2023
Ko Hono Maʻu mo Fakahaaʻi ʻo e Loto-ʻOfá
Sepitema 2023


“Ko Hono Maʻu mo Fakahaaʻi ʻo e Loto-ʻOfá,” Liahona, Sepitema 2023.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Hono Maʻu mo Fakahaaʻi ʻo e Loto-ʻOfá

ʻOku akoʻi mai ʻe he sīpinga haohaoa ʻa e Fakamoʻuí ʻa e mālohi ʻo hono fakahaaʻi ʻo e loto-ʻofá ke tāpuekina ʻa e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
ko ha kiʻi tamasiʻi ʻoku tangi ʻi ha loto vakapuna

Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻokú ke fakatahaʻi ai ha kiʻi vakapuna siʻisiʻi mo ha faʻē lōmekina mo ha kiʻi tamasiʻi loto hohaʻá? Ko ha tūkunga fakamafasia moʻoni. Mei ha ngaahi ʻotu siʻi mei mui, naʻá ku sio tonu ki he meʻa naʻe hokó. Naʻe peheni ʻene hokó:

Kiʻi tamasiʻí: ʻOku ou fiekaia!

Faʻeé: Sai, ta vakai ki heʻeku pēsí pe ko e hā ʻoku faʻo aí.

Kiʻi tamasiʻí: ʻIkai!

Faʻeé: Ka ʻokú ke fiekaia?

Kiʻi tamasiʻí: ʻOmai ē!

Faʻeé: ʻOatu ʻa e hā?

Kiʻi tamasiʻí: ʻA ē!

Faʻeé: ʻOfaʻanga, he ʻikai ke ke ala ki hoku kahoá.

Kiʻi tamasiʻí: ʻOku ou fiemaʻu ia!

Kuo mahino ʻa e tūkungá. ʻI he miniti ʻe 20 hono hokó, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he faʻeé ha ngaahi founga kehekehe ke feinga ke fakafiemālieʻi ia: fakahekehekeʻi, tohoakiʻi ʻene tokangá, fakakata, naʻa mo ha kiʻi fakamanamana siʻisiʻi ʻe taha pe ua. Naʻe ʻikai ke ola lelei ha meʻa. Naʻá ku fakamanatu pē kiate au, “Ko ha kiʻi puna nounou pē. Te ne SAI pē ia.”

Ka naʻe ʻikai ke ne SAI. Naʻe fakalalahi ʻene loto-hohaʻá, pea kamata ke ne holoholoʻi hono loʻimatá mei hono ongo tafaʻaki matá. Neongo naʻe ʻikai ke u maheni mo ia, ka naʻá ku ongoʻi ke u tokoni ki ai. Naʻá ku lotua fakatouʻosi kinaua ʻi he taimi ko iá.

Naʻe ʻikai ko au pē ʻa e pāsese naʻe uesia ʻe he meʻa naʻe hokó. ʻI he kamata ke ne ongoʻi faingataʻaʻia moʻoní, naʻe tokoniʻi ia ʻe ha pāsese ʻe taha. Ko ha fefine matuʻotuʻa ange ia, naʻe tangutu mai mei he tafaʻaki ʻe tahá. ʻI heʻene fakahaaʻi ʻene angaʻofá, naʻá ne tafoki hake ki he faʻē kei talavoú, ʻo fanafana leʻo siʻi kiate ia ha ngaahi lea fakafiemālie, mo puke hono nimá. Ko e meʻá ia! Pea naʻe feʻunga pē ia.

Naʻe piki nima ʻa e ongo fafiné ni mei he ongo tafaʻaki ʻo e lueʻangá ʻi he toenga ʻo e taimi folaú. Neongo naʻe hokohoko atu ʻa e hohaʻa mālohi ʻa e kiʻi tamasiʻí, ka naʻe fotu nonga pē ʻene faʻeé. Naʻe hoko ia ko ha mana.

