2020
Naʻe Tataki Au ʻe ha Vīsone ki he Moʻoní
Nōvema 2020


Naʻe Tataki Au ʻe ha Vīsone ki he Moʻoní

Ko haʻaku misi pē nai ki he tā tongitongí?

ʻĪmisi
ko e fefine ʻoku tangutu ʻi he sea

‘I he ngaahi taʻu si‘i kuohilí, ne u fetaulaki ai mo ha ongo faifekau, pea naʻe palopalema ʻeku tuʻunga mo‘ui leleí. Na‘á ku loto-mamahi, pea ko e me‘a pē naʻá ku fie ma‘ú ke u ongoʻi ha fa‘ahinga fakahinohino ʻi he‘eku moʻuí.

Na‘e ʻikai ke u ongo‘i fiemālie pe fiefia ki ha fa‘ahinga meʻa, tautautefito ki he siasi ko ‘eni naʻe faʻa talanoa ki ai ʻa e ongo faifekaú. Neongo ia, na‘á ku fili noa pē ke u ʻalu ki he houalotu sākalamēnití ʻa ia ko hoku fuofua taimi iá.

Naʻá ku ʻalu mo ʻeku faʻeé, pea ‘i heʻema a‘u ki he falelotú, ne u ofo ‘i he taimi naʻá ku sio ai ki ha tā tongitongi koula ngingila ʻi he funga falé. Ko e ʻīmisi fakaʻofoʻofa taha ia kuó u mamata ai. Naʻe ʻasi nonga mo lelei ʻa e falé ni pea tupu ai ha liliu ʻi heʻeku tōʻonga fakakaukaú kotoa peá u hū fiefia ki loto.

Lolotonga ʻa e sākalamēnití, ne u kuikui peá u sio ki ha ʻīmisi ʻo Sīsū naʻe hā mai ki hoku ʻatamaí. ‘I heʻeku tupu haké, naʻá ku ‘ilo maʻu pē kau kia Sīsū, ka naʻe ʻikai ke u fie tui kiate Ia kae tālunga kimuí ni mai. Kuo teʻeki ai ke u lau ‘a e Tohi Tapú. Pea naʻe ‘ikai ke u ʻilo ʻa e ʻuhinga naʻe pekia ai ʻa Sīsū Kalaisi ‘i he kolosí pe ko e ʻuhinga naʻe ʻi ai ai ʻEne kau ‘Aposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pe ko e hā naʻe akoʻi ai ‘e he kau palōfita tokolahi fekauʻaki mo Iá.

Ka ‘i he momeniti ko iá, ne u ongo‘i vāofi mo Ia. Naʻe faifai pea naʻá Ne ngali mo‘oni kiate au. Na‘á ku ongoʻi ha ‘ofa lahi mo ha holi ke ako lahi ange. Na‘á ku tui ko Ia ʻa e maʻuʻanga moʻoni mo e ‘ofa naʻá ku fekumi ki aí.

Hili ha ngaahi ‘aho siʻi mei ai, ne u fehuʻi ki heʻeku faʻeé fekauʻaki mo e tā tongitongi naʻá ku fakatokanga‘í. Na‘e hangē naʻá ne kiʻi puputu‘ú peá ne talamai naʻe ‘ikai ke ne fakatokangaʻi ha tā tongitongi, ka naʻá ne fie fakaʻuli ʻo toe fakalaka atu he falelotú ke sio ki ai hili ʻeku fakamatalaʻi hono fakaʻofo‘ofá.

Ka ‘i heʻema a‘u ki he fale lotú, ko e ʻīmisi fakatātā ko ia ne u sio ki ai ʻi ha ngaahi ʻaho si‘i kimuʻá kuó ne pulia. Naʻe ʻikai ke u tui ki ai! Kuo to‘o nai ia ʻe ha taha?

