Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Fakahā ki Heʻetau Moʻuí


“Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Lāsolo M. Nalesoni (2023)

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻoku lotu

Vahe 14

Fakahā ki Heʻetau Moʻuí

ʻOku ou tapou atu ke fakalahi hoʻomou tuʻunga fakalaumālie lolotongá ke maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá.

Mei he Moʻui ʻa Lāsolo M. Nalesoní

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo kau ki ha fakahā naʻá ne maʻu ko e tali ki ha lotu ʻa ha kaungāmeʻa faivelenga:

“Kuo aʻusia ʻe hatau tokolahi ʻa e mālohi fakaʻofoʻofa ʻo e lotú. Ko e taha ʻo haʻaku aʻusiá ko hano maʻu mei ha taha ʻo e pēteliake fakasiteiki mei he tafaʻaki fakatonga ʻo ʻIutā. Naʻá ku fuofua fetaulaki mo ia ʻi hoku ʻōfisi fakafaitoʻó ʻi he taʻu ʻe 40 tupu kuo hilí, ʻi he ngaahi ʻaho naʻe fuofua kamataʻi mai ai e tafa mafú. Naʻe faingataʻaʻia lahi ʻa e tangata angatonú ni koeʻuhí ko e ʻikai ke ngāue lelei hono mafú.

“Naʻa ne tautapa ki ha tokoni, mo ʻene fakakaukau naʻe tupunga e palopalema hono mafú mei he maumau ha foʻi vaolo ʻi hono mafú pea ʻe lava pē ke faitoʻo.

“Ka naʻe mahino mei he hili hono sivi fakaʻaulilikí ko e foʻi vaolo ia ʻe ua ʻoku maumaú. Neongo ʻe lava ke tafa e ongo foʻi vaoló, ka ko e taha pē ʻe lava ke moʻuí. Ko ia ai, naʻe ʻikai fiemaʻu ke fai ha tafa ia. Naʻá ne loto-mamahi ʻaupito ʻi hono maʻu ʻa e ongoongó ni.

“Naʻe fai pē ʻa e faleʻi tatau ʻi he ngaahi ʻaʻahi atu kimuí. ʻI heʻene fuʻu fiemaʻu vivilí, naʻe faifai peá ne lea mai kiate au ʻaki ha ongo fakaʻofa moʻoni: ‘Toketā Nalesoni, kuó u lotua ha tokoni pea kuo fakahinohinoʻi mai ke u haʻu kiate koe. He ʻikai ke fakahā mai ʻe he ʻEikí ia kiate au ʻa e founga ke faitoʻo ai e foʻi vaolo fika uá, ka te Ne lava ʻo fakahā atu ia kiate koe. Kuo ʻosi teuteuʻi lelei ho ʻatamaí. Kapau te ke tafa au, ʻe fakahā atu ʻe he ʻEikí kiate koe ʻa e meʻa ke ke faí. Kātaki ʻo fakahoko ʻa e tafa ʻoku ou fiemaʻú, pea lotua ʻa e tokoni ʻokú ke fiemaʻú.’

“Naʻe ongo moʻoni kiate au ʻa ʻene fuʻu tui mālohí. ʻE anga fēfē haʻaku fakasītuaʻi ia? Hili haʻama lotu fakamātoato fakataha, naʻá ku loto leva ke fai ha feinga. ʻI heʻeku teuteu ki he ʻaho fakamamahi ko iá, naʻá ku toutou lotu, ka naʻe ʻikai pē ke u ʻilo ʻa e meʻa ke fai ki hono foʻi vaolo ko ia ʻoku mamá. Pea aʻu ki hono kamata ʻo e tafá naʻe ʻeke mai ʻe hoku tokoní, ‘Ko e hā hoʻo meʻa ʻe fai ki he foʻi konga ko ē?’

“Naʻá ku pehē ange, ‘ʻOku ʻikai ke u ʻilo.’

“Naʻá ma kamata ʻa e tafá. Hili hono fakaleleiʻi e meʻa naʻe mapuni he foʻi vaolo ʻuluakí, naʻa ma fakaava hake leva e vaolo hono uá. Ne mau ʻilo ai ʻoku kei kakato pē ka kuo fuʻu fōlahi ia ʻo ʻikai toe lava ia ʻo ngāue lelei ʻi hono tuʻunga totonú. Lolotonga hono vakaiʻi ʻa e foʻi kālava ko ʻení, naʻe haʻu ha pōpoaki mahino ki heʻeku fakakaukaú: Fakasiʻisiʻi e fuolahi ʻo e foʻi kālavá.. Ne u fakahoko ange ʻa e pōpoaki ko iá ki hoku tokoní. ‘ʻE feʻunga pē ʻa e foʻi kālava ʻi he vaoló ʻo kapau te ma lava lelei ʻo holoki ʻa e foʻi fuopotopotó ki hono lahi totonú.’

