mālohi fakaiviá, faifakamoʻuí, mo e mālohi ke huhuʻí. ʻOku toe ofi ange e Fakamoʻuí he taimi ʻokú ke fehangahangai ai pe feinga ke ikunaʻi ha faingataʻa ʻaki e tuí.

Uá, fili ke tui kia Sīsū Kalaisi. Kapau ʻokú ke veiveiua ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, pe ko e moʻoni hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pe ko hono moʻoni ʻo e uiuiʻi fakalangi ʻo Siosefa Sāmita ko ha palōfitá, fili ke tui [vakai, 2 Nīfai 33:10–11] pea kei faivelenga pē. Tekaki hoʻo ngaahi fehuʻí ki he ʻEikí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga kehé. … Tuku ke tataki koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo fononga ki he ʻilo fakalaumālié.

Tolú, ngāue ʻi he tuí. Ko e hā naʻá ke mei faí kapau naʻá ke maʻu ha tui ʻoku lahi angé? Fakakaukau angé ki aí. Tohi fekauʻaki mo ia. Pea maʻu [leva ha tui] ʻoku lahi angé ʻi hono fai ha meʻa ʻoku fiemaʻu ki ai [ha tui] ʻoku lahi angé.

Faá, fakahoko e ngaahi ouau toputapú ʻi he moʻui taau. ʻOku fakaava ʻe he ngaahi ouaú ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki hoʻo moʻuí [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20].

Pea ko e nimá, kole ha tokoni ki hoʻo Tamai Hēvaní, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku fiemaʻu e ngāué kae maʻu e tuí. ʻOku fiemaʻu e ngāué kae maʻu ha fakahā. Ka “ko ia kotoa pē ʻoku kolé, ʻokú ne maʻu; pea ko ia ʻoku kumí, ʻokú ne ʻilo; pea ko ia ʻoku tukitukí, ʻe toʻo kiate ia” [Mātiu 7:8]. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá e meʻa ʻe tokoni ke tupulaki ai hoʻo tuí. Kole, pea toutou kole.

Ko [ha] ʻelemēniti ʻe taha ki hono tohoakiʻi mai e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí ko e kakapa hake kiate Ia ʻi he tui. ʻOku fiemaʻu ʻi he faʻahinga kakapa peheé, ʻa e ngāue faivelenga mo e tokanga. …

Ko e taimi ʻokú ke kakapa hake ai ki he mālohi ʻo e ʻEikí, ʻi hoʻo moʻuí ʻaki e mālohi tatau ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻoku melemo, ʻi he taimi ʻoku taufā mo feinga ai ke mānavá, te ke maʻu e mālohi meia Sīsū Kalaisi. Ko e taimi ʻoku ʻafioʻi moʻoni ai ʻe he Fakamoʻuí ʻokú ke fiemaʻu moʻoni ke kakape hake kiate Iá—ʻi he taimi te Ne lava ai ʻo ongoʻi ko e holi taupotu taha ho lotó ke ʻomi Hono mālohí ki hoʻo moʻuí—ʻe taki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi pau ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke faí [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:63].

Fehuʻi ke Ako

Ko e hā nai mo ha toe meʻa te ke lava ʻo fai ke fakatupulaki ai hoʻo tui kia Sisū Kalaisí?

ʻOku fakatupulaki maʻu pē ʻe he tuí ʻetau malava ke maʻu e mālohi fakaʻotuá

Ke aʻusia ʻa e meʻa ʻoku “taʻe malavá,” … ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku fiemaʻú ko e tuí. …

Naʻe akoʻi fakataautaha ʻe he ʻEikí ʻa e moʻoni ko ʻení ki Heʻene kau ākongá: Naʻá ne pehē: “Kapau ʻe ai hoʻomou tui, pea ʻe ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻe taʻe faʻa fai ʻe kimoutolu” [Mātiu 17:20].