‘I he uike hono hokó ʻi he lotú, ne u ʻeke ki ha taha fekau‘aki mo e tā tongitongí. Na‘á ne puputuʻu peá ne talamai kuo teʻeki ai ha tā tongitongi ʻi he falelotú. Ka ʻi he taimi na‘á ku fakamatalaʻi ange ai ʻa e tā tongitongí, naʻá ne pehē mai, “‘Oi! Ko ho‘o ʻuhingá ki he tā tongitongi ʻo Molonaí? ‘Oku ʻikai ke nau ‘i he ngaahi falelotú, ka ko hono tā tongitongí ʻoku ‘i he lahi taha ʻo e ngaahi temipalé.” Na‘á ne talamai ko Molonaí ko ha palōfita ‘i he Tohi ʻa Molomoná pea naʻá ne kau foki ‘i hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

Ne u pehē ʻoku pau pē ne u fakakaukau ki he tā tongitongí. Ka na‘á ku fekumi ʻi he Tohi ‘a Molomoná fekauʻaki mo Molonai. Naʻá ku ako na‘e mole hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, na‘e fakamamahi‘i ia ʻe he ngaahi angahala ‘o e māmaní, pea neongo kotoa ʻeni, na‘á ne kei muimui pe ki he fekau ʻa e ‘Otuá ke maluʻi ʻa e mo‘oní. Na‘á ku toe ako foki naʻá ne hā tuʻo lahi kia Siosefa Sāmita ke foaki kiate ia ʻa e ngaahi pōpoaki mei he Tamai Hēvaní. Naʻe tokoni ʻeku ako fekau‘aki mo Molonai mo ʻene ngaahi akonakí mo ‘ene ngaahi ngāue faivelenga ke muimui ‘ia Kalaisí pea mo maluʻi ‘a e moʻoní, ke ului mo‘oni ʻa hoku lotó kotoa ki he ongoongoleleí.

‘I heʻeku maʻu ko ia ʻa e faingamālie ke ʻaʻahi ki he Temipale Sāpolo Siapaní, ko e fuofua taimi ia ke u mamata ai ki he tā tongitongi ʻo Molonaí. Ko e tā tongitongi tatau pē ia ne u sio ai ʻi ‘olunga ʻi hoku falelotú. Ka ko e tā tongitongi ne u sio ki ai he ʻahó na‘e mahulu ange ʻene fakaʻofoʻofá ʻi ha toe meʻa ʻi he māmaní. ‘Oku ou tui ko e “tā tongitongi ngingilá” ko ha mata me‘a-hā-mai ia mei he Tamai Hēvaní, ʻo ne fakaafe‘i au ke u fekumi ki He‘ene ʻofá mo e mo‘oni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Ke ako fekauʻaki mo e kau palōfita ʻo e kuonga mu‘á hangē ko Molonai ʻa ia naʻa nau fakamo‘oni kia Kalaisí, mo e kau palōfita moʻui ‘a ia ʻoku nau fakahoko ʻa e me‘a tataú. Ke ma‘u ʻa e fakahinohino ne u fekumi lahi ki aí.

‘Oku ou ʻiloʻi kuo fakafoki mai ʻe he ‘Eikí ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ‘o fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea ‘oku tau maʻu ha kau palōfita moʻui he ‘ahó ni ‘okú Ne tataki kinautolu ke ʻomi kiate kitautolu ‘a e moʻoní mo tokoni ke tau foki ki he Tamai Hēvaní. ‘Oku ou ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisi ‘a e maʻu‘anga ʻo e nongá mo e fiefia ‘i he moʻui ko ‘ení pea pehē ki he moʻui ʻi he kahaʻú.

Kuo hanga ʻe he maama ‘o ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí mo e kotoa ‘o e ngaahi tāpuaki kuó ne foaki maí ʻo liliu ʻeku mo‘uí, pea hangē pē ko e fuofua ʻaho ko ia ʻi he lotú, ʻoku ou ‘ilo ʻe tataki ‘e he Tamai Hēvaní ʻeku mo‘uí ʻi heʻeku muimui kiate Ia mo ʻEne kau talafekaú.

Paaki