YA Fakauiké
Kuo Toki ʻOsi Atu ʻa e Konifelenisí. Ko e Hā Leva Te Tau Fai ʻi he Taimi Ní?
Mē 2024


Kuo Toki ʻOsi Atu ʻa e Konifelenisí. Ko e Hā Leva Te Tau Fai ʻi he Taimi Ní?

ʻE lava pē ke faingataʻa hono ʻilo ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi kotoa ai ʻa e ngaahi akonakí ki heʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku ʻi ai haʻane kiʻi tohi ʻoku fonu ʻi he ngaahi fakamatala mo e tā fakatātā

Ko e konifelenisi lahí ko e taha ia hotau ngaahi taimi manakoa taha ʻo e taʻú—ko ha taimi maʻongoʻonga ia ke langaki hake mo fakamanatu mai ai hotau ngaahi tāpuakí mo e ngaahi fatongia ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisí. Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻe malava pē ke faingofua ke ngalo ʻa e taumuʻa ʻo e ngaahi pōpoakí, tautautefito ʻi he ʻosi ʻa e konifelenisí!

Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e mahuʻinga ʻo e konifelenisi lahí ʻi he taimi naʻá ne kole mai ai ke tau “ʻai ke hoko e konifelenisí ko ha taimi ia ʻo e keinanga ʻi he ngaahi pōpoaki mei he ʻEikí ʻoku fakafou mai ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí. Feinga ke ʻilo ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai kinautolu ʻi hoʻomou moʻuí.”1

Ko e konifelenisi lahí ko ha taimi ia ke maʻu ai ha fakahā, ka ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi ko ha fakahinohino faka-ʻOtua ia. Ko e konifelenisí—ko hono moʻoní—ko e fakahā mo e folofola fakaeonopooni ia.

Koeʻuhi kuo tau fakamāvae ʻi he taimí ni kae ʻoua kuo hoko ʻa e konifelenisi hokó, te tau fakaʻongaʻi fēfē nai ʻa e ngaahi akonaki naʻa tau toki ʻosi fanongoá? ʻE founga fēfē haʻatau keinanga ʻi he ngaahi lea ʻa hotau kau taki ʻofá, ʻo ʻikai ke tau foʻi ʻi he feinga ke fai ha meʻa lahi ʻi he taimi pē ʻe taha?

Neongo ʻoku makehe ʻa e ngaahi aʻusia mo e ngaahi tūkunga ʻo e tokotaha kotoa pē, ka ko ha fanga kiʻi tokoni faingofua ʻeni ʻe fā ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke fakaʻaongaʻi lelei ʻa e konifelenisi lahí:

Toe Lau mo Ako ʻa e Ngaahi Leá

ʻE ala faingataʻa ke hū fakaʻangataha ha fakahā houa ʻe 10 ki ho lotó mo e ʻatamaí! Ka ʻoku ʻomi ʻe he māhina ʻe ono ʻi he vahaʻa ʻo e ongo konifelenisi lahí ha taimi ke tau toe vakaiʻi ai ʻa e ngaahi leá mo fakamanatu kiate kitautolu ʻa e ngaahi akonaki fakamuimuitaha mei hotau palōfitá mo e kau ʻaposetoló.

Naʻe fokotuʻu mai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994), “ʻI he māhina ʻe ono ka hokó, ʻoku totonu ke tuku ofi hoʻo tatau ʻo e [Liahoná] ki hoʻo ngaahi tohi folofola kuo fakamafaiʻí, pea toutou [vakai] maʻu pē ki ai.”2

Mahalo te ke ʻohovale ʻi he ngaahi lea pe tefitoʻi moʻoni ʻoku makehe kiate koe ʻi hoʻo lau mo toe vakaiʻi tuʻo ua iá. ʻI hoʻo fanongo pe lau ʻa e ngaahi pōpoaki mei he konifelenisí ʻi he ngaahi māhina ka hokó, kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga mei he leá ʻoku totonu ke ke tokanga taha ki aí. Lotua ke maʻu ha mahino mo ha fakahinohino ki he founga ʻe lava ke nau kaunga pau atu ai kiate koé.

ʻOua Naʻa Liʻaki Hoʻo Ngaahi Fakamatalá

Ko e tokolahi taha ʻo kitautolu ʻoku tau hikiʻi hifo ha ngaahi fakamatala pe fakakaukau lolotonga ʻetau fanongo ki he konifelenisí, ka ʻi heʻene ʻosí, ʻoku faingofua ke liʻaki ʻo taʻefakaʻaongaʻi ia. Ko e taumuʻa ʻo e ngaahi fakamatala ko iá ke ke toe fakamanatu ʻa e ngaahi aʻusia mo e ngaahi ongo fakalaumālié pea fakalaulauloto ki he ngaahi moʻoni ʻoku hā makehe kiate koé.