“Ka ʻe anga fēfē hono ʻaí? He ʻikai ke ma lava ʻo fakaʻaongaʻi ha leta ʻo hangē ko hono ʻai ke maʻu ha talausese ʻoku fuʻu lahi ki ha kongaloto. He ʻikai ke mau lava ʻo fakamaʻu ha meʻa haʻi ʻo hangē ko hano fakamanoʻo ha nofoʻa ʻo ha hoosi. Pea naʻe toki hā lelei mai ha foʻi fakatātā ki hoku ʻatamaí, ʻo fakahā mai ʻa e feituʻu ke tuituí—ʻa e feituʻu ke fakalahí mo e feituʻu ke fulihí—ke maʻu ʻa e ola naʻe fiemaʻú. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e ʻīmisi ko iá ʻi hoku ʻatamaí—fakataha mo e ngaahi laine motumotu ʻe fakahoko ai ʻa e tuituí. Naʻe fakahoko e faitoʻo ko ʻení ʻo hangē pē ko e ʻīmisi ʻi hoku ʻatamaí. Ne mau sivi ʻa e foʻi kālavá pea ʻiloʻi ne holo ʻaupito ʻa e mamá. Naʻe pehē mai ʻe hoku tokoní, ‘Ko ha mana.’

“Naʻá ku tali ange, ‘Ko ha tali ia ki ha lotu.’

“Naʻe vave e fakaakeake ʻa e tokotaha puké pea fakafiefia mo fakafiemālie. Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi hono tokoniʻi ia ʻi ha founga fakaofó, ka naʻe malava ke fai ha tafa ʻo tokoni ki he kakai kehe naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi palopalema peheé. ʻOku ʻikai ke u polepole ai. ʻOku ʻoatu ʻa e fakamāloó ki he pēteliaki faivelenga ko ʻení mo e ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne tali ʻemau lotú.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni kimui ange ʻo kau ki he aʻusia ko ʻení, “I he ngaahi fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau ngaahi feinga māʻoniʻoni kotoa pē.”

Ngaahi Akonaki ʻa Lāsolo M. Nalesoni

ʻOku finangalo moʻoni nai ʻa e ʻOtuá ke folofola atu kiate koe? ʻIo!

Ko e taha ʻo e meʻa kuo toutou ʻomi ʻe he Laumālié ki hoku ʻatamaí, ko e hōifua ko ia ʻa e ʻEikí ke fakahā ʻEne fakakaukaú mo Hono finangaló. Ko e faingamālie fakaʻofoʻofa ke maʻu e fakahaá, ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú—ʻa ia ʻoku tau maʻu kotoa.

Neongo pe ko hai koe, ʻe lava ke ke lotu ki hoʻo Tamai Hēvaní ki ha fakahinohino mo e tataki ʻi hoʻo moʻuí. Kapau te ke ako ke fakafanongo ki he ʻEikí ʻo fou ʻi Heʻene ngaahi ueʻi, ʻe lava ke ke maʻu ha fakahinohino fakalangi ʻi he ngaahi meʻa lalahi mo īkí.

ʻOku fie maʻu koā ʻe he ʻEikí ke folofola atu kiate koe? ʻIo! “ʻE faingofua tatau ʻa hono fakamafao atu ʻe ha tangata ʻa hono nima vaivai ke taʻofi ʻa e vaitafe Mīsulí ʻi heʻene tafe atu ʻi hono ʻaluʻanga kuo vaheʻí … pea mo hono taʻofi ʻo e Māfimafí mei heʻene lilingi hifo ʻa e ʻilo mei he langí ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ní” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:33].

Fehuʻi ke Ako

ʻOku makehe fēfē hoʻo moʻuí ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke folofola atu kiate koé?

