2022
Naʻe ʻI ai Ha Ngaahi Fehuʻi Hoku Kaungāmeʻá fekauʻaki mo e Ongoongoleleí: Fēfē Nai Kapau Naʻe ʻIkai Ke u Maʻu ʻa e Ngaahi Talí?
Nōvema 2022


Naʻe ʻI ai Ha Ngaahi Fehuʻi Hoku Kaungāmeʻá fekauʻaki mo e Ongoongoleleí: Fēfē Nai Kapau Naʻe ʻIkai Ke u Maʻu ʻa e Ngaahi Talí?

Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe naʻe ʻi ai haʻaku tali ʻe tokoni ki hoku kaungā lokí, ka naʻe tokoniʻi au ʻe he Laumālié ke u maʻu ʻa e ngaahi tali naʻá ku fie maʻú.

ʻĪmisi
ongo fafine ʻokú na tangutu ʻo pōtalanoa

“ʻOku ʻikai pē ke u tui kuó u ongoʻi e Laumālié pe ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate aú.”

Naʻe hanga ʻe he ngaahi lea ko ʻeni mei hoku kaungā loki he kolisí ʻo fakaloto-mamahiʻi au. Naʻe fuʻu māʻuloloa ʻaupito ʻema talanoa ʻi he ongoongoleleí pea hangē naʻe lahi ange ʻa e ngaahi fehuʻi naʻá ne maʻú ʻi he meʻa naʻá ku lava ʻo talí.

Te u fakamatalaʻi fēfē nai ʻa e ongo naʻá ku maʻu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha taha naʻá ne pehē kuo teʻeki ai ke ne ongoʻi ia? Te u tokoniʻi fēfē nai ia ke ne maʻu e tali ki he ngaahi fehuʻi ʻo e ongoongoleleí lolotonga iá ʻoku ʻikai te u maʻu kotoa e ngaahi talí. Fēfē nai kapau te u vahevahe ha meʻa ʻe lava ke maʻu hala?

ʻI heʻeku ongoʻi vivili ke tokoniʻi iá, naʻá ku fakahoko fakalongolongo ha lotu ke maʻu ha tokoni. ʻI he tupulaki ʻema fepōtalanoaʻakí, naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ha ngaahi potufolofola lahi fekauʻaki mo ha tefito (ne u houngaʻia ʻaupito ʻi heʻeku ako folofolá mo e kalasi ʻinisititiutí lolotonga e momeniti ko iá). Naʻe fonu hoku lotó mo e ʻatamaí ʻi he ngaahi moʻoni lahi peá u fakakaukau ke u vahevahe kotoa ia mo ia koeʻuhí naʻá ku fuʻu fie maʻu lahi ke u ʻoange ha fakamoʻoni mo fakalotoa ia ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ka naʻá ku ongoʻi hono ueʻi au ʻe he Laumālié ke u fili pē ha meʻa ʻe niʻihi ʻoku ʻaonga ki heʻene ngaahi fehuʻí.

Naʻá ku vahevahe ha niʻihi ʻo ʻeku ngaahi aʻusiá mo ia ke ʻoange ha ʻuhinga ki heʻeku ngaahi talí, pea malava foki ke vahevahe ai pē mo ʻeku fakamoʻoní. Naʻe ʻi ai ha ngaahi fehuʻi naʻe ʻikai ke u ongoʻi naʻá ku feʻunga ke tali, peá u talaange ki ai naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi e meʻa kotoa pē, ka naʻá ku maʻu ʻa e tuí.

Ongoʻi Taʻe-feʻunga

Naʻe hangē ia ha fepōtalanoaʻaki ola leleí, ka naʻá ku fakafehuʻia ʻeku ngaahi feingá ʻi he toenga ʻo e pō ko iá. Naʻá ku ongoʻi taʻe-feʻunga; naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi kotoa e ngaahi talí peá u ongoʻi hangē kuo teʻeki ke u fai ha meʻa feʻunga ke tokoniʻi iá.