ʻOua naʻá ke fakasiʻia e tui kuó ke ʻosi maʻú. ʻOku fie maʻu ʻa e tuí ke kau ki he Siasí pea tuʻu maʻu. ʻOku fiemaʻu ʻa e tuí ke muimui ki he kau palōfitá kae ʻikai ko e fakakaukau ʻoku manakoá mo e kau poto fakaʻatamaí. ʻOku fiemaʻu e tuí ki he ngāue fakafaifekau lolotonga e mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahí. ʻOku fiemaʻu e tuí ke moʻui maʻa ʻi ha māmani ʻokú ne poupouʻi fefeka ko e fono ʻa e ʻOtuá ki he angamaʻá kuo ʻosi hono taimí. ʻOku fiemaʻu e tuí ke akoʻi e ongoongoleleí ki he fānaú ʻi ha māmani taʻe-lotu. ʻOku fiemaʻu e tuí ke tautapa maʻá ha moʻui ʻa ha taha ʻokú te ʻofa ai, mo ha tui lahi ange ke tali ʻaki ha meʻa ʻoku fakamamahi. …

ʻOku ʻikai ke ikunaʻi maʻu pē e ngaahi faingataʻa ʻo ʻetau moʻuí ʻo fakatatau ki he founga pe taimi ʻoku tau loto ki aí. Ka ʻoku hanga maʻu pē ʻe heʻetau tuí ʻo ʻunuakiʻi kitautolu kimuʻa. ʻOku fakatupulaki maʻu pē ʻe he tuí ʻetau malava ke maʻu e mālohi fakaʻotuá. …

Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi maʻongoʻonga taha ʻoku malava ke tau maʻu ʻi he moʻui ní. ʻOku malava ʻa e meʻa kotoa pē ʻe kinautolu ʻoku tuí [vakai, Maʻake 9:23].

ʻOku fakaivia kitautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ke tau fai ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke tau mei fai. ʻOku ʻomi ʻe he tui ʻokú ne fakaʻaiʻai kitautolu ke fai ha ngāué, ha faingamālie lahi ange ke maʻu ai Hono mālohí.

Fehuʻi ke Ako

Ko e fē ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe hoʻo tuí ke ke lavaʻi ha meʻa naʻe ngali taʻemalava?

He ʻikai taʻofi ʻe he tuí ʻa e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí ka ʻe tokoni ia ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke hoko ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ki ai e ʻamanakí.

ʻOku fiemaʻu ha tui moʻoni ki he ʻEikí mo ʻEne ongoongoleleí ki hono matuʻuaki e ngaahi ʻohofi ʻa e filí. ʻOku ou tapou atu ke mou fakafisi mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi [vakai, Molonai 10:32]. Piki maʻu ki he vaʻa ukamea ʻo e ongoongoleleí!

… Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha fakavaʻe pau ia te tau lava ʻo langa hake ai ʻetau tui fakafoʻituituí. ʻOku ʻi ai hotau niʻihi ʻoku vaivai; pea mālohi ha niʻihi. Te tau lava pē ʻo kalofi “hangē ia ko e peau ʻo e tahí ʻoku fakateka o felīlíaki ʻe he matangí” (Sēmisi 1:6), pe ko ʻetau lava ʻo haʻi mālohi kitautolu ki he ngaahi afo ʻo e ukamea fakalaumālie, ʻoku aka mo fakavaʻe ki he ngaahi moʻoni taʻengata ʻo e ongoongoleleí [vakai, ʻEfesō 3:17–19; Kolose 2:6–7; Hilamani 5:12].

He ʻikai taʻofi ʻe he faʻahinga tui peheé ʻa e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí ka ʻe tokoni ia ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke hoko ai e ngaahi meʻa naʻe fai ki ai e ʻamanakí. ʻOku hoko ha ngaahi meʻa ʻoku kovi ki he kakai lelei. ʻOku hoko ha ngaahi fakatuʻutāmaki. ʻʻOku ʻi ai ha ngaahi hoa mali ʻe niʻihi he ʻikai ke tāpuakiʻi ʻaki kinautolu ha fānau. Mahalo ʻe ʻi ai ha niʻihi kehe he ʻikai ke nau mali ʻi he moʻuí ni, pe ko ʻenau mali mo ha taha ʻoku ʻikai ke ne tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tūkunga ko ʻení. Te Ne foaki ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa kuó Ne fakatatali maʻa ʻEne fānau faivelengá—ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana pea ʻi he taimi pē ʻAʻana [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:20–21]. Anga māʻoniʻoni, faʻa kātaki, tauhi ha fakakaukau ʻoku taʻengatá, pea ʻe maluʻi koe.

Ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai ha faʻahinga tui fefeka peheé? Koeʻuhí he ʻoku faingataʻa e kahaʻú. ʻE tātātaha ke faingofua pe manakoa he kahaʻú ke te hoko ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí. ʻE siviʻi kitautolu taki taha. Naʻe fakatokanga mai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko kinautolu ʻoku muimui faivelenga ki he ʻEikí te nau “ʻilo ʻa e fakatangá” (2 Tīmote 3:12]. ʻE lava ke laiki koe ʻe he fakatanga ko iá ke ke vaivai pe ko haʻane fakaivia koe ke ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei mo ke loto-toʻa ange ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó.

Ko e founga ko ia hoʻo tali e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí, ko e konga ia ʻo hono fakatupulaki ʻa hoʻo tuí. ʻOku hoko mai e mālohí he taimi ʻokú ke manatuʻi ai ʻoku ʻi ai hao natula fakalangi, ko ha tukufakaholo ʻoku taʻengata hono mahuʻingá. …

… ʻOku ou fakamoʻoni ko ʻetau Tamaí ʻa e ʻOtuá. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Kuo toe fakafoki mai Hono Siasí ki he māmaní. Te tau malava ʻi Heʻene moʻoní, ngaahi fuakavá mo e ngaahi ouaú ʻo ikunaʻi ʻa e manavaheé pea fehangahangai mo e kahaʻú ʻi he loto tui!

Fehuʻi ke Ako

Ko e fē ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí ʻi haʻo fehangahangai mo ha faingataʻa?

Tali lelei ʻa e kahaʻú ʻaki e tui!

ʻOku lahi fau e meʻa ke ke ʻamanaki atu ki aí! Naʻe ʻomi kimoutolu ki heni ʻe he ʻEikí he taimí ni koeʻuhí naʻá Ne ʻafioʻi ʻoku mou malava ke matuʻuaki e ngaahi faingataʻa ʻo e konga ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻe mahino kiate kimoutolu ʻa e ngeia ʻo ʻEne ngāué pea mou loto vēkeveke ke tokoni ʻi hono fakahoko iá.

ʻOku ʻikai ke u pehē ʻe faingofua ʻa e ngaahi ʻaho ka hoko maí, ka ʻoku ou palōmesi atu ʻe nāunauʻia ʻa e kahaʻú maʻanautolu ʻoku mateuteu mo hokohoko atu ʻa e teuteu ke hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí.

… ʻOua muʻa naʻa tau kātekina pē ʻa e vahaʻataimi lolotonga ko ʻení. Tuku muʻa ke tau tali lelei ʻa e kahaʻú ʻi he tui! Ko e ngaahi taimi faingataʻá ko ha ngaahi faingamālie ia ke tau tupulaki fakalaumālie ai. Ko e ngaahi taimi ia ʻe lava ke mālohi ange ai hotau ivi tākiekiná ʻo laka ʻi he ngaahi taimi fiemālié.

ʻOku ou palōmesi atu ʻe faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi heʻetau fokotuʻu ha ngaahi potu hūfangá, teuteuʻi ʻetau fakakaukaú ke faivelenga ki he ʻOtuá, pea ʻoua naʻa teitei tuku ʻa e teuteú. Te Ne hanga ʻo “fakahaofi ʻa kitautolu; ʻio, ʻo ne folofola [ai] ʻaki ʻa e fiemālie ki homau laumālié, ʻo [ne] foaki mai kiate kimautolu ʻa e tui lahi, ʻo ne … [lava ke] fakatupu ʻemau ʻamanaki lelei ki homau fakahaofi ʻiate ia” [ʻAlamā 58:11].

ʻI hoʻomou teuteu ke tali lelei ʻa e kahaʻú ʻaki e tui, ko e ngaahi talaʻofá ni ʻe ʻamoutolu ia!

ʻE fakamoʻui, fakamālohia, fakafiemālieʻi, mo fakafoʻou kitautolu ʻe he mālohi ʻo Sīsū Kalaisí! … ʻI hoʻo tui kia Sīsū Kalaisi mo feinga ke muimui faivelenga kiate Iá, ʻe tokoniʻi koe ʻe Hono mālohi faifakamoʻuí mo fakaiviá ke ke matuʻuaki ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí.

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e meʻa ʻe hoko mai ʻapongipongí. ʻE lava ke tau aʻusia ha tūkunga ʻoku taʻepau mo fakamanavahē. ʻOku taha tofu pē ʻa e faitoʻo pau ki he ngaahi meʻá ni mo e ngaahi faingataʻa kehé. Ko e faitoʻo tatau pē ia naʻá ne ueʻi ʻetau ngaahi kuí ke nau fai e ngāué. Ko ha tui ʻoku tupulaki mo taʻeueʻia ʻoku ʻafioʻi kitautolu pea ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi.