Te ke lava ʻo maʻu ha fakahā fakataautaha ki hoʻo ngaahi fiemaʻú mo ho ngaahi tūkungá

ʻOku tataki ʻe he ʻEikí Hono Siasí ʻo fakafou ʻiate kinautolu ʻokú ke poupouʻi ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá. Ko ha founga ngāue matuʻaki toputapu. ʻOku fuʻu toputapu pea ʻoku ʻikai ke tau faʻa talanoa lahi ki ai. Ka ʻoku ʻikai maʻatautolu ʻataʻatā pē ia. Te ke lava ʻo maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá ki hoʻo ngaahi feinga ʻi he moʻuí, ʻo tatau pē mo ʻeku lava ke maʻu ia ki hoku ngaahi fatongiá.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻoni ʻa e fakahaá pea ʻoku lava ke u maʻu ia ʻo tatau pē mo koe. Te ke lava ʻo maʻu ha fakahā fakataautaha ki ho ngaahi tūkungá ʻo tatau pē mo e malava ʻi hoku tūkungá.

Fakakaukau ki he mana ko iá! … Te tau kei lava ʻo lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní pea maʻu ha tataki mo ha fakahinohino, pea maʻu ha fakatokanga fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmakí mo e ngaahi meʻa te ne tohoakiʻi ʻetau tokangá, pea ke tau malava ʻa e ngaahi meʻa he ʻikai pē ke tau lava ʻo fai ʻiate kitautolú. Kapau te tau maʻu moʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo ako ke fakafaikehekeheʻi mo mahino ʻEne ngaahi ueʻí, ʻe tataki kitautolu ʻi he meʻa lalahi pe iiki.

Fehuʻi ke Ako

Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he fakahā fakatāutahá ke ke fakahoko e ngaahi meʻa he ʻikai te ke lava ʻo fai ʻiate koe peé?

ʻE folofola atu ʻa e ʻOtuá kiate koe ʻi he founga pē ʻAʻana mo e taimi pē ʻAʻana

ʻOku ʻi ai ʻetau totonu takitaha ke maʻu ha fakahā fakataautaha ki he anga ʻetau ngāué—ngaahi faʻeé, tamaí, mo e fānaú ʻi honau ngaahi ʻapí. ʻI he taimi ní, ʻoku ou maʻu ʻa e fakahā ko iá maʻá e Siasí fakakātoa. … ʻOku fakahoko maʻu pē ia ʻi he teimi ʻa e ʻEikí, ka ʻoku ʻikai ko ʻeku taimí.

ʻOku ʻikai ke maʻu ʻa e fakahaá ʻi he foʻi taimi pē ʻe taha. ʻE malava pē ke maʻu kehkehe. “ʻOku folofola peheni ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá: Te u foaki ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena; pea ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku fanongo ʻo tokanga ki heʻeku ngaahi akonakí, pea fanongo ki heʻeku akonakí, he te nau maʻu ai ʻa e ʻiló; he ko ia ʻokú ne talí te u foaki ʻo lahi ange kiate ia” [2 Nīfai 28:30]. Ko e faʻa kātakí mo e fakakukafí ko e konga ia ʻo ʻetau tupulaki taʻengatá.

ʻOku fenāpasi maʻu pē ʻa e fakahā mei he ʻOtuá mo ʻEne fono taʻengatá. ʻOku ʻikai ke teitei fepaki ia mo ʻEne tokāteliné. ʻOku fakafaingofuaʻi ia ʻe he ʻapasia totonu ki he ʻOtuá.

Mahalo ʻe fiemaʻu ke tau faʻa kātaki, ka ʻe folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana pea ʻi he taimi pē ʻAʻana.

Fehuʻi ke Ako

ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke manatuʻi ʻoku folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻi he founga pē ʻAʻana pea ʻi he taimi pē ʻAʻana?

Kuo pau ke tau ako ke maʻu ha fakahā ka tau moʻui fakalaumālie

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani faingataʻa mo tupulaki ai ʻa e fekeʻikeʻí. ʻOku hoko hono maʻu maʻu pē ʻa e mītia fakasōsialé mo e ongoongo houa ʻe 24 ke taulōfuʻu mai ai kiate kitautolu ha ngaahi pōpoaki taʻeʻofa. Kapau ʻoku tau fakaʻamu ke lava ʻo sivisiviʻi e ngaahi leʻo kehekehé mo e fakakaukau ʻa e tangatá ʻokú ne ʻohofi e moʻoní, kuo pau ke tau ako ke maʻu e fakahaá.

