2020
Tupulaki ʻi hoʻo hoko ko ha Faifekaú lolotonga ʻa e KŌVITI-19
Nōvema 2020


Tupulaki ʻi hoʻo hoko ko ha Faifekaú lolotonga ʻa e KŌVITI-19

ʻOku hanga ʻe hoʻo tokanga tahá ʻo fakahoko ʻa e meʻa makehe kotoa pē.

ʻĪmisi
Kau faifekau ʻoku nau lue pea ʻoku nau tui ha meʻa maluʻi ki honau fofongá

Kapau naʻe fehuʻi mai ‘e ha taha ʻi he ngaahi māhina siʻi kuo hilí kau ki he anga ʻeku fakakaukau ki heʻeku ngāue fakafaifekaú, na‘e ʻikai ke u teitei ‘amanekina ʻa e hala fononga kuo fakatatali mai kiate aú. Ka ko e meʻa pē ʻe taha ʻoku tataú: ‘Oku ou kei hoko pē ko ha faifekau maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ka ko e taimi ní ‘oku ou hoko foki ko ha faifekau lolotonga ʻo ha mahaki fakaʻauha.

Ka ko e hā nai hono ʻuhingá?

‘Oku ʻuhinga ia ko e loto ke fai ‘a e finangalo ʻo e ‘Eikí ʻi ha founga ‘oku toe loloto ange. ‘Oku ʻuhinga ia ko e feinga ke ngāue maʻá e ‘Eikí mo ʻEne fānaú lolotonga ‘enau fehangahangai maʻu pē mo ha liliu. ʻOku ʻuhinga ia ko e ako ke liliu vave ki he ngaahi tūkunga foʻoú. ‘Oku ʻuhinga ia ko e ako ke ofeʻingofua ange, anga faʻa kātaki, mo ʻofa he ‘aho kotoa pē.

‘Oku toe ʻuhinga foki ia ko e fehangahangai mo e veiveiuá pea fai ha ngaahi fehuʻi lahi hangē ko ʻení:

“‘E fakafoki nai hoku hoa ngāué ki ʻapi ‘apongipongi?”

“Te tau hiki nai ki ha feituʻu kehe koe‘uhí ko e vailasí?”

“Ko e hā nai ‘e hoko ki he kakai ʻokú ma ako‘í kapau te u hiki?”

Kuo mau hokohoko atu hono akoʻi ʻa e ongoongoleleí ‘i he mītia fakasōsialé, ka ʻoku ‘ikai faingofua maʻu pē—pea ko e moʻoni ‘oku ʻikai ko e a‘usia ia ʻo e ngāue fakafaifekau naʻe fakakaukau ki ai ha taha ʻiate kimautolu. Neongo iá, ‘oku mau kei ʻi heni pē, kei tuʻu ma‘u ‘i heʻemau fili ko ia ke ngāue ‘i ha feituʻu peé, ke ngāue ma‘á e ʻEikí neongo ʻa e ngaahi me‘a ʻoku hokó pe ko e founga ʻo hono fakahoko iá, ke a‘u ki he loto ʻo ‘Ene fānaú.

Ko e hā ʻoku ou kei fili ai ke ngāué?

‘Io, ko e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakafaifekaú ʻoku fakatuʻasino, fakaʻatamai, mo fakalaumālie—kuo tau aʻusia kotoa ha taha ‘o kinautolu. ‘Io, kuo mau fekuki mo ha faingataʻa‘ia lahi pea ʻe kei hokohoko atu ke fehangahangai mo ha toe ngaahi faingata‘a kehe, kae fakafetaʻi kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá Ne foaki ʻene mo‘uí maʻatautolú, ‘oku tau ʻilo‘i ‘oku ʻaonga kotoa ia.

