Te Kabwaka bon Mwakoron te Babaire
Aua reirei aika ti kona n reiakinaki man “kabwaka” aika ti tatangiri n koroboki aika a tabu.
Te mwakoro ae tamaroa n te intanete e tara ni karaoaki ni bukamarua te “kairua ae moan te kaangaang”—man kabwakan Pinterest nakon tamneia aomata aika a kataia ni karaoa te mwakuri ma e aki koro bukina. Tao tina tii tangiria n ataia bwa tiaki tii ngaira ngkana ara mwakuri aika kabanean te tamaroa a taraa n aki raoiroi. Eng, iai riki kawaina teuana n ataia bwa tiaki tiku n tingaira.
Ngkana ko namakinna bwa e kaonaki am bong ma kabwaka, kakaae inanon booki aika tabu ibukin te kaunganano. A mwaiti aia mwakuri aomata a rang kamimi aika a kee iaan aika kororaoi. Aikai tabea aia reirei aomata man booki aika tabu ake a kona ni buokiira n ataia bwa ko karaoa ae tamaroa riki nakon are ko iangoia.
1. Te onimaki e aki totokoa te kabwaka, e karaoia bwa e na rang n nano.
Nibwaai e kaonaki n te onimaki ngke ngaia ma tarina a oki rikaaki ibukin bwatua ake buraati, ma anne e aki kamanoia man bwakaia ae kamarakinano—uoua te tai (taraa 1 Nibwaai 3). E ngae ngke e kabwaka ma ana onimaki e buokia ni ni bita kabwakana nakon te katauraoi ibukin te tokanikai. Kabwakana mai imwaina are e kaitara iai ma Raban e buoka Nibwaai ni katauraoi ni kina, ni kina anuana, kunea a na auti, ao ni kona ni karekei ma rekooti aika tabu? Ti aki ata raoi koauana. Ma ti ataia bwa tokanikaira n taai aika a na roko a riki n tainako man mwiin te bwai ae ti reiakinna man kabwakara n taai aika nako.
2. Te Atua e kantaningai kabwakara ao e babaire imwaina.
Imwiina ngke e a tia n ataia Iotebwa Timiti taekan iteraniba ake 116 n ana Boki Moomon ake a koreaki bwa a bua, e tang, “Ni kabane A Bane ni Buat!”1 E ataia e a tia ni kabwaka. E ataia bwa e na kona n un ao ni kona n teweaki nako. Ma e ngae ngke iai te kabwaka, te tokanikai e bon kona reke. Te Atua e a kaman ataa kabwakan Iotebwa e kaniia 2,000 te ririki imwaina ao e tauraoi imwaina.
N ai arona, te Atua e a kaman atai kabwakara imwain karikan te aonaaba.2 E kona ni bitii ara kairua ni kariki bwa kakabwaia (taraa I-Rom 8:28). Ao E katauraoa te Tia Kamaiu bwa ngkana kabwakara a irekereke ma te bure, ti kona n rairiinanora, ni karekea “reireiara man [ara] taneiaia n aki kabuakakaki iai.”3
3. Tai katoka katakina, ti aki noora tokanikaira n tainako.
Abinadi e weteaki bwa e a tataekina te rairannano nakoia aomata. Ngkana e anaa abwakin tokanikaina Abinataai ni mwaitiia aomata ake a rairi nanoia, e kona n tia ni mate ni kakoaua bwa bon te kabwaka raoi. Te moan tai are e kauringiia iai aomata te Uea are Noa bwa a na rairinanoia, e aki butimwaeaki ao e birinako n aki tiringaki. (Taraa Motiaea 11:20–29.) N onean mwiin kabwaraan nanona, e manga kataia riki, n ataakina bwa e kona n tiringaki —ao e bon mate.
Ma ibukina bwa e aki bwarannano, n tokin te tai aomata a bon rairi nanoia. (taraa Motiaea 21:33). Tera riki ae riki, Aramwa e rairaki, e reireinaki ao e bwabetitoia aika a mwaiti, ao a katea te Ekaretia ibuakoia Nibwaite. Ana kariki Aramwa a kaira te Ekaretia, ao n tabetai te botanaomata, ni karokoa rokon Iesu Kristo, n rairiia aika a nganga mwaitiia, n raonaki ma angiia Remwanaite. (taraa Ereman 5:50). Temanna te aomata ae e aki bwarannano ngke a rinanon te kabwaka e kona ni karika te kaokoro ae moan te korakora.
4. N tabetai katokan te kanganga e aki rang kakaawaki riki nakon te reiakinaki mai iai.
Oliver Granger e tataneiai ni karekea te kariaia ni katiaan waai. Imwaain kainakin te Ekaretia n 1830, e a tia n riki bwa te bureitiman n te aba, te keeno n te taanga ni buaka, ao te tia kabwarabwara ae raitienti n ana ekaretia. Imwiin kainakina, e mwakuri ibukin uoua mition ao e riki bwa kain te kauntira ae rietata i Kirtland. Ma ngkanne Iotebwa Timiti e angan Oliver te mwakuri ae kuri aki konaaki ni karaoaki ni karaoa mwakuri ibukiia mataniwiin te Ekaretia ake a tia ni kanakoaki mai Kirtland. .4
Namakinan ae kaanga te kabwaka, Oliver e nakon Iotebwa ao e ongo ana taeka te Uea, “I uringa au tia mwakuri ae Oliver Granger; … ao ngkana e bwaka e na manga teirake, bwa ana karea e na rang nakoiu nakon rikirakena” (taraaR&B 117:12–13). Mairoun Oliver, ti reiakinna bwa mwiin te bwii are e kakaea te Atua tiaki ibukira n tainako bwa tina kakaea te reke ae eti nakon ara kakaewenako, ma ibukira bwa tina rikirake man kaitarakiia.
Te rikirake e kona ni mangaongao
Ti roko iaon te aonaaba aei bwa tina reirei ao n rikirake, ma te rikirake e aki roko ngkana akea te kaitara. Ti bane ni karaoi kairua, e taku Beretitenti Dieter F. Uchtdorf, Kauoman ni Kauntira n te Moan Beretitentii, ma “tokin kawaira e aki baireaki man mwaitin ara tai are ti tatanako iai ma man mwaitin te tai are ti teirake iai, taetaei bubura, ao ni waaki nako.”5