Abotoro a Tibwaua te Rongorongo ibukin te Kaantaninga
Taan kairiiri n te Ekaretia a anga aia nonoori ibukin kaaniakira riki ma te Atua, te ibuobuoki inanon te tangira, ao te taotaonaki n nano ni waaki rake inanon tain butin te aoraki aei.
Tamnei iroun Getty Images
N te kaeka nakon butin te aoraki aei ni kabuta te aonaaba, taan kairiiri n te tautaeka a katoka te bobootaki n ana tabo te botanaomata ao ni karina te kaetieti ni kaokoroaia aomata ibukin totokoan butin te aoraki. A kainaki taian reirei, mataniwi n te ekaretia a katoki bootaki n taromauri, ao naake a mwamwananga itinaniku a riai ni kabongana rabunan te ubu ibukin kamanoakiia.
Te ririki bon 1919, ao te buti n aoraki ae moan te korakora ae te kabuebue n irianaki ma te ngako are e buti n te ririki are mai imwaaina e anai maiuia tebwi ni ngaa te aomata.1 Ana burabeti ae boou te Ekaretia, Beretitenti Heber J. Grant (1856–1945), e kaokoroaki n Nobembwa n 1918 ma e tuai ni kamatoaaki n te kateibai ni karokoa Tuun 1919 kioina ngkai e taonaki te Maungatabu ni Kabuta are e na karaoaki n Eberi.
N ana tai ni mwakuri n rimwiiakin tabeua boong akana a rangi ni kangaanga, e anga taeka n reirei Beretitenti Grant ae tau ibukin ara bong ngke e taku, “Ti nakomai nakon te aonaaba aei bwa ti na karekea te atatai, te wanawana, ao te taneiai, n reiakin taian reirei, ni karawawataaki n te maraki, n teimatoa ni kaitarai taian kariiri, ao ni karekea te tokanikai n te maiu ae mamate.” Man te rabakau are e karekea rinanon oin ana taneiai ni kataakina ae moan te korakora, e reitia, “I … ataia bwa inanon aoa ni kakatai ibukiia Aika Itiaki a karauaki nanoia ao ni kakabwaiaaki ao ni kabebeteaki nanoia n aron ae akea riki aomata ae riki nakoia anne!”2
Ngkai inanon ara “aoa ni kataaki” n te aoraki ae boou ae te coronavirus, ti karekea te raunnano ao te kabebeteaki man ana euangkerio Iesu Kristo. Ara atatai bwa Tamara are i Karawa e tangiriia Natina ao E a tia ni weteia burabeti ao abotoro inanon ara bong bwa a na kairiira rinanon kataaki aika korakora n te maiu ae mamate bon te kakabwaia ae moan te korakora.
Man taeka n reirei ake a tibwauaaki n tain te intawiu aika tibwa nako, tabeman membwa n te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman a kauringiira bwa ti kona n namakina te kimwareirei ao n iangoi kanoan taai aika a na roko ma te kaantaninga n aki tabe ma bwaai aika a riki ake a katobibira.3
Korotamnei iroun Welden C. Andersen
E Waaki Nako te Mwakuri
Unimwaane Bruce R. McConkie (1915–85) n te taina ao e kabotaua te Ekaretia nakon “te bwati ae kanga te auti ae mwamwae” are e waaki nako n aki tabe ma te kakaitara.4 Unimwaane David A. Bednar e kabotaua te bwati ae kanga te auti aei ni buti n akea ana kangaanga mai imwiin ana katauraoi te Ekaretia are e kairaki iroun te tamnei ao rongorongona ma te kakaitara.
“‘Akea baai aika aki tabu ae a kona ni katoka te mwakuri aei man rikirakena,’5 ao akea te aoraki ae na kona naba ni katoka te mwakuri aei man rikirakena,” e taku. “Ribuakon kangaanga ni kabane ake ti kaitarai ni kaeti ma te aoraki aei, e waaki nako te mwakuri. … Ti aki ataia bwa a na maanra, ma ti na tokanikai iaon te aoraki. Ao ti bon aki kona ni manga moan waakini anuan maiura ake mai imwaaina n aron raoi ae ti bon ataia, ma angin baika a kanakoraoaki ao bitaki a na rangi n tamaroa.”