Loto-ʻofá mo e Manavaʻofá: Ko ha Ongo ʻUlungaanga Fakaākonga

ʻI heʻetau ngaahi lea fakaonopōní, ʻoku ʻi ai ha hingoa ʻo e mana ko ʻení: ko e loto-ʻofá Ko e ʻuhinga ʻo e loto-ʻofá, ko hano kaungā-ongoʻi ia ʻo e ngaahi fakakaukau, ngaahi ongo, pe ngaahi aʻusia ʻa ha taha kehe. Ko e loto-ʻofá (empathy) ko ha foʻi lea fakaeonopooni ia; he ʻikai ke ke maʻu ia ʻi ha feituʻu ʻi he folofolá. Ka kuo fakatokangaʻi ʻe he kau faʻu leá ʻoku fekauʻaki vāofi ʻa e loto-ʻofá mo e manavaʻofá. Pea hangē ko e fakalea ʻa e folofolá, ʻoku lahi ʻa e manavaʻofá.

Ko e loto-ʻofá ʻa e tuʻunga malava ke fakafehokotaki mo e mamahi ʻa ha taha, pea ko e manavaʻofá ʻa e ngāue ʻofa ʻoku tupu mei he tuʻunga malava ko iá. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e loto-ʻofá mo e manavaʻofá fakatouʻosi ʻi Heʻene ngāue fakaetauhi, tāpuakiʻi, fakamoʻui, mo fakaleleí. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisí, kuo pau ke tau ako ke aʻusia ʻa e loto-ʻofá mo fakahaaʻi ʻa e manavaʻofá. ʻOku kau ʻeni ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e tuʻunga fakaākongá.

ʻI he taimi ʻoku fakahoko ai ʻe he loto-ʻofá ʻa e meʻa fakaofo tahá, ʻoku tokoni ia ke mahino kiate kitautolu pea tau toki tali leva ki he faingataʻa, fiemaʻu, ilifia, pe mamahi ʻa ha taha kehe. ʻI he tuʻunga ʻo e faʻē kei talavoú, naʻe lava ke fakahoko ʻe ha fefine matuʻotuʻa ange ha fakafiemālie ʻa ia kuó ne maʻu ha aʻusia taʻu lahi ʻi hono tokangaʻi ʻo e fānaú mo e makapuná koeʻuhí kuó ne kātekina ha ngaahi faingataʻa tatau. ʻI heʻene aʻusia tonu iá, naʻá ne feʻunga ai ke hoko ko ha fakafiemālie.

Ko e hā ʻokú ne fakafeʻungaʻi ʻa Sīsū Kalaisi ke fakafiemālieʻi kitautolú? Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻafioʻi ʻe Sīsū ʻa e founga ke tokoniʻi ai kitautolu ʻi he lotolotonga ʻo hotau ngaahi mamahí mo e mahamahakí koeʻuhí kuo ʻosi fuesia ʻe Sīsū hotau ngaahi mamahí mo e mahamahakí [vakai, ʻAlamā 7:11–12]. ʻOkú Ne ʻafioʻi tonu kinautolu; ko e founga ia ʻoku maʻu ai ʻEne ʻofá.”1

ʻĪmisi
ʻAʻahi ʻa Sīsū ki he Kau Nīfaí

Ko Kalaisi ʻi he Fonua ko Mahú, tā fakatātaaʻi ʻe Simon Dewey

Ko Hono Maʻu e Loto-ʻofá mo hono Tokoniʻi ʻo e Niʻihi Kehé

Ko e hā ha ngaahi faingataʻa kuó ke kātekina ʻa ia kuó ke “maʻu” ai ʻa e malava ke loto-ʻofa ki he niʻihi kehé pea fakahaaʻi ʻa e manavaʻofá kiate kinautolu? Kuó ke aʻusia nai e ngaahi nunuʻa ʻo e masivesivá, ngaohikoviá, taʻeʻiló, mahakí, liʻekiná, faiangahalá, pe ha faʻahinga faingataʻa pē? Kapau kuó ke aʻusia ia, mahalo kuó ke mavahe mei hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá ko ha tangata poto, mālohi, mo tokanga ange.

Ko hono fakanounoú, kuó ke maʻu ha loto-ʻofa. Kuó ke mateuteu ke fai ha liliu ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Te tau kamatá mei fē? ʻOku ou ʻoatu ha fokotuʻu ʻe ua:

ʻUluakí, feinga ke ke toe tokanga ange ki he ngaahi faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé. Ko e meʻa fakamamahí, he ʻoku malava pē ke te feohi mo ha taha ʻoku faingataʻaʻia kae ʻikai pē ke te ʻiloʻi ʻene faingataʻaʻiá. ʻE lava fēfē ke tau toe loto-tokanga angé? ʻE lava ke akoʻi kitautolu ʻe he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí.

