2020
Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí: Ko ha Sīpinga ki he Fakahā Fakatāutahá
Fēpueli 2020


Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí: Ko ha Sīpinga ki he Fakahā Fakatāutahá

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei heʻene aʻusia ʻi he Vaoʻakau Tapú ʻa e founga te tau lava ai ʻo maʻu e fakahā fakatāutahá ko ha konga ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó.

ʻĪmisi
painting of First Vision

Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí, tā ʻe Walter Rane

Ko hono fakamanatu e taʻu 200 ʻo e meʻa ʻoku tau ui ko e “ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá” ko ha faingamālie lelei ia ke tau fakalahi ai ʻetau tui ki hono misiona fakaepalōfitá pea ako mei heʻene sīpinga ki he founga ke fakalahi ai ʻetau malava ke maʻu ha fakahā fakataautaha mei he ʻOtuá.

ʻI he taimi naʻe mavahe ai e tokotaha taʻu 14 ko Siosefa Sāmitá mei ha vao ʻakau ʻi Palemaila, Niu ʻIoke, USA, naʻá ne ʻiloʻi ʻiate ia ʻoku fefolofolai ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānau ʻi he moʻui fakamatelié. Naʻá ne tui ki he ngaahi lea naʻá ne lau ʻi heʻene Tohi Tapú:

“Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.

“Ka ʻe lelei ʻene kole ʻi he tuí, ʻo taʻefakataʻetaʻetui. He ko ia ʻoku fakataʻetaʻetuí ʻoku hangē ia ko e peau ʻo e tahí ʻoku fakateka mo felīlīaki ʻe he matangí” (Sēmisi 1:5–6).

Naʻe ngāue taʻemanavahē ʻa Siosefa Sāmita ʻi he talaʻofa ko iá, pea te tau lava kotoa ia. Kuo lea ʻaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni e meʻá ni kau ki hotau faingamālié: “Kapau ʻoku akoʻi kitautolu ki ha meʻa ʻe he aʻusia fisifisimuʻa ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Vaoʻakau Tapú, ko ʻene akoʻi mai ia ʻoku fakaava ʻa e ngaahi langí pea ʻoku folofola mai ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú.”1

ʻOku tauhi ʻe he ʻOtuá ʻEne talaʻofa ke fetuʻutaki mo ʻEne fānau ʻi he moʻui fakamatelié ʻo kapau te nau kole pea taau ke maʻu e fetuʻutaki ko iá. Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei heʻene aʻusia ʻi he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí, pea mei he fakahā lahi naʻá ne maʻu ʻo fakafou ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ki he founga te tau lava ai ʻo maʻu e fakahā fakatāutahá ko ha konga ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó.

Naʻe akonaki ʻe Siosefa ʻo pehē, “Ko e taimi ʻoku tau mateuteu ai ke ō kiate Iá, ʻoku mateuteu mo Ia ke hāʻele mai kiate kitautolu.”2

ʻOku Fakaava mai e Ngaahi Langí

Ko ʻetau polé ke ngāue kae lava ke tau maʻu e ngaahi pōpoaki ʻo e moʻoní ʻoku mateuteu ʻa e Tamai Hēvaní ke ʻomi kiate kitautolu ko ha fakahā pea ke ʻiloʻi e meʻa kuó Ne ʻosi ʻomí. ʻOku ʻomi ʻe he aʻusia ʻa Siosefa Sāmitá ha sīpinga ʻo e meʻa ko iá. Ngalingali naʻá ne ʻosi lau tuʻo lahi e tohi ʻa Sēmisí mo ha ngaahi tohi folofola kehe ʻo hangē pē ko kitautolú. Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻi he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻá ne ʻilo ʻa e pōpoaki naʻá ne taki ia ki he Vaoʻakau Tapú. Ko ʻene fakamatala ʻeni ki hono ʻiloʻi ha pōpoaki ne fuoloa hono ʻomi mei he ʻOtuá:

“Lolotonga ʻeku feinga lahi ʻi he ngaahi fuʻu faingataʻa lahi ʻa ia naʻe tupu ʻi he fefakakikihiʻaki ʻa e ngaahi faʻahí ni ʻo e kau lotú, naʻá ku lau ai ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi he Tohi ʻa Sēmisí, ko e ʻuluaki vahé mo e veesi hono nimá, ʻa ia ʻoku pehē: Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.

