2023
Ko e Founga Naʻe ʻOmi Ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Nongá Kiate Au hili ʻa e Mālōlō ʻEku Faʻeé
Nōvema 2023


Ko e Founga Naʻe ʻOmi Ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Nongá Kiate Au hili ʻa e Mālōlō ʻEku Faʻeé

Naʻe ʻikai ke u teitei ʻilo ʻa e feituʻu ke fekumi ai ki ha ngaahi tali.

ʻĪmisi
ko ha fakatātā ʻoku tangutu ʻi ha tafungofunga

Naʻe puke ʻeku faʻeé lolotonga hoku taʻu fakaʻosi ʻi he akoʻanga māʻolungá. ʻI he taimi naʻá ne mālōlō aí, naʻe hoko ia ko e taimi faingataʻa taha ʻo ʻeku moʻuí. Naʻe mamahi lahi hoku laumālié ʻi heʻene mālōloó, pea naʻá ku loto-foʻi ai. Naʻá ku toe loto-mamahi foki ʻi hoku kahaʻú. Naʻe ʻikai ha taha ke totongi ʻeku akó he naʻe ʻosi maʻu-vāhenga mālōlō ʻeku tangataʻeikí koeʻuhí ko ʻene mahamahakí. Naʻe faingataʻa ke ʻosiki ʻa e taʻu fakaakó, ka naʻe poupouʻi au ʻe hoku mehikitangá mo hoku tuofefine lahí ʻo aʻu ki heʻeku ʻosi mei he akó.

Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻá ku kamata ke fifili moʻoni ki he tūkunga lolotonga ʻo ʻeku faʻeé—naʻá ne ʻalú ki fē? Naʻá ne kei moʻui nai ʻi ha feituʻu? Te ne hoko maʻu pē nai ko ʻeku faʻeé, pe ʻoku ngata pē homa vā fetuʻutakí ʻi he moʻuí ni? Naʻe fihi ʻeku ngaahi fehuʻí, pea naʻe kamata ke u veiveiua pe te u maʻu koā ha ngaahi tali. Naʻe ʻikai ke u teitei ʻilo ʻa e feituʻu ke u kamata kumi ai ‘a e talí.

ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ku fetaulaki ai mo haʻaku kaungāmeʻa, pea lolotonga pē ʻema pōtalanoá, naʻá ne talamai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ka naʻe ʻikai ke ne toe maʻulotu koeʻuhí naʻá ne fie hoko ko ha taha faʻu hiva. Naʻá ku talaange ʻoku ou faʻa sio maʻu pē ki he lue fakalaka hake ʻa e ongo faifekaú ʻi hoku ʻapí, ka naʻe ʻikai ke u ʻilo lahi ki heʻene tui fakalotú. Naʻá ku talaange ʻoku ou fakatauange pē naʻe ʻi ai ha meʻa lelei ai he naʻá ku fiemaʻu ha ngaahi tali.

Naʻá ku kole ange ke ma ō fakataha ki he lotú ʻi he Sāpaté. Naʻá ne loto ki ai. ʻI he lotú, naʻe ongo kiate au ʻa e ʻofa ʻa e kāingalotú kiate aú—naʻa nau talitali lelei au ʻo hangē pē kuo mau ʻosi mahení. Naʻá ku ongoʻi te u lava ʻo maʻu heni ʻa e meʻa naʻá ku fekumi ki aí.

Ko ha Liliu ʻo e Lotó

Naʻe kamata ke haʻu ʻa e ongo faifekaú ʻo ʻaʻahi mai kiate au. ʻI he kamataʻangá naʻe ʻikai faingofua ke u ako fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí he naʻe kehe ʻaupito ʻa e meʻa naʻe ʻosi akoʻi kiate aú. Ko ia, naʻe faʻa hoko ʻemau ngaahi lēsoní ko ha ngaahi fealeaʻaki fekauʻaki mo e kehekehe ʻemau tuí. Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha naʻá ku pehē loto pē ko au naʻe ʻi ai ʻeku ngaahi fehuʻi naʻe fiemaʻu ha ngaahi tali—kae ʻikai ko e ongo faifekaú—ko ia naʻe pau ai ke u tuku ha taimi moʻonaua pea fakaava hoku lotó ke u tali ʻena akoʻí.

Hili ʻa e ʻaho ko iá, naʻe kamata ke u aʻusia ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó (vakai, Mōsaia 5:2; ʻAlamā 5:14). Naʻá ku ʻiloʻi ʻe hoko maʻu pē ʻeku faʻeé ko ʻeku faʻē ʻo aʻu ki he moʻui ka hoko maí. Naʻá ku ʻilo ʻe lava ke silaʻi kimautolu kapau te u tali ʻa e ongoongoleleí mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau ʻi he temipalé maʻa ʻeku faʻeé mo e kau mēmipa kotoa hoku fāmilí kuo mālōloó.