ʻE fakahoko ʻe hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí ha niʻihi ʻo ʻEne ngaahi ngāue mafatukituki tahá ʻi he vahaʻa ʻo e taimí ni mo e taimi te Ne toe hāʻele mai aí. Te tau sio ki ha ngaahi fakaʻilonga fakaofo ko e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻokú Na puleʻi ʻa e Siasí ni ʻi he fakaʻeiʻeiki mo e nāunau. Ka ʻi he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tatakí, fakahinohino mo e ivi fakafiemālié, mo e tākiekina maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Kuo teʻeki ha taimi ʻe hulutuʻa pehē ai hono fiemaʻu ke ʻilo e founga ʻoku folofola atu ai ʻa e Laumālié kiate koé ka ko e taimí ni. ʻI he Toluʻi ʻOtuá, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e talafekaú. Te Ne ʻomi ha ngaahi fakakaukau ki ho ʻatamaí ʻa ia ʻoku finangalo e Tamaí mo e ʻAló ke ke maʻú. Ko Ia ʻa e Fakafiemālié. Te Ne ʻomi ha ongo ʻo e nonga ki ho lotó. ʻOkú Ne fakamoʻoni ki he moʻoní mo fakapapauʻi e meʻa ʻoku moʻoní ʻi hoʻo fanongo mo lau e folofola ʻa e ʻEikí.

Fehuʻi ke Ako

Ko e hā kuó ke ako fekauʻaki mo e founga ʻoku folofola atu ai ʻa e Laumālié kiate koé?

Te ke lava ʻo ako ʻiate koe pē ʻa e anga hono maʻu ʻo e fakahā fakatāutahá

ʻOku tau maʻu kotoa ha ngaahi fehuʻi. Feinga ke ako, mahino, pea ʻiloʻi ko e moʻoní ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻetau aʻusia fakamatelié. Kuo fakamoleki e konga lahi ʻeku moʻuí ʻi he fakatotoló. Te mou ako lelei taha ange mo kimoutolu ʻaki haʻamou fai ha ngaahi fehuʻi fakalaumālie.

ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku lolotonga fefaʻuhi ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke fai ʻi hoʻo moʻuí. Mahalo ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻiate kimoutolu ʻoku mou fifili pe kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá. …

ʻE fehuʻia ʻe ha niʻihi pe ko e hā e ʻuhinga ʻoku fakahoko ai ʻe he Siasí e ngaahi meʻa ʻokú ne fakahokó. Mahalo ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku ʻikai ke mou fakapapauʻi e founga ke maʻu ʻa e ngaahi tali ki hoʻomou lotú.

ʻOku tuʻu mateuteu ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló ke tali hoʻo ngaahi fehuʻí ʻi he tauhi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ka ko e meʻa ia ʻa koe ke ako e founga ke fakafeʻungaʻi koe ke maʻu ʻa e ngaahi tali ko iá.

Te ke lava ʻo kamata mei fē? Kamata ʻaki hono fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi he ngaahi feituʻu toputapú. Ko e temipalé ko ha potu toputapu. ʻOku pehē pē ʻa e falelotú, ʻa ia ʻokú ke fakahoko ai ha ngaahi fuakava foʻou ʻi he sākalamēnití ʻi he Sāpate takitaha. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke ngaohi homou fale nofoʻangá, falemohé, ʻapí, pe ko homou lokí ko ha feituʻu māʻoniʻoni ʻe lava ke mou malu ai mei he ngaahi meʻa fakahohaʻa fakapoʻuli ʻo e māmaní.

Ko e lotú ko ha kī. Lotu ke ʻiloʻi e meʻa ke taʻofi hono faí mo e meʻa ke kamata ke faí. Lotu ke ʻiloʻi e meʻa ke tānaki atu ki ho ʻātakaí mo e meʻa ke toʻo kae lava ke ʻiate kimoutolu ʻa e Laumālié ʻo lahi ange.

Kole ki he ʻEikí [ʻa e meʻafoaki] ʻo e faʻa ʻiloʻiló. Hili iá pea moʻui mo ngāue ke moʻui taau ke maʻu e meʻafoaki ko iá, koeʻuhí ko e taimi ʻoku hoko ai e ngaahi meʻa fakapuputuʻu ʻi he māmaní, te mou ʻiloʻi pau ʻa ia ʻoku moʻoní mo ʻikai moʻoní [vakai, 2 Nīfai 31:13].

Ngāue ʻi he ʻofa. ʻOku fakaava ho lotó ki he fakahā fakatāutahá ʻi hoʻo ngāue tokoni ʻi he ʻofa kiate kinautolu kuo nau hē pe kafo ʻi he laumālié.