Hili ʻa e Toetuʻu ʻa Sīsuú, ʻi Heʻene ʻaʻahi ki he kau Nīfaí, naʻá Ne fakamatalaʻi ʻEne tokāteliné mo akoʻi ange ʻEne ongoongoleleí kiate kinautolu. ʻI he taimi naʻá Ne kiʻi tuʻu aí, naʻá Ne ʻafio ki he kakaí peá Ne folofola, “ʻOku hā mai kiate au ʻoku mou vaivai, pea ʻoku ʻikai faʻa mahino kiate kimoutolu ʻa ʻeku ngaahi lea kotoa pē” (3 Nīfai 17:2). Naʻe fakaafeʻi leva kinautolu ʻe Sīsū ke nau foki ki ʻapi ʻo mālōlō mo fakalaulauloto ki Heʻene ngaahi akonakí, pea foki mai ʻi he ʻaho hono hokó kuo nau maau mo mateuteu ki ha ngaahi akonaki lahi ange (vakai, 3 Nīfai 17:3).

Ko e ʻosi ia ʻa e talanoá, ʻikai ko ia? ʻIkai. Naʻe toe loloto ange ʻa e fakakaukau ʻa Sīsuú ʻi Heʻene vakavakaiʻi ʻa e fofonga ʻo hono kau muimuí:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili ʻa e folofola pehē ʻe Sīsuú, naʻe toe ʻafio holo hono fofongá ki he kakaí, ʻo ne ʻafioʻi ʻoku nau tangi, mo nau sio fakamamaʻu kiate ia ʻo hangē ʻoku nau fie kole kiate ia ke ne nofo ʻo kiʻi fuofuoloa ange mo kinautolu.

Pea naʻá ne folofola kiate kinautolu: Vakai, ʻoku fonu hoku lotó ʻi he ʻofa mamahi kiate kimoutolu” (3 Nīfai 17:5–6). ʻI Heʻene vakai atu kiate kinautolu ʻi he loto-tokanga, naʻá Ne mamata ʻo toe lelei ange kiate kinautolu. Pea naʻe tupu ai ʻEne tali ʻi he manavaʻofá.

ʻI ha māmani hinga ʻoku fonu ʻi ha kakai hinga, ʻoku ʻikai ke faingataʻa ʻetau lava ke fakatokangaʻi ʻa e loʻimata ʻi he fofonga ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Ka kuo pau ke tau sio. Hangē ko e Fakamoʻuí, te tau lava ʻo fili ke vakai ki he kakaí ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi fiemaʻú. Pea ʻi heʻetau lava pē ʻo ʻiloʻi iá, te tau lava ʻo tokoni.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻUlise Soālesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ʻi heʻetau faifeinga ke fakakau ha ʻulungaanga manavaʻofa ki heʻetau tōʻonga moʻuí, ʻo hangē ko ia kuo fakahaaʻi ʻe he Fakamoʻuí, te tau ongoʻingofua ange ai e ngaahi fiemaʻu ʻa e kakaí. ʻI he fakalahi ʻa e ongoʻingofua ko iá, ʻe fakafonu ʻe he ngaahi ongo ʻo e mahuʻingaʻiá mo e ʻofa moʻoní ʻa ʻetau ngāue kotoa pē.”2

Uá, fakahoko ʻa e faʻahinga tokoni makehe ʻokú ke lava ʻo foakí. Hili hono ʻafioʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau Nīfai ʻi Mahú, naʻá Ne finangalo ke nau ofi ange. Naʻá Ne fakamoʻui honau kau mahakí mo tāpuakiʻi ʻenau fānaú. Naʻá Ne fai ʻa e ngaahi meʻa ko e Fakamoʻui pē ʻo e māmaní te Ne lava ʻo faí.