Naʻe mahuhuhuhu ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi hoku lotó. ʻI he kamata ke u ako ʻa e ongoongoleleí, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakafonu au ʻe he ngaahi moʻoni naʻá ku akó ʻaki ha maama fakaʻofoʻofa. Naʻe kamata ke fetongi ʻe he maama ko iá ʻeku loto-foʻi ʻi he ngaahi fehuʻi naʻe ʻikai hano talí ʻaki ha fakapapau mālohi kia Sīsū Kalaisi.

Hili ha māhina ʻe fitu mei ai naʻe papitaiso au. Naʻá ku fakaʻamu ke fai ʻa e meʻa kotoa te u lavá ke u toe fakataha ai mo ʻeku faʻeé ʻi ha ʻaho. Ka naʻe hohaʻa hoku fāmilí. Ko e fika hiva au ʻi ha fānau ʻe toko 10. Pea ʻi heʻeku feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo kinautolú, naʻe ʻikai ke mateuteu honau lotó ke tali ʻa e pōpoakí. Ka ʻoku ou fakatuʻamelie ʻe ʻi ai pē ʻaho te nau maʻu ai ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí pea mo e founga ʻe lava ke taʻengata ai homau fāmilí.

‘Amanaki Lelei ‘ia Sīsū Kalaisi

Kuo fakafoki mai ʻe he ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻa e ʻamanaki lelei naʻe mole meiate au ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Kuo mahino ʻeni kiate au ʻa e ʻuhinga ʻo e moʻuí koeʻuhí ʻoku ou ʻiloʻi ko ha foha au ʻo e ʻOtuá, ko ha fānau ʻo e fuakavá, pea mo ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisi.1

Naʻe toe ʻomi foki ʻe he ongoongoleleí ha nonga ʻi hoku lotó pea mo e fakapapau naʻá ku fiemaʻú ʻi he taimi naʻe mālōlō ai ʻeku tamai ʻofá ʻi Nōvema ʻo e 2020. Naʻe ʻikai ke u loto-hohaʻa ʻo hangē ko e tuʻunga naʻá ku ʻi aí ʻi he taimi naʻe mālōlō ai ʻeku faʻeé koeʻuhí he kuó u ʻilo ʻa e palani ʻo e huhuʻí. Naʻá ku teuteu foki ke ngāue fakafaifekau taimi kakato. Naʻe maʻu hoku uiuiʻí ʻi he ʻaho hili ʻa e meʻafakaʻeiki ʻo ʻeku tamaí.

Neongo ʻa e ngaahi nunuʻa fakamamahi naʻe mahuhuhuhu ʻi hoku lotó ʻi he mālōlō ʻa e niʻihi naʻá ku ʻofa aí, ka ʻoku ou ongoʻi ʻi he taimí ni ʻa e nonga mo e fiefia ʻi hoku lotó tuʻunga ʻia Sīsū Kalaisi, ko ʻEne Fakaleleí, mo ʻEne Toetuʻú koeʻuhí ʻoku ou ʻilo ʻe lava ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi angahalá. Te tau lava ʻo toe fakataha mo kinautolu kuo nau mavahe atu mei he moʻui fakamatelié ni, pea te nau maʻu ha sino nāunauʻia mo e sino kuo toetuʻu. Te u toe mamata ki heʻeku faʻeé mo ʻeku tamaí, pea mālō mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé, te mau fakataha ʻo taʻengata.

Hangē ko ia ne akoʻi mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ou fakamoʻoni ʻe fakafonu ʻaki e mana pea ʻe faitāpuekina lahi ʻa e kahaʻú ʻo hangē pē ko e kuohilí. ʻOku lahi fau ʻa e ngaahi ʻuhinga ke tau ʻamanaki lelei ai ki ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻongoʻonga ange ʻi he ngaahi tāpuaki kuo tau ʻosi maʻú koeʻuhí ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtua Māfimafí, ko e Siasi ʻeni ʻo e hokohoko ʻa e maʻu fakahaá, ko e ongoongolelei ʻeni ʻo e angaʻofa taʻefakangatangata ʻa Kalaisí.”2

ʻOku ou ʻilo he ʻikai toe veiveiua kiate au ʻa e kahaʻú koeʻuhí ko e maka kuó u langa aí, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi (vakai, Hilamani 5:12). ʻOku ou ʻilo ko Hono ʻalungá, ko e hala ia ʻoku fakatau ki he fiefia ʻi he moʻui ko ʻení pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí.

Paaki