Nofo lahi ange—ʻi ha taimi lahi ange—ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e Laumālié. ʻOku ʻuhinga ia ke feohi lahi ange mo e kaungāmeʻa ʻoku feinga ke nau maʻu ʻa e Laumālié. Fakamoleki ha taimi lahi ange ke ke tūʻulutui ʻi he lotú, ʻi he ngaahi folofolá, taimi lahi ange ʻi he ngāue hisitōlia fakafāmilí, pea ʻi he temipalé. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo foaki maʻu ai pē ki he ʻEikí ha konga lahi ho taimí, te Ne fakalahi atu ʻa hono toé.

Te ke lava ʻo ako pē ʻiate koe … ʻa e founga ke maʻu ai e fakahā fakatāutahá. Pea he ʻikai mo ha toe meʻa te ne liliu lahi ange hoʻo moʻuí ʻi he meʻa ko iá!

ʻOku ou palōmesi atu kiate koe—ʻoku ʻikai ko e tokotaha ʻoku tangutu ofi atu kiate koé, ka ko koe—ko fē pē ha feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he māmaní, ko fē pē ʻa e feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he hala ʻo e fuakavá—ʻo aʻu ki he mōmeniti ko ʻení, kapau ʻoku ʻikai te ke nofo ʻi he halá—ʻoku ou palōmesi atu kapau te ke fakahoko fakamātoato mo hokohoko atu e ngāue fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ki hono fakatupulaki ʻo e taukei mahuʻinga mo fakalaumālie ki hono ako e founga ke fanongo ai ki he ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ke maʻu kotoa ʻa e fakahinohino te ke fiemaʻu ki hoʻo moʻuí. Te ke maʻu e ngaahi tali ki hono ngaahi fehuʻí ʻi he founga ʻa e ʻEikí pea mo e taimi pē ʻAʻana. …

ʻI he taimi te mou ʻilo ai ʻoku tataki ʻe he ʻOtuá hoʻomou moʻuí, neongo e ngaahi faingataʻa mo e mamahi ʻe ala hokó, te mou ongoʻi fiefia pē mo nonga.

Fakavaivaiʻi koe ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Fakahā hake ho lotó ki hoʻo Tamai Hēvaní. Tafoki kiate Ia ke maʻu ha ngaahi tali mo ha fakafiemālie.

Lotu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí fekauʻaki mo hoʻo ngaahi hohaʻá, ho ngaahi manavasiʻí, mo ho ngaahi vaivaí—ʻio, ʻa e ngaahi fakaʻānaua ʻo ho lotó. Peá ke fakafanongo leva! Tohi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí. Hiki ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻí pea fakahoko ʻa e meʻa ʻoku ueʻi koe ke ke faí. ʻI hoʻo toutou fai ʻeni ʻi he ʻaho ki he ʻahó, māhina ki he māhiná, taʻu ki he taʻú, te ke lava ʻo ʻtupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá’ [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 132].”

Ngaahi Fehuʻi ke Akó

ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku hoko ai hono maʻu ʻo e fakahā fakatāutahá ko ha “pōtoʻi ngāue fakalaumālie”? Ko e hā ha faleʻi meia Palesiteni Nalesoni te ke muimui ki ai ʻi he uike ka hokó ke fakatupulaki ai ʻa e taukei ko ʻení?

Fakatupulaki hoʻo malava fakalaumālie ke maʻu ha fakahaá

ʻOku ou tapou atu ke fakalahi homou tuʻunga malava fakalaumālie lolotonga ki hono maʻu ʻo e fakahā fakatāutahá, he kuo talaʻofa mai e ʻEikí “kapau te ke [fekumi], te ke maʻu ha fakahā hoko mo e fakahā, pea mo ha ʻilo hoko mo e ʻilo, koeʻuhí ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa liló mo e ngaahi meʻa fakamelinó—ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻa e fiefiá, ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻomi ʻa e moʻui taʻengatá” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:61]. …

ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakaava ʻa e ngaahi langí ʻo hangē ko hono fakatahaʻi ʻo e tupulaki ʻi he māʻoniʻoní, talangofua kakató, fekumi fakamātoató, mo e keinanga fakaʻaho ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, [vakai, 2 Nīfai 32:3], mo e taimi pau ʻoku fakatukupaaʻi ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.

