Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ko hai au, pea ko hai te u lava ʻo hoko ʻo tatau mo iá?


Ko hai au, pea ko hai te u lava ʻo hoko ʻo tatau mo iá?

Ko e ngaahi foha kitautolu ʻo e Tamai Hēvaní, naʻe fakatupu ʻi Hono tataú, mo ha tuʻunga malava ke hoko ʻo tatau mo Ia. ʻOku tau maʻu ha ngaahi meʻafoaki mo ha ngaahi talēniti makehe ʻi ha palani fakalangi, ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ʻi hono fakahoko hotau ngaahi fatongia ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻomi ʻe he ʻilo pe ko hai kitautolú ʻa e taumuʻa ʻo ʻetau moʻuí mo tokoni ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Ko e hā ha founga ʻoku tākiekina ai hoʻo ngaahi fakakaukaú mo hoʻo tōʻongá ʻe hoʻo ʻilo ko ia ko ha foha koe ʻo e ʻOtuá? Ko e hā ha ngaahi meʻafoaki mo ha ngaahi talēniti kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate koe? Te ke fakaʻaongaʻi fēfē kinautolu ke tāpuakiʻi ʻaki e kau talavou ʻokú ke akoʻí?

Te ke tokoniʻi fēfē ʻa e kau talavoú ke nau ʻilo honau ivi fakalangí? ʻE tokoniʻi fēfē kinautolu ʻe he mahino ko ʻení ke nau fai ai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú? Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi talēniti makehe ʻoku maʻu ʻe he kau talavou ʻokú ke akoʻí? Te ke poupouʻi fēfē kinautolu ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi talēniti ko ʻení ke tāpuakiʻi ʻaki ha niʻihi kehe?

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi potufolofola mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Ko e hā e meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke vahevahe mo e kau talavoú?

Saame 82:6; Ngāue 17:28–29; Hepelū 12:9; T&F 76:24 (Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá)

Mātiu 25:14–30 (Ko e talanoa fakatātā ʻo e ngaahi talēnití)

Luke 15:4–6, 11–32; Sione 3:16; T&F 18:10–15 (ʻOku mahuʻinga lahi ʻa e laumālié)

Mōsese 1:4–22 (Ko hono ʻilo ʻe Mōsese ko e foha ia ʻo e ʻOtuá)

Donald L. Hallstrom, “Ko e Fānau Au ʻa e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 26–28

Dale G. Renlund, “Kāingalotu ʻOua Naʻa Tuku e Feingá,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 56-58

Dieter F. Uchtdorf, “Hingoa ʻe Fā,Ensign pe Liahona, Mē 2013, 58–61

“Fānau Au ʻa e ʻOtuá,” Ngaahi Himi, fika 193.

Vitiō: “Ko e Foha Au ʻo e ʻOtuá”, “Tefitoʻi ʻUlungaanga Moʻoni ʻOku ʻIloʻi Ai Kitautolu,”

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa kinautolu naʻá Ne akoʻí, pea naʻá Ne ʻafioʻi ko hai te nau aʻusiá. Naʻá Ne ʻafioʻi ha ngaahi founga makehe ke tokoniʻi ʻaki kinautolu ke nau ako pea tupulaki. ʻI heʻenau faingataʻaʻiá, naʻe ʻikai ke Ne tukuange kinautolu ka naʻe kei ʻofa pē mo tokoniʻi kinautolu. ʻI hoʻo akoʻi e kau talavoú, fakakaukau pe ko hai kinautolu mo ia te nau lava ʻo hoko ki aí, pea kumi ha ngaahi founga ke tokoniʻi kinautolu ke aʻusia e meʻa te nau malava fakalangí.

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE tataki e fakataha fakakōlomú ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú. Te ne taki e kau talavoú ʻi hono aleaʻi fakataha e pisinisi ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (mei he folofolá pea mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), pea mo fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke ne akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke teuteu ʻaki haʻane fakafonu e ʻasenita ʻo e fakataha fakakōlomú lolotonga e fakataha ʻa e kau palesitenisií.