Tuku ha taimi ke toutou vakaiʻi maʻu pē ʻa e ngaahi fakamatala naʻá ke hikí (ʻe tokoni kapau te ke tauhi kinautolu ʻi ha feituʻu ʻe faingofua ʻa e aʻu ki aí ʻo ʻoua ʻe ngalo ʻiate koe) pea ako lahi ange ki he ngaahi lea konifelenisi naʻe ongo ki ho lotó.

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ka ʻokú ke falala ki he ʻOtuá ke fakafanongo ki Heʻene pōpoaki [fakalotolahí, fakatonutonú, mo e faifakahinohino mei Heʻene kau tamaioʻeikí,] te ke maʻu [kinautolu].”3 ʻE fakahā atu ʻe hoʻo ngaahi fakamatala ne hikí, ʻa e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke tokanga taha ki aí. (Pea kapau naʻe ʻikai ke ke hiki ha fakamatala, ʻoku ʻikai teitei tōmui—hikiʻi hifo ha ngaahi fakamatala lolotonga hoʻo toe vakaiʻi ʻa e ngaahi pōpoakí!)

Faʻu ha Palani ʻe Malava ke Fakahoko

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ko e taimi ʻoku ʻafioʻi moʻoni ai ʻe he Fakamoʻuí ʻokú ke fiemaʻu moʻoni ke ala hake kiate Iá—ʻi he taimi te Ne lava ai ʻo ongoʻi ko e holi taupotu taha ho lotó ke ʻomi Hono mālohí ki hoʻo moʻuí—ʻe taki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi pau ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke faí [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:63].”4

Hili pē hoʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi pōpoaki ʻokú ke ongoʻi ke ngāueʻí, faʻu leva ha palani ki he founga te ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e tefitoʻi moʻoni pe ʻulungaanga ko iá ʻi hoʻo moʻuí. ʻOua naʻá ke ongoʻi lōmekina ʻi hoʻo ongoʻi ʻoku fiemaʻu ke ke fakaʻaongaʻi fakaʻangataha ʻa e meʻa kotoa pē naʻe ako mei he lea takitaha. ʻE lava ke tokoni hono fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa pau ʻoku malava ke fakahokó, ke ke fai ai ha ngaahi liliu ʻe ala fiemaʻu. ʻAi taha taha pē! Pe ko hono ʻai ʻe tahá ʻo hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Maikolo A. Tani ʻo e Kau Fitungofulú, “Lelei ange ʻaki e peseti ʻe taha!”5

Faʻa Kātaki pea Loto Vilitaki

ʻOku faʻa hoko māmālie mai ʻa e liliú mo e fakalakalaká, pea ʻoku SAI PĒ ia! Faʻa kātakiʻi koe. Ko e meʻa mahuʻingá ke feinga maʻu pē mo fetalanoaʻaki tauʻatāina mo e Tamai Hēvaní ʻi he lotu. ʻOku fakamanatu mai foki ʻe ʻEletā Tani kiate kitautolu: “Neongo he ʻikai ke tau haohaoa, ka kuo pau ke tau feinga ke tatau ʻetau kātakí mo ʻetau vilitakí. Fai ia, pea te ke maʻu e fiefia mo e nonga ʻokú ke fekumi ki aí mei he ngaahi ola fakafiefia ʻo e anga-māʻoniʻoni lahi angé.”6

Kapau ʻokú ke loto vilitaki mo faʻa kātaki, te ke mamata ki he faikehekehe ʻe hoko ʻi hoʻo moʻuí ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi akonaki mei he konifelenisi lahí.

ʻOku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e konifelenisi lahí ke fanongo pē ki he folofola ʻa e ʻOtuá ka ke tokoniʻi foki kitautolu ke tau hoko ko ha kau ākonga lelei ange ʻa Kalaisi. ʻOku tataki kitautolu ʻe heʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi pōpoakí ke tau ofi ange ai ki he Fakamoʻuí, pea ko e ngāue siʻisiʻi kotoa pē ʻokú ke fakahoko ai iá, ko ha sitepu ia ki he hala totonú. Hokohoko atu, pea te ke fakatokangaʻi ʻoku tupulaki hoʻo tui kiate Iá mo hoʻo mahino ki Heʻene ongoongoleleí—pea liliu hoʻo moʻuí!

Paaki