Ko e moʻoni ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi te ke ongoʻi ai ʻo hangē kuo tāpuni ʻa e ngaahi langí. Ka ʻoku ou palōmesi atu ʻi hoʻo hokohoko atu ke talangofuá, fakahā hoʻo houngaʻia koeʻuhi ko e tāpuaki kotoa pē kuo foaki atu ʻe he ʻEikí, pea ʻi hoʻo fakaʻapaʻapaʻi ʻi he faʻa kātaki ʻa e taimitēpile ʻa e ʻEikí, ʻe foaki atu kiate koe ʻa e ʻilo mo e mahino ʻokú ke kumiá. ʻE muiaki atu ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻa e ʻEikí—naʻa mo e ngaahi maná—ʻiate koe. Ko e meʻa ia ʻe fai ʻe he fakahā fakatāutahá maʻaú. …

ʻE hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu ke fakatupulaki hoʻomou malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahaá. … Fili ke ke fai ʻa e ngāue fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ke ke fiefia ai ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo toutou fanongo pea mahino lelei ange kiate koe ʻa e leʻo ʻo e Laumālié.

Ke maʻu ha fakamatala mei he langí, kuo pau ke tomuʻa maʻu ʻe ha taha ha tui mālohi mo ha holi lahi. ʻOku fiemaʻu ha taha ke “kole ʻi he loto-fakamātoato [mo e] loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia [Sīsū] Kalaisi” [Molonai 10:4]. ʻOku ʻuhinga ʻa e “loto-moʻoní” ke maʻu ʻe ha taha ʻa e loto fakapapau moʻoni ke muimui ki he fakahinohino fakalangi naʻe ʻomí.

ʻOku fiemaʻu ʻa e moʻui tāú ki hono fakaleleiʻi ʻetau malava ko ia ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo fakatupulaki ʻetau tuʻunga malava ke maʻu ha fakahaá. ʻOku ʻikai fiemaʻu e tuʻunga moʻui tāú ke haohaoa, ka ʻoku fie maʻu ke tau fāifeinga ke tupulaki e moʻui haohaoá.

ʻOku ʻamanaki mai e ʻEikí ke tau feinga, tupulaki, mo fakatomala fakaʻaho. ʻOku ʻomi ʻe he moʻui tāú ʻa e ʻulungaanga haohaoá, pea ʻoku fakafeʻungaʻi kitautolu ʻe he ʻulungaanga haohaoá, ke tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻetau tali “ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko [hotau] fakahinohinó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:57), ʻoku tau feʻunga ai ke maʻu ha fakahā fakafoʻituitui.

Kapau ʻoku taʻofi kitautolu ʻe ha meʻa mei hono fakaava ʻa e matapā ki ha fakahinohino fakalangí, mahalo ʻoku fiemaʻu ke tau fakatomala. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he fakatomalá ke tau fakaava ʻa e matapā ke tau lava ai ʻo fanongo lelei maʻu pē ki he leʻo ʻo e ʻEikí.

Fehuʻi ke Ako

Ko e hā ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo fai ke “fakalahi ai hoʻo malava fakalaumālie ke maʻu e fakahaá”?

Fakafepakiʻi e fakatauele ʻa e māmaní ʻaki hono tuku ha taimi maʻá e ʻEikí ʻi hoʻomou moʻuí ʻi he ʻaho kotoa pē

ʻOku vivili mo taʻe-faʻalaua ʻa e ngaahi leʻo mo e mālohi ʻo e māmaní. Ka ʻoku lahi fau ha ngaahi leʻo ʻoku kākā, olopoto, mo lava ke fusi kitautolu mei he hala ʻo e fuakavá. Ke hao mei he loto-mamahi mahino ʻoku muiaki maí, ʻoku ou kōlenga atu ʻi he ʻahó ni ke mou fakafepakiʻi ʻa e fakatauele ʻa e māmaní ʻaki hano fokotuʻu ha taimi moʻó e ʻEikí ʻi hoʻomou moʻuí—ʻi he ʻaho kotoa pē.

Kapau ko e lahi taha ʻo e fakamatala ʻokú ke maʻú mei he mītia fakasōsialé pe ha toe mītia kehe, ʻe hōloa hoʻo malava ke ongoʻi ʻa e fanafana ʻa e Laumālié. Kapau ʻoku ʻikai ke ke fekumi fakaʻaho ki he ʻEikí ʻi he lotu mo e ako ʻo e ongoongoleleí, ʻokú ke tuʻu ai ʻi ha tuʻunga ʻe uesiangofua ʻe he ngaahi fakakaukau fakapoto ʻo e tangatá, ʻa ia ʻe ngali lelei ka ʻoku ʻikai moʻoní. Naʻa mo e Kau Māʻoniʻoni ʻoku faivelengá ʻe lava pē ke fakaheeʻi ʻaki ʻa e ngaahi ongo ʻo e hiva ʻo Pāpiloné.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu ke mou fokotuʻu ha taimi moʻó e ʻEikí! ʻAi ke mālohi ho tuʻunga fakalaumālié mo malava ke ne matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahi ʻo taimí ʻaki hono fai ʻo e ngaahi meʻa ko ia te ne fakaʻatā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻiate koe maʻu pē.