Unimwaane Quentin L. Cook e taku bwa ana katauraoi te Ekaretia n ana kairi te tamnei a raonaki ma katerean katooto aika a bon riai iaon kawakinan te bong ae te Tabati, kakorakoraakin kooram n te Nakoanibonga ae te Merekitereka ao Bootaki n Aine, te bitaki nakon te mwakuri n ibuobuoki, ao kabwarabwaraan Nakomai, Iriirai, witeo n ana Boki Moomon, ao te burokuraem ibukiia Ataei ao te Roronrikirake.
“Ti na tanrikaaki n uringa aei bwa aan te tai ni katauraoi ao tiaki tii te bwai ae ti na rinanona,” e taku.
Beretitenti M. Russell Ballard, te Beretitenti ni Bonomwi n te Kooram n te Tengaun ma Uoman, e boorai ma aei. N aki tabe ma kainakin taian tembora ao autinibootaki n te tai ae uarereke, membwa n te Ekaretia iai aia bwai ni mwakuri n te tamnei are a kainnanoia n teimatoa ni waaki nako.
Beretitenti Ballard e uringa aron ana namakin ngke e okira mweengana imwin te taromauri n Ritembwa 7, 1941, ni kunea bwa e a buakanaki Pearl Harbor ao te United States e a katauraoi nakon te Ka II ni Buaka n te Aonaaba. N aroia aomata aika mwaiti n te bong aei, e raraoma ibukin kanoan taai aika a na roko ao ni iango ngkana tao kanoan ana tai aika a na roko e na kona ni bua.
“Ma anne tiaki te bwai ae riki,” e taku. N aron ae aomata aika a inaomata n te aonaaba a tokanikai n te buaka anne, e na tokanikai naba te aonaaba ni kaitara te aoraki ae te coronavirus. “A na nakoraoi bwaai ni kabane ngkana ti anga nanora nakon Tamara are i Karawa ao n taraia ao te Tia Kamaiu bwa te Tia Kabooia aomata ni kabane,” e taku.
Te kawai teuana ae waaki nako iai te Ekaretia bon rinanon te mwakuri ni mitinare, are bon kaekaakin bitaki ni baika riki n te aonaaba. Unimwaane Dieter F. Uchtdorf e taku bwa taan kairiiri n te Ekaretia a tia ni kamatebwai kawai aika boou n tibwauakin te euangkerio imwaain kaotin te aoraki ae te COVID-19 are e kakiriweea aron te mwakuri ni mitinare. Te kakiriwee anne e raonaki ma baonakiia ni kaokaki tengaa mitinare nako abaia, ni kamotirawaaki tabeman n ae moantaai, ao ni manga karekei mwiokoaia tabeman n taabo tabeua.
“COVID-19 e kabirimwaaka ara iango ae moan te korakora ibukin aei ao ni kaurei matara,” e taku. N tokin anne, rabakau aika boou ao bwaai ni kareke rongorongo a kauki mataroa ake a tia ni kainaki mai imwaaina ni karekea te anga n toma ma komiuniti ao mweenga ake a kangaanga rekeia ao taian kateitei ae auti aika uarereke.
“Te mwakuri ni mitinare e teimatoa ni waaki nako n aki tabe ma te aoraki aei,” e reitia Unimwaane Uchtdorf. “Ti teimatoa n reiakina aron kanakoraoan te mwakuri ni mitinare ngkai ao ibukin taai aika a na roko. E berita te Uea bwa e na kawaekoa Ana mwakuri ibukin kakabwaiakiia natin te Atua ni kabane (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 88:73). I namakinna bwa ti maeka i nuukan raoi te waaki aei ngkai ti maiu rinanon te tai ae rangi ni kangaanga aei. Ara mitinare ake a kakawaki iroura bon bwaeoniia inanon ara bong, a katanea te mwaneka ibukin tibwauaakin rongorongon te euangkerio ni kawai aika boou ni kaineti ma te bwai ae e riki n te aro bwa e aonga ana Ekaretia Iesu Kristo n teimatoa n ‘rabino nako, ni karokoa e kaonrakea te aonaaba’” (Reirei ao Berita aika Tabu 65:2).