“Naʻe teʻeki ai ke hū mamafa ha potufolofola ki he loto ʻo ha tangata ʻo lahi ange ʻi he mālohi naʻe hū ʻaki ʻa e meʻá ni ki hoku lotó ʻi he taimi ko ʻení. Naʻe hangē naʻe hū ia ʻaki ʻa e fuʻu mālohi lahi ki he ongo kotoa pē ʻo hoku lotó. Naʻá ku toutou fifili ki ai, ʻo u ʻiloʻi kapau naʻe ai ha taha naʻe ʻaonga ke ne maʻu ha poto mei he ʻOtuá, ko au ia; he naʻe ʻikai te u ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e meʻa te u faí, pea kapau ʻe ʻikai te u lava ʻo maʻu ha poto lahi ange ʻi he poto naʻá ku maʻu he taimi ko iá, ʻe ʻikai pē te u ʻilo ia ʻi ha taimi, koeʻuhí he naʻe pehē fau hono faikehekehe ʻo e fakaʻuhingaʻi ʻo e ngaahi potufolofola tatau ʻe he kau faiako fakalotu ʻi he ngaahi siasi kehekehé ʻo fakaʻauha ai ʻa e falala kotoa pē ke fakapapauʻi ʻa e fehuʻí ʻi ha fekumi ʻi he Tohi Tapú” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11–12).

Ko e aʻusia ʻa Siosefa Sāmitá ko ha sīpinga ia te tau lava ʻo muimui ki ai ke ʻilo e ngaahi pōpoaki fakataautaha mei he ʻOtuá. Ko e hā naʻe haʻu ai ha potufolofola mo ha mālohi lahi pea hū ʻaki ʻa e fuʻu mālohi lahi ki he ongo kotoa ʻo hono lotó? Pea ko e hā naʻá ne toutou fifili ai ki aí?

Mahalo ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga lahi ne lava ai e ʻOtua ʻo folofola mālohi pehē ki he talavou ko Siosefá, ka ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi ʻuhingá, koeʻuhí naʻe mateuteu hono lotó.

Ko e Loto Mafesifesí ko ha Loto Mateuteu Ia

Naʻe loto mafesifesi ʻa Siosefa ʻi ha ʻuhinga nai ʻe ua. Naʻá ne fie maʻu ha fakamolemole ki heʻene ngaahi angahalá mo e ngaahi vaivaí, ʻa ia naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava pē ʻo fakahoko ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. Pea naʻá ne vivili foki ke ʻiloʻi pe ko e fē ʻi he ngaahi siasi feʻauʻauhí naʻe tonú pea ʻoku totonu ke ne kau ki aí.

Naʻe ʻosi mateuteu ʻa Siosefa ʻi he tui ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko hono Fakamoʻuí. Naʻá ne mateuteu ʻi he tui ko iá pea mo ha loto fakatōkilalo. Naʻá ne lea fekauʻaki mo ʻene ngaahi ongo he taimi ko iá ʻo pehē, “Ne u tangi ki he ʻEikí ke maʻu ha ʻaloʻofa, he naʻe ʻikai ha toe taha te u lava ke ʻalu ʻo maʻu mei ai ha angaʻofa.”3

Naʻá ne mateuteu, pea te tau lava foki mo kitautolu, ke maʻu e talaʻofa ʻa Sēmisí. Naʻe fakaʻatā ʻe he ngaahi fakahā ne ʻomi ko iá ke liliu ʻe he ʻEikí e moʻui ʻa Siosefá mo tāpuekina e moʻui ʻa e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní, mo honau fāmilí, ʻa ia kuo nau omi pe te nau omi ki he moʻui fakamatelié.