ʻOku angaʻofa lahi ʻaupito ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne finangalo ke tokoniʻi koe ʻi he meʻa kotoa pē—ho ngaahi fāmilí, ngaahi uiuiʻí, ngāué, loto-mamahí, mo e loto-hohaʻá [vakai, ʻAlamā 34:18–27]. Ko ia ai ke ke kole, pea moʻui leva ke maʻu ʻa e fakahaá.

ʻOku ʻafioʻi mo ʻofeina kimoutolu ʻe he ʻEikí. Ko Ia homou Fakamoʻuí mo homou Huhuʻí. Ko Ia ʻokú Ne taki mo fakahinohino Hono Siasí. Te Ne tataki mo fakahinohinoʻi koe ʻi hoʻo moʻui fakafoʻituituí ʻo kapau te ke fokotuʻu ha taimi Maʻana ʻi hoʻo moʻuí—ʻi he ʻaho kotoa pē.

Fehuʻi ke Ako

Ko e hā te ke fai he ʻahó ni ke tuku ha taimi maʻá e ʻEikí?

Ngaahi Fakaafé mo e Ngaahi Talaʻofá

Tupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá

Fakavaivaiʻi koe ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Fakahā hake ho lotó ki hoʻo Tamai Hēvaní. Tafoki kiate Ia ke maʻu ha ngaahi tali mo ha fakafiemālie.

Lotu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí fekauʻaki mo hoʻo ngaahi hohaʻá, ho ngaahi manavasiʻí, mo ho ngaahi vaivaí—ʻio, ʻa e ngaahi fakaʻānaua ʻo ho lotó. Peá ke fakafanongo leva! Tohi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí. Hiki ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻí pea fakahoko ʻa e meʻa ʻoku ueʻi koe ke ke faí. ʻI hoʻo toutou fai ʻeni ʻi he ʻaho ki he ʻahó, māhina ki he māhiná, taʻu ki he taʻú, te ke lava ʻo “tupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá” [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 132].

Fakalahi ho tuʻunga malava fakalaumālié ke maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá

ʻOku ou tapou atu ke fakalahi homou tuʻunga malava fakalaumālie lolotonga ki hono maʻu ʻo e fakahā fakatāutahá, he kuo talaʻofa mai e ʻEikí “kapau te ke [fekumi], te ke maʻu ha fakahā hoko mo e fakahā, pea mo ha ʻilo hoko mo e ʻilo, koeʻuhí ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa liló mo e ngaahi meʻa fakamelinó—ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻa e fiefiá, ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻomi ʻa e moʻui taʻengatá” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:61]. …

ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakaava ʻa e ngaahi langí ʻo hangē ko hono fakatahaʻi ʻo e tupulaki ʻi he māʻoniʻoní, talangofua kakató, fekumi fakamātoató, mo e keinanga fakaʻaho ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, [vakai, 2 Nīfai 32:3], mo e taimi pau ʻoku fakatukupaaʻi ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.

Ko e moʻoni ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi te ke ongoʻi ai ʻo hangē kuo tāpuni ʻa e ngaahi langí. Ka ʻoku ou palōmesi atu ʻi hoʻo hokohoko atu ke talangofuá, fakahā hoʻo houngaʻia koeʻuhi ko e tāpuaki kotoa pē kuo foaki atu ʻe he ʻEikí, pea ʻi hoʻo fakaʻapaʻapaʻi ʻi he faʻa kātaki ʻa e taimitēpile ʻa e ʻEikí, ʻe foaki atu kiate koe ʻa e ʻilo mo e mahino ʻokú ke kumiá. ʻE muiaki atu ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻa e ʻEikí—naʻa mo e ngaahi maná—ʻiate koe. Ko e meʻa ia ʻe fai ʻe he fakahā fakatāutahá maʻaú. …

ʻE hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu ke fakatupulaki hoʻomou malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahaá. … Fili ke ke fai ʻa e ngāue fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ke ke fiefia ai ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo toutou fanongo pea mahino ange kiate koe e leʻo ʻo e Laumālié.”