Kamata ʻa e akó

Fili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau ke fakamanatu e lēsoni he uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloaki ʻaki e lēsoni he uike ní:

  • Fakaafeʻi ha ongo talavou ʻe toko ua ke na vahevahe ʻa e meʻa mahuʻinga taha ne na ako ʻi he lēsoni ʻo e uike kuo ʻosí pea mo e anga ʻo ʻenau fakaʻaongaʻi ia ʻi heʻena moʻuí.

  • Hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: “Ko e hā e meʻa ʻoku ou ʻilo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní?” “Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he meʻá ni kiate au fekauʻaki mo au pea mo e tuʻunga te u lava ʻo aʻusiá?” “ʻOku tokoniʻi fēfē ʻe he ʻilo ko ʻení ʻeku ngaahi fakakaukaú mo ʻeku ngaahi tōʻongá?” Tuku ange ki he kau talavoú ha taimi ke nau fakakaukauʻi ai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, pea toki fakaafeʻi kinautolu ke nau ō mai ki he palakipoé ʻo hiki ai ʻenau talí.

Ako fakataha

ʻE tokoni ʻa e ngaahi ʻekitivitī takitaha ʻi laló ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú honau tuʻunga totonu fakalangí mo e meʻa te nau lavá. Muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié ʻo fili ha taha pe toe lahi ange ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kōlomú :

  • Fakakaukau ki ha kiʻi ʻekitivitī faingofua ʻe lava ʻo tokoni ki he kau talavoú ke mahino ʻoku fie maʻu ʻa e faʻa kātakí pea mo e loto vilitakí ka te hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá. ʻOku fie maʻu ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ke malava ʻa e toutou feingá ke lavaʻi lelei ia.  Hangē ko ʻení, ʻe lava ʻe he kau talavoú ʻo toutou feinga ke lī ha meʻa ki he loto kato vevé kae ʻikai ke sio ki ai. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ʻekitivitií ni fekauʻaki mo e loto vilitakí?  ʻE lava fēfē ke tau fakafekauʻaki ʻa e foungá ni ki heʻetau hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní? Fakaafeʻi ʻa e talavou takitaha ke nau fekumi mo vahevahe e ngaahi konga lea mei he lea ʻa Dale G. Renlund “Kāingalotu ʻOua Naʻa Tuku e Feingá” ʻa ia ʻoku ne vahevahe ʻa e ngaahi meʻa naʻa ne ako mei he ʻekitivitií.

  • Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau kumi ʻi he Mōsese 1:4–7 pea ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe ako ʻe Mōsese fekauʻaki mo iá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi ʻi he veesi 12 ke maʻu e meʻa naʻe fai ʻe Sētane ke fakafepakiʻi ʻaki e meʻa naʻe ako ʻe Mōsesé. Lau fakataha ʻa e veesi 13–22. Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako mei he talanoa ko ʻeni fekauʻaki mo kinautolú, ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí, pea mo e filí. Ko e hā ha ngaahi tūkunga ʻoku fehangahangai mo e kau talavoú ʻe ʻaonga ai ʻa e ʻilo ko ʻení? Fakakaukau ke huluʻi ʻa e vitiō “Ko e Foha Au ʻo e ʻOtuá” ke hoko ko ha konga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení.