Ka kimuʻa peá u mohé, naʻá ku lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 100. Naʻe maʻu ʻeku tokangá ʻe he veesi 6 mo e 7. ʻOkú na pehē:

“He ʻe foaki kiate kimoua ʻi he houa ko iá, ʻio, ʻi he mōmēniti ko iá, ʻa e meʻa ke mo lea ʻakí.

“… Ke mo fakahā ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú mo fakahā ʻi hoku hingoá, ʻi he loto molumalu, ʻi he laumālie ʻo e angamalū, ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.”

Naʻá ku fakakaukau ki heʻema fepōtalanoaʻakí peá u ofo ʻi he vave ʻo e haʻu kiate au ʻa e folofolá mo e ngaahi leá. Naʻe folofola mai ʻa e Laumālié ki hoku lotó, pea naʻá ku ʻiloʻi naʻá Ne tataki au ke u ʻiloʻi e meʻa ke u lea ʻakí. Naʻá ku ongoʻi loto-falala kuó u tali “ʻi he loto molumalu, ʻi he laumālie ʻo e angamalū.” Naʻá ku ʻiloʻi naʻe tonu pē ʻeku taʻofi ʻeku feinga ke fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoniʻi meʻá mo e fakamoʻoní ke fakalotoa iá kae vahevahe pē ʻa e ngaahi moʻoni naʻá ku pehē ʻoku totonu ke ne fanongo ki ai he taimi ko iá.

Naʻe tokoniʻi au ʻe he aʻusia ko ʻení ke u ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e tokanga mai ʻa e ʻOtuá ki hoku kaungā lokí pea mo kitautolú kotoa.

Te Tau Lava ʻo Falala ki he Laumālié ke Vahevahe ʻa e Moʻoní

Mahalo naʻe ʻikai liliu ʻe he fepōtalanoaʻaki ko ʻení ha meʻa lahi ʻi heʻene moʻuí, ka naʻe hoko ai ha liliu ʻiate au. Naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ʻe taki ʻe heʻeku ngaahi leá hoku kaungā lokí ki ha fakamoʻoni vave ʻoku taʻe-toe-veiveiua. Pea naʻe ʻikai ke nau fai ia. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku mahino lelei ange kiate ia he taimí ni ha ngaahi tafaʻaki ʻo e ongoongoleleí pea ongoʻi nonga ange.

Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai haohaoa ʻeku ngaahi talí. Ka naʻá ku toe ʻiloʻi foki ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne fānaú takitaha, pea naʻá Ne tataki au ke u lea ʻaki ʻa e meʻa ʻe tokoni lahi taha kiate iá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻE lava ʻe he fanongo pē ki he ngaahi lea ʻo e tokāteliné ʻo tō ʻa e tenga ʻo e tuí i he lotó.”1

Ko ia, neongo ʻoku kei ʻi ai pē ha ngaahi fehuʻi ʻa hoku kaungā lokí, ka ʻe ala tokoni ʻa e ngaahi moʻoni ne u vahevahe mo iá ke fakatupulaki mo fakamālohia ʻene fakamoʻoní ʻo lahi ange ia he meʻa te u ʻiloʻí. Pea kiate au, naʻe fakamālohia ʻe heʻeku vahevahe ʻa e ngaahi moʻoni ko iá ki he lahi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻOku ou ʻiloʻi ʻi heʻetau maʻu ʻa e loto-toʻa ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku ʻi hotau lotó mo falala ki he Laumālié, te Ne tataki kitautolu ke tau ʻilo ʻa e meʻa ke lea ʻaki ke vahevahe ʻa e ʻofa mo e maama ʻa Sīsū Kalaisí ki ha taha pē, kae tautautefito kiate kinautolu ʻoku fekumi ki he moʻoní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “The Power of Teaching Doctrine,” Ensign, July 1999, 74.

Paaki