Tibwanga aika boou ibukin tibwauaakin te euangkerio tiaki tii bwaai aika riki. A kaukaki naba naano kioina ngkai n angin te tai ao taai aika kangaanga a kananorinanoia aomata ao ni bitiia bwa a na taraa te Atua, e taku Unimwaane D. Todd Christofferson.
“A kona riki ni kaoti aia namakin ni baike a iangoi, ‘Tao iai te bwai ae I kainnanoia ae riaon riki au akaunti n te bangke. Tao e mwaiti ae riaon riki te maiu nakon ae I maiunna n te tai aei,’” e taku.
Unimwaane Christofferson e kaungaia membwa n te Ekaretia bwa a na tarai tibwanga ibukin te mitinare, n aron tibwauaakin te rongorongo ae irekereke ma te euangkerio ao tamnei ma taekaia rinanon bwaai ni kareke rongorongo, n reitaki ma mitinare aika bwanin aia tai ni buokiia ni karaoa te waaki n iraorao ma aomata ake a reireiniia i aonraain, ao teimatoa n reitaki ma aomata ake aki bati n nonooria n angin te tai.
Te Tauraroa n te Rabwata ao te Tauraroa n te Tamnei
Te kawai teuana ae waaki nako iai te Ekaretia bon rinanon aia kaeka n tamnei Aika Itiaki nakon taian kangaanga n rabwata n aron te COVID-19. Ibukin kamanoakira n te maiu n rabwata, ti karikirakea arora n tauraroa n te rabwata mairouia tabeman, ma ibukin kamanoakira n te maiu n tamnei, ti kaaniaki riki ma Tamara are i Karawa ao Natina. Te aoraki ae COVID-19 e anganiia membwa n te Ekaretia tibwaingaia riki ae mwaiti bwa a na karikirakea aia kamanomano n te maiu n tamnei man irakin ana reirei Beretitenti Russell M. Nelson n ongo iroun te Uea.
Tamara e ataia bwa ti otabwaniniaki n te nanokokoraki ao te maaku, te bwai ae na buokiira riki bon te ongo iroun Natina,” e taku Beretitenti Nelson n tain te Maungatabu ni Kabuta n Eberi 2020. E reitia, ”Ngkai ti ukoukoria n riki bwa ana reirei Iesu Kristo, ara kekeiaki ni kan ongo Irouna e riai raoi n nako mai nanora. E anaa te tatauraoi ao te kekeiaki n tainako ni kanoa maeura ni katoa bong ma Ana taeka, Ana reirei, ao Ana koaua.”6
Ngkai ti aki butimwaea katokan ana bootaki n taromauri te Ekaretia, kainan taian tembora, ke buan taian mwakuri, kabanean riki te tai n te mweenga e anganiira “te tai n iango ni kautaki nakon te Atua” (taraa Aramwa 5:7), e taku Unimwaane Cook. “Tao baika a riki n te tai ae nako a kona n riki bwa kautakira n te maiu n tamnei ni katurui ara iango iaon bwaai aika moan baan te kakawaki. Ngkana ngaia anne, e na riki bwa te kakabwaia ae moan te korakora n te tai aei ni kabanei nanora iaon bwaai ake ti na kona ni kakororaoi maiura iai ao arora ni kona ni kakabwaiai maiua tabeman ngkai ti kautaki nakon te Atua ao ni waaki nako ni kawain te berita.”
Unimwaane Jeffrey R. Holland e reitia, “N aron taai aikai a kaoira bwa ti na tarai nanora n nooria ngkana ti tangiri baike ti noori ikanne. Anne ngke [ti] iangoia bwa antai raoi [ngaira] ao tera bwaai aika kakawaki.”
N aron taai akanne a kona naba ni kaoira bwa ti na karikirakea ara onimaki, mwakuri n ibuobuoki, ao te kakaitau, n anganiira te wirikiriki bwa ti na “iangoa ae ti na onimakina te Atua ao kakabwaia ake ti karekei Mairouna,” e taku Unimwaane Holland. “Ti taarau iroun Tamara are i Karawa n riai ni kamwaita riki ara kakaitau, ni kamwaita riki ara kakarabwarabwa ao ni kamwaita riki nanora n ururingnga bwa mwaitira kangaanga ake a tia n taobaraaki ngkai mairoun te Atua, anera, taian berita, ao tataro.”