Ko ha tāpuaki fakalangi kiate kitautolú ʻa ʻetau lava ko ia ʻo ako mei he aʻusia ʻa Siosefá ki he founga ke maʻu ai e maama mo e ʻilo mei he ʻOtuá. ʻI heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa Siosefá, te tau lava ʻo ʻomi ha fiefia tuʻuloa kiate kinautolu ʻoku tau ʻofa ai mo tauhi maʻá e ʻEikí. Pea ʻe lava leva ʻe heʻenau sīpingá ʻo vahevahe e tāpuaki ʻo e fakahā fakatāutahá ʻi ha founga he ʻikai ke tau lava ʻo vakai ki hono ngataʻangá ka ko e Tamai Hēvaní pē te Ne ʻafioʻí.

ʻĪmisi
painting of young Joseph Smith

Ka ai Hamou Taha ʻoku Masiva ʻi he Potó, tā ʻe Walter Rane

Ko e Teuteuʻi Kitautolu ki he Fakahaá

Naʻe mahinongofua e sīpinga teuteu ʻa Siosefa ke maʻu e fakahā fakatāutahá pea faingofua ke muimui ki ai, ka ʻoku ʻikai ko ha fanga kiʻi founga iiki ia ne iku ki ha meʻa ʻe taha. Ko ha fānau makehe koe ʻa e ʻOtuá, ko ia ʻoku kehekehe e meʻa ʻokú ke malava ʻi he akó mo maʻu e ngaahi founga kehekehe ki hono ako e moʻoní. Ka te ke lava ʻo vakai ʻi he sīpinga ʻa Siosefá, ki he founga ʻoku mahuʻinga ai ha ngaahi fakahā siʻi ʻo e māmá mo e moʻoní, ki he teuteu ke hokohoko atu hono maʻu e fakahā fakatāutahá. Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí e foʻi moʻoniʻi meʻa ko iá ʻi Heʻene fakahoko e lotu sākalamēnití ko ha sīpinga kiate kitautolu takitaha ki he teuteu ke maʻu e fakahā fakatāutahá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Mahalo ʻe kehe ia kiate koe, ka ʻi he taimi ʻoku ou fanongo ai ki he ngaahi lea “ʻE ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79), ʻoku ou maʻu ha ongo māfana ʻo e ʻofá. ʻOku fakamanatu mai kiate au ʻe he fakalea ʻo e lotu sākalamēnití ʻa e ongo naʻá ku maʻu ʻi heʻeku hū ki tuʻa mei ha faiʻanga papitaiso ʻi Filatelafia, Penisilivēnia, USA, ʻi he taimi ne u taʻu valu aí. Naʻá ku ʻiloʻi he taimi ko iá ko Sīsū hoku Fakamoʻuí, pea ne u ongoʻi fiefia ʻi he malava ke u maʻá. ʻOku ou manatu he taimi ʻe niʻihi ki ha tāvalivali ʻo ʻEne ʻi he kolosí pea mo ʻEne mavahe mei Hono fonualotó. Ko e taimi lahi ko e meʻa ʻoku ou ongoʻí ko ha houngaʻia mo e ʻofa kiate Ia.

ʻI he taimi ʻoku ou fanongo ai ki he ngaahi lea ko ia te u fakahā ʻeku loto-fiemālie ke “manatu maʻu ai pē kiate ia, mo tauhi ʻene ngaahi fekaú,” ʻoku ou ongoʻi ʻi he loto fakatōkilalo ʻa e fie maʻu ke fakatomala mo fakamolemolé. Pea ʻi heʻeku fanongo ki he talaʻofa ko ia ʻe malava ke nofoʻia ʻiate au ʻa Hono Laumālié (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77), ʻoku ou ongoʻi ʻoku moʻoni ia. Pea ʻoku ou ongoʻi ʻi he taimi kotoa, ʻa e maama, nonga, mo e loto-falala ko ia te u lava ʻo fanongo ki he ngaahi pōpoaki kuo fakahā mai mei he ʻOtuá.

Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he tokotaha taʻu hongofulu mā fā ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi lotu ʻo e sākalamēnití ʻi he taimi naʻe teuteuʻi ai ia ki he ngaahi fakahā fakataautaha naʻe maʻu ʻi he Vaoʻakau Tapú pea ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. Ka naʻá ne muimui ki ha sīpinga te tau lava kotoa ʻo muimui ai ke taau ke hokohoko atu hono maʻu e fakahā fakatāutahá:

  • Naʻá ne ako e ngaahi lea ʻa e ʻOtuá ne ʻosi fakahā ʻi he ngaahi folofolá.

  • Naʻá ne fakalaulauloto ki he meʻa naʻá ne lau mo ongoʻí.

  • Naʻá ne vakai maʻu pē ki he ngaahi folofolá pea tokanga.

  • Naʻá ne tafoki ʻo lotu, ʻi he tui naʻá ne maʻu mei he akó mo e fakalaulaulotó.

  • ʻI he taimi naʻe maʻu ai e fakahaá, naʻá ne maʻu e moʻoní mo e māmá, moʻui ʻaki e moʻoni kuo foaki kiate iá, pea fekumi ki ha moʻoni lahi ange.

  • Naʻá ne toe foki ki he ngaahi folofolá pea maʻu ha fakahā lahi ange mei he ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne lekooti.

  • Naʻá ne hokohoko atu ke lotu mo talangofua, ʻo ne maʻu ai ha maama mo ha ngaahi fakahinohino lahi ange.

Kuo fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e faingamālie fakaʻofoʻofa ko ia ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá ʻo pehē: “ʻI he founga tatau, ko e hā ʻe ʻomi ʻe hoʻo fekumí maʻau? Ko e hā e poto ʻokú ke masiva aí? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ko ha meʻa mahuʻinga ʻoku fie maʻu ke ke ʻilo pe mahino kiate koé? Muimui ki he tā sīpinga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kumi ha feituʻu longonoa te ke lava ʻo toutou ʻalu ki ai. Fakavaivaiʻi koe ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Fakahā hake ho lotó ki hoʻo Tamai Hēvaní. Tafoki kiate Ia ke maʻu ha ngaahi tali mo ha fakafiemālie.”4

ʻĪmisi
young adult reading scriptures

ʻOku Fakafepakiʻi ʻe Sētane ʻa e Fakahaá

ʻI hoʻo muimui ki he sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá, te ke ako fakalelei ʻene sīpinga ʻo e loto-toʻá mo e vilitakí. Mahalo he ʻikai te ke fehangahangai mo e fakafepaki naʻá ne fehangahangai mo ia ʻi he Vaoʻakau Tapú ʻi hoʻo lotú, ka ʻe fakapotopoto ke manatuʻi ia. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Siosefa e fakafepaki ko iá ʻi he foungá ni:

“Hili ʻeku ʻalu ki he potu naʻá ku fili ki muʻa ke u ʻalu ki aí, pea hili ʻeku vakavakai holo, ʻo u ʻiloʻi ʻoku ou toko taha peé, naʻá ku tūʻulutui hifo ʻo kamata ke fakahā hake ʻa e ngaahi holi ʻo hoku lotó ki he ʻOtuá. ʻI he hili pē ʻeku fai peheé, naʻe puke au ʻe ha mālohi ʻa ia naʻá ne ikuʻi ʻaupito au, pea naʻe pehē fau ʻeku ofo ʻi hono mālohí naʻe taʻofi ai hoku ʻeleló ke ʻoua naʻá ku lava ʻo lea. Naʻe kāpui au ʻe ha fuʻu fakapoʻuli matolu, pea naʻe kiʻi fuofuoloa ʻene hangē kiate au, ngalingali kuo tuku au ki ha fakaʻauha fakafokifā.