Kuó u ‘iloʻi ‘oku ʻafio‘i kotoa kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní. Na‘á Ne ʻafioʻi ʻe ‘i ai ha kau faifekau ʻe ‘ikai ke lava ʻo hū ki he temipalé pe hū ki ha senitā akoʻanga fakafaifekau kimu‘a pea nau ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Na‘á Ne ʻafioʻi ʻe ‘i ai ha niʻihi kei talavou ‘e ʻikai maʻu ha faingamālie ke ngāue ‘i he ngaahi fonua naʻe ui kinautolu ki aí. Pea neongo iá ka ʻoku ‘iloʻi ʻe he kau faifekaú ko ʻení ʻoku ‘ofa mo maluʻi ʻe he ‘Eikí kinautolu ʻo hangē ko ia ʻokú Ne faʻa fakahokó. Pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻoku feʻunga pē ‘etau ngaahi ngāué. Kuo tau ʻilo kotoa pē te tau lava ʻo ngāue maʻá e ʻEikí mo vahevahe ʻEne ongoongoleleí ʻi ha feituʻu pē pea ʻi ha faʻahinga tūkunga pē. Pea ʻoku ʻaonga ia.

Ko e hā nai ‘okú ne tokoniʻi au ke u laka atu ki muʻá?

ʻI he ngaahi ʻaho faingataʻá, kuó u fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai ʻa e founga ʻe ua ke vakai ki ai he taimí ni:

  • ʻI he tōʻonga fakakaukau fakatuʻatamaki, ʻoku ʻikai faʻa tatali ke toe foki ki he tuʻunga angamahení.

  • Pe ʻi ha fakakaukau foʻou, fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa, palani lelei mo fakatāutaha, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tūkunga ko ʻení ko ha faingamālie ke fakahoko ai ha ngaahi liliu kuo fuoloa ʻetau fakaʻamu ke fakahoko kae kei fakatoloi.

‘Oku ou feinga ke fili ʻa e fili hono uá. ‘I heʻeku fakakaukau ki he ngaahi tūkunga lolotonga ‘a e māmaní, ne u fifili pe ʻoku hoko nai ʻa e KŌVITI-19 ko ha faingamālie ke tokoniʻi kitautolu ke fakahounga‘i lahi ange hotau ngaahi vā fetuʻutakí pe poupou‘i kitautolu ke tau fakaava hotau lotó ʻo lahi ange ki hotau Tokotaha Fakatupú pea loto fiemālie ke fanongo kiate Ia. Pea ke fakamuʻomuʻa ange ʻa e ongoongoleleí ʻi ha toe taimi kimuʻa.

ʻOku ‘ikai ko ha taimi faingataʻa ʻeni maʻá e kau faifekaú pē—ʻoku faingataʻa ki he taha kotoa. Kae hangē ko hono ui ʻe he ʻEikitau ko Molonaí ha niʻihi ke nau kau mai ki he feinga ki he tauʻatāiná (vakai, ʻAlamā 46), ʻoku ui foki kitautolu ke tau tuʻu hake ʻo ʻoua ʻe manavahē. Pea ʻiloʻi ʻoku ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻokú Ne tokoniʻi kitautolu ke tau ngāue ʻaki hotau lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó (vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:2).

ʻI heʻetau hoko ko e kau faifekau ʻa e ʻEikí, ʻoku totonu ke tukutaha maʻu pē ʻetau tokangá ʻi hotau Fakamoʻuí mo ʻetau taumuʻa taʻengatá. Tau manatuʻi muʻa ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānaú kotoa pea ʻokú Ne finangalo ke tau toe foki kotoa ange kiate Ia.

Ko hono moʻoní, neongo ʻene faingataʻa ʻa e hoko ko ha faifekau ʻi he taimi ʻo e KŌVITI-19, ka te tau lava ʻo ʻai ke hoko ʻeni ko e taha ʻo e ngaahi taimi lelei taha ʻi heʻetau moʻuí. Ko hono moʻoní, kuo hoko ia kiate au! Pea ʻoku hoko ia tupu mei heʻeku tokangá, koeʻuhí he ʻoku ou feinga maʻu pē ke manatuʻi ʻeku ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo ʻeku fakaʻamu ke tokoni kiate Ia ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí. Pea ʻoku ou ʻiloʻi te Ne foaki mai ʻEne ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá ki Heʻene kau faifekau takitaha ʻi heʻetau fai hotau lelei tahá ke fakahoko ʻa e uiuiʻi ko ʻeni kuó Ne foaki mai kiate kitautolú.

Paaki