Ae boboto ibukin ara kakaitau bon te kakabwaia n uringnga bwa “e a tia n nanonaga te Uea nakoia natiia aomata man te tai are karikaki iai Atam nakon te tai [aei]” (Moronaai 10:3). Membwa n te Kooram n te Tengaun ma Uoman a taku bwa ngkana ti kantaningaki bwa ti na “tiku inanon mweengara,” ti kona n ira ana banna ni katooto Nibwaai ao Aramwa, n uringnga bwa Ngaia “ae [ti] n onimakinna,” te Tia Kamaiu Iesu Kristo, “e na bon [kainaomataira]” (2 Nibwaai 4:19; Aramwa 36:27). Ao ti kona n uringnga, n aron te Abotoro ae Bauro ngke e taku, ai antai ae na karaureira ma tangirara irouni Kristo” (taraa I-Rom 8:35).
Te Uea Iesu Kristo “boni nera ni kamaiu” (taraa Taian Areru 61:1–4), e taku Unimwaane Holland. “Tera nako baika a riki, ti na bon aki kamaenakoaki man ana tangira te Tia Kamaiu ao Ana iraorao, e ngae ngke ti aki kinaa inanon te tai. E aki totokoaki te Tamnei man te aoraki aei ke man tian te aba ke katanoata man taabo ni kuakua.”
Tamnei iroun Getty Images
“Karaoi Bwaai inanon te Akoi”
N te tai ae nako, inanon warewarena n te ribooti are e karaoaki man ana komete te Ekaretia, Unimwaane Christofferson e a moanna n tabeaianga imwiin te bwai ae na riki ni “kamatoaan te kaokoroaki” nako aoia membwa n te Ekaretia aika tuai ni iein—aika kara ao ataei.
“Kamatoaan te kaokoroaki e kona ni karika te maroaa, ao te maroaa e kona ni karika mwiina ae buakaka ni marurungin te rabwata ao n te iango,” e taku. “Ni kaitaraan anne, tabeman taan tei ibukin mwakuri ni kamarurung ibukin te botanaomata a tua bwa naake a tia n rinanon te maroaa a na tarai kawai n ‘karaoi bwaai inanon te akoi’ ibukin temanna.”
A kona Aika Itiaki ni kakaei kawai ni beku, ibuobuoki, ao n angangaa nakoia tabeman, ai moarara riki nakoia naake a maroaa, e taku Unimwaane Christofferson, ao membwa ake a maroaa ake a anga aia ibuobuoki a kona ni kabebeteaki n namakinan te maroaa irouia.
“Katurua am iango iaon te mwakuri n ibuobuoki,” e taku. “E mwaiti ae ti kona ni karaoia i bon imarenara ni karekea te namakin n riki bwa kaaina ao n te aro n itaritari irouia mwaane ao n itaritari irouia aine. Aei te tai are te kooram n unimwaane ao te Bootaki n Aine a kona n nakoia ake kaain aia bootaki ao ni katauraoa te bwai are a bon kateaki ibukina bwa a na karaoia.”
Ao n aron ae ko aki toki n tekitina temana, e anga ana iango, “I taku bwa e raoiroi riki ae ko tareboonia temanna ni kabongana te rabakau are rimoa are e aranaki bwa te tareboon. Tii tareboon ni marooro ao karaoa te reitaki. Kariaia bwa a na ongo bwanaam.”
Mwakuri aika uarereke ni karoko irouia tabeman ni buokiia a kona ni karaoa te bitaki ae korakora, ni kanakoraoa ana bong temanna ni kawai aika tiaki atai. “Ara mwakuri n ibuobuoki e rangi ni kainnanoaki irouia aomata ake a rangi n tionako ni maroaa,” e taku Unimwaane Cook.