“Ka naʻá ku feinga ʻaki hoku mālohi kotoa pē ke ui ki he ʻOtuá ke ne fakahaofi au mei he mālohi ʻo e filí ni ʻa ia kuó ne puke aú, pea ʻi he mōmēniti ko ia ʻa ia naʻá ku meimei ngalo hifo ai ʻi he loto foʻi ʻo tukuange au ki he fakaʻauhá—kae ʻikai ki ha fakaʻauha fakamahaloʻi, ka ki he mālohi ʻo ha tokotaha moʻoni mei he maama ʻoku taʻe-hā-maí, ʻa ia naʻá ne maʻu ʻa e mālohi fuʻu fakaofo fau ʻo hangē ko ia naʻe teʻeki ai te u ongoʻi ʻi ha tokotahá—kae feʻunga mo e mōmēniti ko ʻeni ʻo e fuʻu hohaʻa lahí, naʻá ku mamata ki ha pou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú, naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he laʻaá, ʻa ia naʻe maliu māmālie hifo kae ʻoua kuo tō ia kiate au” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–16).

Naʻe hoko e fakafepaki kovi ko iá, ʻa ia ne hokohoko atu ʻi he kotoa e moʻui ʻa Siosefá, koeʻuhí naʻe loto ʻa Lusifā ke taʻofi e fakahā ʻe iku ki hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE siʻisiʻi ange e fakafepaki te ke fehangahangai mo iá ʻi hoʻo lotua ha fakahā mei he ʻOtuá, ka ʻe fie maʻu ke ke muimui ki he sīpinga loto-toʻa mo vilitaki ʻa Siosefá.

Ngalingali ʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sētane ha ngaahi founga fakaoloolo ange ke fakafepakiʻi hoʻo ngaahi feinga ke maʻu mo tauhi e fakahā fakatāutahá. Ko e founga ʻe taha ʻe hoko ko ʻene taumuʻa ke ʻoatu e ngaahi loí, ko ʻene founga ʻo e fakahā loí. Te ne feinga ke aʻu atu mo e ngaahi pōpoaki ʻoku fakataumuʻa ke ke tui ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻOtua, ʻikai ha Sīsū Kalaisi toetuʻu, ʻikai ha kau palōfita moʻui pe fakahā, naʻe kākaaʻi ʻa Siosefa Sāmita, pea ko hoʻo ngaahi ongo mo e ngaahi fanafana mei he Laumālie Māʻoniʻoní ko e mahalo ia ʻo “ha fakakaukau vale” ( ʻAlamā 30:16).

Te ne tuku atu e ngaahi loi ko iá kiate koe, ʻo hangē pē ko ʻene ʻohofi ʻa Siosefa Sāmitá, ʻi he momeniti ʻoku ʻamanaki ke ke lotu aí pea mo e hili hoʻo maʻu e fakahaá. Kuó u maʻu ha founga ʻe ua ke hao ai mei he ngaahi ʻohofi ko iá.

ʻUluakí, ʻoua ʻe fakatoloi ha ueʻi ke lotu. ʻOua naʻa fakaʻatā ke hoko ʻa e loto-veiveiuá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ko e tokotaha ko ia ʻoku tatali ke ne ongoʻi ʻoku fie lotú ʻoku ngalingali he ʻikai ke ne lotu.5

Uá, tohiʻi vave hifo ʻa e ngaahi pōpoaki ʻokú ke maʻu mei he ʻOtuá. Kuó u ʻilo ko e ueʻi fakalaumālie ko ia ne mahino ʻi ha momeniti, ʻe lava ke taʻemahino pe ngalo ia ʻi ha ngaahi miniti siʻi mei ai. Aʻu ki he tuʻuapoó, kuó u ako ke u tangutu hake pea hiki ʻa e ngaahi ueʻi ʻoku ou maʻú. Ka ʻikai, ʻe lava ke mole ia.