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga longomoʻui ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. ʻOku ou ʻā hake ʻi he pongipongi kotoa pē ʻo vēkeveke ki he ngaahi meʻa ʻe fakahoko he ʻaho ko iá. Pea ʻoku ou fakatauange ʻoku mou ongoʻi ʻa e loto-vēkeveke tatau ki he meʻaʻofa ʻo e moʻui. Neongo ʻoku fonu hotau māmaní ʻi he ngaahi faingataʻa lalahi, ka ʻoku ou fakatuʻamelie ki he kahaʻú mo ongoʻi loto-falala fekauʻaki mo e ngaahi lelei mahuʻinga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

ʻI he laka ki muʻa ʻa e Siasí, ʻoku mau fakaʻamu ke maʻu ʻe he kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e faingamālie ke fanongo ki he pōpoaki lelei ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí koeʻuhí he ʻoku tau fakahā ʻokú ne maʻu ʻa e tali ki he ngaahi pole fakatuʻupakē mo faingataʻa taha ʻoku tau fehangahangai mo ia he ʻaho ní. ʻOku ou fakapapauʻi atu neongo pe ko e hā e tuʻunga ʻoku ʻi ai e māmaní mo ho ngaahi tūkunga fakatāutahá, te ke lava ʻo fehangahangai mo e kahaʻú ʻi he fakatuʻamelie mo e fiefia kapau te ke tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ʻi muʻa ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa lahi. ʻI he ngaahi ʻaho ka hoko maí, te tau mamata ai ʻi he ngaahi fōtunga maʻongoʻonga taha ʻo e mālohi ʻo e Fakamoʻuí kuo faifaiangé pea mātā ia ʻe māmani. Mei he taimí ni ki he taimi ʻo ʻEne liuaki mai ‘ʻi he mālohi mo e nāunau lahí’ [Siosefa Sāmita—Mātiu 1:36], te Ne foaki ha ngaahi faingamālie, ngaahi tāpuaki, mo ha ngaahi mana taʻefaʻalaua ki he kau faivelengá.

Fehuʻi ke Ako

Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai koe ʻe Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí ke ke tali lelei ʻa e kahaʻú ʻi he tuí?

Ngaahi Fakaafé mo e Ngaahi Talaʻofá

ʻE fakatupulaki ʻe Sīsū Kalaisi hoʻo malava ke ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí

Kamata he ʻahó ni ke fakatupulaki hoʻomou tuí. ʻE fakatupulaki ʻe Sīsū Kalaisi hoʻo malava ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí makatuʻunga ʻi hoʻo tuí [vakai, 1 Nifai 7:12], neongo ʻe ngali fuʻu lahi hoʻo ngaahi faingataʻa fakatāutahá ʻo hangē ko e Moʻunga ko ʻEvalesí.

Mahalo ko ho ngaahi faingataʻá ko e ongoʻi liʻekiná, veiveiuá, mahamahakí, pe ko ha ngaahi palopalema fakataautaha kehe. ʻE kehekehe pē hoʻo ngaahi palopalemá, ka ko e tali ki hoʻo ngaahi faingataʻaʻia takitaha ko hono fakatupulaki pē hoʻo tuí. …

ʻOku ʻikai ke ikunaʻi maʻu pē e ngaahi faingataʻa ʻo ʻetau moʻuí ʻo fakatatau ki he founga pe taimi ʻoku tau loto ki aí. Ka ʻoku hanga maʻu pē ʻe heʻetau tuí ʻo ʻunuakiʻi kitautolu kimuʻa. ʻOku fakatupulaki maʻu pē ʻe he tuí ʻetau malava ke maʻu e mālohi fakaʻotuá.

Kakapa hake ki he mālohi ʻo e ʻEikí

Ko e taimi ʻokú ke kakapa hake ai ki he mālohi ʻo e ʻEikí, ʻi hoʻo moʻuí ʻaki e mālohi tatau ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻoku melemo, ʻi he taimi ʻoku taufā mo feinga ai ke mānavá, te ke maʻu e mālohi meia Sīsū Kalaisi. Ko e taimi ʻoku ʻafioʻi moʻoni ai ʻe he Fakamoʻuí ʻokú ke fiemaʻu moʻoni ke ala hake kiate Iá—ʻi he taimi te Ne lava ai ʻo ongoʻi ko e holi taupotu taha ho lotó ke ʻomi Hono mālohí ki hoʻo moʻuí—ʻe taki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi pau ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke faí [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:63].