E anga ana iango Unimwaane Holland, “Ti riai ni katabui mwakoron ara bong n reitaki ma te aomata are e kainnanoa te tabekaki rake inanon rawawatana. E koaua, ti karekea te boutokaaki man karaoan anne, n te aro bwa aonga aomata nako n ‘tabekaki rake’ (3 Nibwaai 27:14, 15), n aron ae taku te Tia Kamaiu ngke E kanakomaiaki nakon te aonaaba bwa e na karaoia.”
Te anga teuana ae ti kona ni boutokaira ao tabeman bon katauraoara ibukin te bong are a nang kaukaki iai taian tembora. Kainakin tembora—ngkana tao ibukin taian aoraki, manga kaboouakiia, ke kaitiakakiia— “e katauraoa te tibwa ae moan te kamiimi n reiakina riki taekan te kakae ibukin rongorongon te utu, intekiting, ao aron katauraoan, aara aika rangi ni mwaiti ibukin te bong anne ngkai a nang manga uki mataroan taian tembora,” e taku Unimwaane Bednar.
N aki tabe ngkana a uki ke a in, e reitia Unimwaane Bednar, a kona membwa n teimatoa ni kakororaoiia ao ni karekea aia beeba ni kariaia nakon te tembora.
Reirei aika E Tangiria te Uea bwa Ti na Reiakin
N aron are e katereterea Unimwaane Bednar, ngkai akea temanna ae rineia bwa e na rinanon te aoraki ae te COVID-19, ma e ngae n anne te aoraki ni bong aikai a bon rotiira.
“Ma ara nonoori ae akea tokina are e katauraoaki man te euangkerio ae kaokaki ao te nanoanga are e roko man ana Mwakuri ni Kamaiu te Tia Kamaiu, ti kona n reiakin reirei iroun te tia kakaitara n te maiu ae mamate are e katauraoira ibukin kakabwaia aika akea tokina,” e taku. “Ti riai n tataro. Ti riai n ukeuke. Ti riai n titiraki. E na iai matara n nooraba ao taningara n ongo. Ma ti kona ni kakabwaiaki ni kawai aika moan te kamiimi n reiakin taian reirei ake a na kakabwaiaira ngkai ao n aki toki.”
Ma mwiina ae karawawata iaoia utu ni kabuta te aonaaba, e a tia te COVID-19 n reireiniia aomata ni karikirakea nanoia ni mutiakiniia tabeman, e taku Beretitenti Ballard.
“Ti a moanna ni karekea te atatai n aron kakawakiia ara utu, aron kakawakiia kaain rarikira, ao aron kakawakiia raora aika membwa n te Ekaretia,” e taku. “Iai reirei aika ti reiakini ngkai ake a na karaoira n riki bwa aomata aika tamaroa.”
Ao ngkana e toki te kakatai ae ngkai, tera ae ti kona ni kantaningaia riki imwiina? Ae mwaiti riki n aron anne, e taku Unimwaane Uchtdorf. Natin te Atua inanon ao itinanikun te Ekaretia a na teimatoa ni kaitarai kangaanga.
“Ti maeka inanon te tai are ti riai ni karekea te reirei,” e taku. Ao te kabanea ni kakawaki n reirei ae ti kona n reiakinna bwa kaekaan te kangaanga ae na roko bon kaekaan naba te kangaanga ae aitibwa ngkainaba: ana euangkerio Iesu Kristo.
Ibukina ngkai Aika Itiaki iai irouia ana euangkerio Iesu Kristo ae kaokaki, e taku Unimwaane Holland, a kona n reiakinna ni iangoi iango aika tamaroa ao n iai aia kantaninga ibukin taai aika a na roko, karaoan te kabanea n tamaroa ao ni kona ni kakoauai Ana taeka te Atua ngke e taku, “Ti riai ni kukurei ni karaoi bwaai ni kabane aika a wene ni mwaakara; ao ngkanne ti aonga ni bon tei naba, ma te koaua ae korakora, n noora ana kamaiu te Atua, ao ibukin baina bwa e na kaotaki” (Reirei ao Berita aika Tabu 123:17).
“E mwaiti te bwai ae ti na rangi ni kimwareirei iai ngkai ti kabooui ara onimaki, n onimakina riki te Uea, ao n noora te kakai n Ana kamaiu,” e taku Unimwaane Holland.