Tuku ha Taimi maʻa e ʻEikí

ʻOku vivili mo taʻe-faʻalaua ʻa e ngaahi leʻo mo e mālohi ʻo e māmaní. Ka ʻoku lahi fau ha ngaahi leʻo ʻoku kākā, olopoto, mo lava ke fusi kitautolu mei he hala ʻo e fuakavá. Ke hao mei he loto-mamahi mahino ʻoku muiaki maí, ʻoku ou kōlenga atu ʻi he ʻahó ni ke mou fakafepakiʻi ʻa e fakatauele ʻa e māmaní ʻaki hano fokotuʻu ha taimi moʻó e ʻEikí ʻi hoʻomou moʻuí—ʻi he ʻaho kotoa pē.

Kapau ko e lahi taha ʻo e fakamatala ʻokú ke maʻú mei he mītia fakasōsialé pe ha toe mītia kehe, ʻe hōloa hoʻo malava ke ongoʻi ʻa e fanafana ʻa e Laumālié. Kapau ʻoku ʻikai ke ke fekumi fakaʻaho ki he ʻEikí ʻi he lotu mo e ako ʻo e ongoongoleleí, ʻokú ke tuʻu ai ʻi ha tuʻunga ʻe uesiangofua ʻe he ngaahi fakakaukau fakapoto ʻo e tangatá, ʻa ia ʻe ngali lelei ka ʻoku ʻikai moʻoní. Naʻa mo e Kau Māʻoniʻoni ʻoku faivelengá ʻe lava pē ke fakaheeʻi ʻaki ʻa e ngaahi ongo ʻo e hiva ʻo Pāpiloné.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu ke mou fokotuʻu ha taimi moʻó e ʻEikí! ʻAi ho tuʻunga fakalaumālié ke mālohi mo ne lava ke matuʻuaki e sivi ʻo e moʻuí ʻaki hano fai e ngaahi meʻa te ne fakaʻatā e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻiate koe maʻu pē.

Kapau te ke fai ʻa e ngāue fakalaumālié, te ke maʻu ʻa e fakahinohino kotoa pē ʻokú ke fiemaʻú

Te ke lava ʻo ako pē ʻiate koe … ʻa e founga ke maʻu ai e fakahā fakatāutahá. Pea he ʻikai mo ha toe meʻa te ne liliu lahi ange hoʻo moʻuí ka ko e meʻa ko iá!

ʻOku ou palōmesi atu kiate koe—ʻoku ʻikai ko e tokotaha ʻoku tangutu ofi atu kiate koé, ka ko koe—ko fē pē ha feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he māmaní, ko fē pē ʻa e feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he hala ʻo e fuakavá—ʻo aʻu ki he mōmeniti ko ʻení, kapau ʻoku ʻikai te ke nofo ʻi he halá—ʻoku ou palōmesi atu kapau te ke fakahoko fakamātoato mo hokohoko atu e ngāue fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ki hono fakatupulaki ʻo e taukei mahuʻinga mo fakalaumālie ki hono ako e founga ke fanongo ai ki he ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ke maʻu kotoa ʻa e fakahinohino te ke fiemaʻu ki hoʻo moʻuí. Te ke maʻu e ngaahi tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí ʻi he founga ʻa e ʻEikí pea mo e taimi pē ʻAʻana. …

ʻI he taimi te mou ʻilo ai ʻoku tataki ʻe he ʻOtuá hoʻomou moʻuí, neongo e ngaahi faingataʻa mo e mamahi ʻe ala hokó, te mou ongoʻi fiefia pē mo nonga.

Ngaahi Vitiō

#Fanongo KiateIa: ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke tau Fanongo ki he Leʻo ʻo e ʻEikí

Palesiteni Nalesoni: Fanongo Kiate Ia—Fakahā Fakatāutahá

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, Fakatupulaki ʻa e Fakahā Fakatāutahá ʻi he Fakatomalá mo e Lotú

ʻOku Tali ʻe he ʻEikí ʻa e Ngaahi Fehuʻí mei he ʻAtamai Fie ʻIló

Ngaahi Lea Fekauʻakí

Choices for Eternity” (fakataha lotu ʻa e toʻu tupú, 3 Sune, 2018)

Fanongo Kiate Ia” (konifelenisi lahi ʻEpeleli 2020)

Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí” (konifelenisi lahi ʻEpeleli 2018)

Kole, Kumi, Tukituki” (konifelenisi lahi ʻOkatopa 2009)

Paaki