Naʻe ʻomi ʻe Siosefa ha lēsoni ʻe taha ʻi he meʻá ni. Naʻá ne toutou hiki ʻa e aʻusia ʻi heʻene ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí, pea naʻá ne fakamatalaʻi ia ki ha kakai tokolahi ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Hangē ko e kau palōfita kehé, naʻa mo e Palōfita ko Siosefá naʻá ne ako e mahuʻinga, mo e faingataʻa, hono tohi e moʻoni kuo fakahaá.

ʻĪmisi
young adult praying

ʻOku Tāpuekina Hotau Hakó ʻe he Fakahaá

Te tau lava ʻo tāpuekina ʻetau fānaú mo e fānau ʻa ʻetau fānaú ʻaki e ngaahi lea ʻo e fakahā ʻoku tau maʻu mei he ʻOtuá, ʻo hangē ko Siosefa Sāmitá. Koeʻuhí ʻoku tau takitaha maʻu ha ngaahi fiemaʻu makehe, mahalo ko e niʻihi pē ʻo e fakahā ʻoku tau maʻu maʻatautolú ʻe ʻaonga kiate kinautolu ʻoku tau fatongia ʻaki ki he ʻOtuá. Ka ʻe lava ʻe he fakamoʻoni ne tohi kuo folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú, ʻo hoko ko ha tāpuaki kiate kinautolu ʻo tatau mo e tāpuaki kuo foaki mai ʻe he Palōfita ko Siosefá kiate kitautolú.

ʻOku fakahā mai ʻe he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí ʻoku fakaava ʻa e ngaahi langí. ʻOku fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi lotú. ʻOkú Ne fakahā mai Ia mo Hono ʻAló kiate kitautolu. ʻOku folofola ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto ʻo kinautolu ʻoku mateuteu ke fanongo mo ongoʻi e kihiʻi leʻo siʻí. Te tau lava ʻo vahevahe e ngaahi lēsoni mo e pōpoaki ko iá pea mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí pea muimui ʻiate kitautolú.

Fakafetaʻi ki heʻetau Tamai Hēvani angaʻofa, ʻa ia ʻokú Ne ʻofaʻi kitautolu, fanongo ki heʻetau ngaahi lotú, mo folofola kau ki he Fakamoʻuí ʻi hotau kuongá, “Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17). Fakamālō ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,ʻa ia naʻá Ne fakafoki mai Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Pea fakamālō ki he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku vēkeveke ke hoko ko hotau takaua maʻu pē.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e tali ki he lotu ʻa e kiʻi tamasiʻí ko e “ʻIo”:

Tamai Hēvani, ʻokú Ke ʻi ai?

Pea ʻokú ke fanongo mo tali e lotu ʻa e fānaú kotoa?6

ʻOku ou lotua te tau hangē ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hotau palōfita moʻuí ʻi he ʻaho ní, ʻo tali e fakaafe mei heʻetau Tamai Hēvani ʻofá, mei hotau Fakamoʻuí, pea mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ke maʻu e maama mo e moʻoni ʻo e fakahā fakatāutahá ʻi he ʻaho kotoa ʻo ʻetau moʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 95.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 48.

  3. Joseph Smith, in “First Vision Accounts,” 1832 Account, Gospel Topics Essays, ChurchofJesusChrist.org/topics/essays; naʻe fakatonutonu e fakaʻilonga leá.

  4. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” 95.

  5. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi (1997), 54.

  6. “Lotu ʻa ha Kiʻi Tamasiʻi,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 6.

Ngaahi ʻAta mei he Getty Images

Paaki