Matuʻuaki e ngaahi ʻohofi mei he filí

ʻOku fiemaʻu ha tui moʻoni ki he ʻEikí mo ʻEne ongoongoleleí ki hono matuʻuaki e ngaahi ʻohofi ʻa e filí. ʻOku ou tapou atu ke mou fakafisi mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi [vakai, Molonai 10:32]. Piki maʻu ki he vaʻa ukamea ʻo e ongoongoleleí! …

He ʻikai taʻofi ʻe he faʻahinga tui peheé ʻa e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí ka ʻe tokoni ia ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke hoko ai e ngaahi meʻa naʻe fai ki ai e ʻamanakí. ʻOku hoko ha ngaahi meʻa ʻoku kovi ki he kakai lelei. ʻOku hoko ha ngaahi fakatuʻutāmaki. ʻʻOku ʻi ai ha ngaahi hoa mali ʻe niʻihi he ʻikai ke tāpuakiʻi ʻaki kinautolu ha fānau. Mahalo ʻe ʻi ai ha niʻihi kehe he ʻikai ke nau mali ʻi he moʻuí ni, pe ko ʻenau mali mo ha taha ʻoku ʻikai ke ne tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tūkunga ko ʻení. Te Ne foaki ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa kuó Ne fakatatali maʻa ʻEne fānau faivelengá—ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana pea ʻi he taimi pē ʻAʻana [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:20–21]. Anga māʻoniʻoni, faʻa kātaki, tauhi ha fakakaukau ʻoku taʻengatá, pea ʻe maluʻi koe.

Tali lelei ʻa e kahaʻú ʻi he tui

ʻOku ou palōmesi atu ʻe nāunauʻia ʻa e kahaʻú maʻanautolu ʻoku mateuteu mo hokohoko atu ʻa e teuteu ke hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí.

… ʻOua muʻa naʻa tau kātekina pē ʻa e vahaʻataimi lolotonga ko ʻení. Tuku muʻa ke tau tali lelei ʻa e kahaʻú ʻi he tui! Ko e ngaahi taimi faingataʻá ko ha ngaahi faingamālie ia ke tau tupulaki fakalaumālie ai. Ko e ngaahi taimi ia ʻe lava ke mālohi ange ai hotau ivi tākiekiná ʻo laka ʻi he ngaahi taimi fiemālié.

ʻOku ou palōmesi atu ʻe faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi heʻetau fokotuʻu ha ngaahi potu hūfangá, teuteuʻi ʻetau fakakaukaú ke faivelenga ki he ʻOtuá, pea ʻoua naʻa teitei tuku ʻa e teuteú. Te Ne hanga ʻo “fakahaofi ʻa kitautolu; ʻio, ʻo ne folofola [ai] ʻaki ʻa e fiemālie ki homau laumālié, ʻo [ne] foaki mai kiate kimautolu ʻa e tui lahi, ʻo ne … [lava ke] fakatupu ʻemau ʻamanaki lelei ki homau fakahaofi ʻiate ia” [ʻAlamā 58:11].

ʻI hoʻomou teuteu ke tali lelei ʻa e kahaʻú ʻi he tuí, ko e ngaahi talaʻofa ko ʻení ʻe ʻamoutolu ia!

Ngaahi Vitiō

Kumi kiate Ia ʻi he Tuí

Ko e Tali ki he Faingataʻa Takitaha ko Hono Fakatupulaki ʻo e Tuí

Ngaahi Lea Fekauʻakí

Kuo Toe Tuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Ia” (konifelenisi lahi ʻEpeleli 2021)

Tali Lelei ʻa e Kahaʻú ʻi he Tui” (konifelenisi lahi ʻOkatopa 2020)

Ko Hono Tohoakiʻi mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí” (konifelenisi lahi ʻEpeleli 2017)

Tuku Ke Hā Hoʻomou Tuí” (konifelenisi lahi ʻEpeleli 2014)

Fehangahangai mo e Kahaʻú ʻi he Tui” (konifelenisi lahi ʻEpeleli 2011)

Paaki