  • Kole ki he kau talavoú ke lisi ha ngaahi hingoa kuo ui pe ui ʻaki kinautolu. Ko e hā ʻoku fakamatalaʻi ʻe he hingoá ni ʻo kau kiate kinautolú? Fakaafeʻi ke nau fili ha hingoa ʻe taha pe ua ʻoku mahuʻinga taha kiate kinautolú. Vahevahe ʻa e kōlomú ki ha kulupu ʻe fā, pea vahe ki he kulupu takitaha ke lau fekauʻaki mo ha taha ʻo e hingoa ʻe fā ʻi he lea ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ko e “Hingoa ʻe Fā.” Te nau toe lava foki ʻo lau ha konga ʻo e lea ʻa ʻEletā Tōnolo L. Holositolomú “Ko e Fānau Au  ʻa e ʻOtuá.” Kole ange ki he kulupu takitaha ke vahevahe mo e kōlomú ʻa e meʻa naʻa nau akó mo e founga ʻoku felāveʻi ai mo ʻenau ngaahi moʻuí.  ʻE lava e kau talavoú ʻo hivaʻi ko ha konga ʻo e ʻekitivitī ko ʻení ʻa e “Fānau Au ʻa e ʻOtua” (Ngaahi Himí, fika 193).

  • Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau mamata ʻi he vitiō “Tefitoʻi ʻUlungaanga Moʻoni ʻOku ʻIloʻi ai Kitautolú” (pe lau ha niʻihi ʻo e ngaahi potu folofola ko ʻení: 1 Sione 3:1–3; T&F 84:37–38; 88:107; 132:20) pea hiki ha fakamatala ʻoku nau pehē ʻoku ʻuhinga mālié. Kole ange ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau hikí mo fakamatalaʻi e ʻuhinga ne nau hiki aí. Ko e hā ʻoku nau ako mei he vitioó pe ngaahi potu folofola ko ʻení fekauʻaki pe ko hai kinautolu mo ia te nau lava ʻo aʻusiá? ʻE lava fēfē ʻe he ʻilo ko ʻení ʻo tokoniʻi e ngaahi fili ʻoku nau faí? Fakakaukau ke vahevahe ange ʻa e fakamatala ko ʻeni meia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií, ko ha konga ʻo e felaēleaʻaki ko ʻení: “Ko e taumuʻa kotoa ʻo e ongoongoleleí ke tataki kitautolu ke tau laka atu ki muʻa, pea kaka hake ki ʻolunga ki ha tuʻunga lavameʻa ʻoku mahuʻinga angé, ʻo aʻu ki haʻatau aʻusia ʻe tuʻunga faka-ʻOtuá”.

Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako he ʻaho ní. Ko e hā haʻanau ngaahi ongo pe fakakaukau? ʻOku mahino kiate kinautolu pe ko hai kinautolu mo ia te nau lava ʻo hoko ki aí? ʻOku toe ʻi ai nai haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai ke tuku ha taimi lahi ange ki he tefito ko ʻení?

Tokoni fakafaiako

“ʻOku ‘ikai ke fuʻu mahuʻinga ‘a e lahi ‘o e nāunau ‘okú ke akoʻí, ka ‘oku mahuʻinga ange ʻene takiekina e moʻui ‘a kinautolu ʻokú ke akoʻí. Koeʻuhí ‘e lava ‘e ha taulōfuʻu mai e ngaahi akonakí ke ne fakatupu ha puputuʻu pe fakaongosiaʻi e kau akó, ‘oku faʻa lelei ange ai ke nofotaha pē ‘i ha tefitoʻi moʻoni ‘e taha pē pe ua” ( ʻOku ‘Ikai ha Ui ‘e Mahuʻinga Ange ‘i he Faiakó [2000], 115-16).

ʻĪmisi

Vitiō: “ Fakaʻaongaʻi ʻo e Fakatātā Mahení ke Akoʻi e Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí”

Mamata kahi ange

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi ʻa e fakatahá ʻe he talavou ʻokú ne tatakí. ʻE lava ke ne:

  • Vahevahe ʻene fakamoʻoni ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá mo fakamatalaʻi e founga ʻoku fakahinohino ai ʻe he fakamoʻoni ko ʻení ʻa ʻene ngaahi tōʻongá.

  • Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau fakakaukauʻi ha founga te nau ngāueʻaki ai ʻenau ngaahi meʻafoakí mo e ngaahi talēnití ke tāpuakiʻi e fānau ʻa e Tamai Hēvaní.

Paaki