Te ta lava foki mo kiataua ʻo liliu ʻeta ngaahi aʻusiá mo e tuʻunga malavá ke feau ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé. He ʻikai ke ta lava ʻo fakaleleiʻi ʻa e palopalema ʻa e tokotaha kotoa pē, ka te ta lava ʻo fakamaʻamaʻa ʻa e kavenga ʻa kinautolu ʻokú ta lava ʻo fakafehokotaki ki heʻenau ngaahi faingataʻá. Mahalo he ʻikai ke tau lava ʻo fakamoʻui ha tangata kilia, ka te tau lava ʻo fakafiemālieʻi ʻa e mahakí. Mahalo he ʻikai ke tau lava ʻo hiki hake ha taha mei he masivesivá, ka te tau lava ʻo vahevahe ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakapotopotó, vahevahe ha houa maʻu meʻatokoni mo fakahoko ha foaki ʻaukai ʻoku angaʻofa angé. Mahalo he ʻikai ke tau lava ʻo fakamolemoleʻi ʻa e angahalá, ka te tau lava ʻo fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kuo nau faihala mai kiate kitautolú.

Ko Hono Fakahaaʻi ʻo e Loto-ʻOfá

Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻokú ke fakatahaʻi ai ha kiʻi vakapuna siʻisiʻi mo ha faʻē lōmekina mo ha kiʻi tamasiʻi loto hohaʻá? Ko ha faingamālie ke fakahaaʻi ai ʻa e loto-ʻofá mo e manavaʻofá.

Naʻe tūʻuta ʻemau vakapuná pea mavahe atu ʻa e faʻē kei talavoú, ʻo toʻotoʻo ha kato ʻi he nima ʻe tahá mo fua ʻa e kiʻi tamasiʻí ʻi he nima ʻe tahá. Naʻe mahino naʻe ʻi ai mo haʻana vaka ʻe taha ke tuli pea hangē te na tōmui ki aí. Naʻá ku sio ki heʻene hohaʻa ʻi he feituʻu maʻuʻanga kató ʻi he ʻasi mai ʻene kató. Naʻá ku vakai atu ki he kotoa ʻo ʻene ngaahi meʻá, ko ha saliote, nofoʻa pēpē, kato lahi, kato toʻotoʻo mo ha kato pēpē. Naʻá ne fiemaʻu ha tokoni. Naʻe fiemaʻu ʻeku loto-ʻofá ke liliu ko ha manavaʻofa.

Naʻe ʻikai ke u toe tuʻu ke fakafeʻiloaki au, ka naʻá ku ala ki heʻene ʻū meʻá peá u pehē ange, “Te u toʻo ʻe au ʻeni. Fua ʻe koe ia. Lele ki hoʻomo keití. Te u muimui atu.” Naʻá ne tali loto-houngaʻia, peá ma fakavave atu ʻi he malaʻe vakapuná. ʻI heʻemau aʻu atu ki he keití, naʻá ku sio ki ha fefine ʻe taha naʻá ne kōlenga ki he tokotaha ngāue ʻi he kautaha vakapuná ke toe kiʻi tatali siʻi pē ʻa e vakapuná ʻi ha ngaahi miniti siʻi. Naʻá ma fakaaʻu atu kuo mei tuʻu ʻema mānavá ka naʻe kei taimi pē. Naʻe fāʻofua ʻa e faʻē kei talavoú mo e fefiné ni ʻi he loʻimata ʻo e fiefia mo e nonga kimuʻa pea nau heka ki he vaká.

Naʻe ʻikai liliu ʻe he kiʻi ngāue tokoni ko ʻení ʻa e māmaní, ka naʻá ne tāpuekina e moʻui ʻo ha fānau ʻa e ʻOtuá naʻe faingataʻaʻia. Hangē pē ko ʻene tokoniʻi hoku kaungāmeʻa foʻoú ke aʻu ki he feituʻu fakatuʻasino naʻe fakataumuʻa ki aí, naʻá ne tokoniʻi foki au ke u fakalakalaka ki he ikuʻanga fakalaumālie ʻoku ou fakataumuʻa ki aí. Naʻe tokoniʻi au ʻe heʻeku fili ʻa e loto-ʻofá mo e manavaʻofá ke u hoko ʻo hangē ange ko Sīsū Kalaisí. Pea naʻá ku fiefia ai.

Neongo pe ko e fē feituʻu ʻoku tau ʻi aí—ʻi he ngāué pe ʻi he akó, ʻi he lotú pe ʻi ha vakapuna—te tau lava ʻo hoko ko ha kau fakafofonga loto-ʻofa ʻo e Fakamoʻuí. Ko hai ʻoku finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke ke angaʻofa ki ai ʻi he ʻaho ní?

Paaki