Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e natula ʻo e Toluʻi ʻOtuá?


Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e natula ʻo e Toluʻi ʻOtuá?

ʻOku kau ʻi he Toluʻi ʻOtuá ʻa e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Neongo ko ha niʻihi māvahevahe mo mahino e ngaahi fatongia ʻo e kau mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ka ʻoku Nau taha pē ʻi he taumuʻa. ʻOku nau uouangataha kakato ʻi hono fakahoko e palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamai Hēvaní.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

ʻOku tokoniʻi fēfē koe ke ke ʻilo ho tuʻunga totonú ʻe he mahino ki he Toluʻi ʻOtuá? ʻOku kehekehe fēfē ʻetau ʻilo ki he Toluʻi ʻOtuá mei he tui ʻa e ngaahi tui fakalotu kehé?

ʻE tokoni fēfē ʻa e mahino e natula ʻo e Toluʻi ʻOtuá ki he kau talavoú?

Ako ʻi he faʻa lotu e ngaahi potu-folofola mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Ko e hā e meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke vahevahe mo e kau talavoú?

Sēnesi 1:26–27 (Naʻe fakatupu kitautolu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá)

Mātiu 3:13–17 (Naʻe hā mai e kau mēmipa takitaha ʻo e Toluʻi ʻOtuá ʻi he papitaiso ʻo Kalaisí)

Sione 17:21; T&F 20:28 (ʻOku uouangataha ʻo taha pē ʻa e kau mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá)

Ngāue 7:55–56; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14–17 (Naʻe mamata ʻa Sitīveni mo Siosefa Sāmita ʻoku sino māvahevahe ʻa e Tamaí mo e ʻAló)

T&F 130:22–23 (ʻOku maʻu ʻe he Tamaí mo e ʻAló ha sino kakano; ʻoku ʻikai pehē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní)

Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:1 (ʻOku mau tui ki he mēmipa ʻe toko tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá)

Dallin H. Oaks, “Ko e Toluʻi ʻOtuá pea mo e Palani ʻo e Fakamoʻuí, ”Ensign pe Liahona, Mē 2017, 100–103

Boyd K. Packer, “Ko e Fakamoʻoní,” Ensign pe Liahona, Mē 2014

Robert D. Hales, “Moʻui Taʻengatá—ke ʻIloʻi ʻEtau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 80–82

“ʻOtua ko e Tamaí,” “Laumālie Māʻoniʻoní,” “Sīsū Kalaisi,” Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí (2004), 223–225, 99–102, 182–184

Vitiō: “Ko e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí”; vakai foki, DVD Maʻuʻanga Tokoni Fakavitiō ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi fehuʻi naʻe fakatupu fakakaukau pea mo ongoʻi moʻoni ʻe he niʻihi kehé. Naʻá Ne tokanga moʻoni ki heʻenau ngaahi talí pea mo fiefia ʻi heʻenau fakahaaʻi e tuí. Naʻá Ne ʻoange kiate kinautolu ha ngaahi faingamālie ke fai haʻanau ngaahi fehuʻi, pea naʻe fakafanongo ki heʻenau ngaahi aʻusiá. Ko e hā nai ha ngaahi fehuʻi te ke lava ʻo fai ʻe tokoniʻi ai e kau talavoú ke nau ongoʻi moʻoni fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá? Te ke fakahaaʻi fēfē ʻokú ke tokanga ki heʻenau ngaahi talí ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní?

ʻĪmisi

Vitiō: “Fakapapauʻi e Meʻa ke Akoʻí”

Mamata lahi ange

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE tataki e fakataha fakakōlomú ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú. Te ne taki e kau talavoú ʻi hono aleaʻi fakataha e pisinisi ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (mei he folofolá pea mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), pea mo fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke ne akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke teuteu ʻaki haʻane fakafonu e ʻasenita ʻo e fakataha ʻa e kōlomú lolotonga e fakataha ʻa e kau palesitenisií.

Kamata ʻa e akó

Fili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau ke fakamanatu e lēsoni he uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloaki ʻaki e lēsoni he uike ní:

  • Fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kōlomú ke haʻu mateuteu ki he fakataha fakakōlomú ke ne fai ha kiʻi fakamanatu miniti ʻe ua ʻo e meʻa naʻá ne ako ʻi he lēsoni fakaʻosí.

  • Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau fakatātaaʻi ha founga te nau akoʻi ai ha taha ʻoku ʻikai ke tau siasi fekauʻaki mo e kau mēmipa kehekehe ʻe toko tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Ko e hā ha ngaahi potu folofola te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi? Ko e hā ʻe ʻuhinga ʻoku nau ongoʻi ai ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻa e ʻilo ko ʻení?

Ako fakataha

ʻE tokoni ʻa e ngaahi ʻekitivitī takitaha ʻi laló ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ke mahino e natula ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Muimui ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālié, pea fili ha [ʻekitivitī] ʻe taha pe toe lahi ange ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kōlomú:

  • Fakaafeʻi e kau talavoú ke nau fakakaukau ki ha faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e kau talavoú he ʻaho ní. Ko e hā ʻe lava ke maʻu ʻe he kau talavoú ʻi he konga IV ʻo e lea ʻa ʻEletā Dallin H. Oaks “Ko e Toluʻi ʻOtuá pea mo e Palani ʻo e Fakamoʻuí,” ʻe lava ke tokoni kiate kinautolu ʻi he ngaahi faingataʻá ni? Ke tokoni ke nau ʻilo lahi ange ki he toko Toluʻi ʻOtuá, vahevahe e kau talavoú ki ha kulupu ʻe tolu, pea ʻoange ki he kulupu takitaha ha laʻipepa ʻoku tohiʻi ai e ʻuluʻi tohí ni: “ʻOtua ko e Tamaí,” “Ko e ʻAló,” pea mo e “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní.” Fakaafeʻi e kulupu takitaha ke nau kumi ki he konga ʻoku fekauʻaki mo e lea ʻa ʻEletā ʻOakesí pea kumi ʻa e ngaahi potufolofola naʻá ne vahevahé. Kole ki he kau talavoú ke nau hiki 'i heʻenau pepá e meʻa ne nau akó pea vahevahe ki he kōlomú ʻenau ngaahi fakakaukaú. ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ngaahi moʻoni kuo tau ʻilo fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá, ʻi he ngaahi faingataʻa ne tau fakalaú?

  • Fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kōlomú ke ne akoʻi ha konga ʻo e lēsoni ko ʻení. Te ne lava ʻo fai ʻeni ko ha konga ʻo ʻene palani ki he Fatongia ki he ʻOtuá ke ako mo faiako kau ki he Toluʻi ʻOtuá (vakai, “Mahino ʻa e Tokāteliné,” peesi 18, 42, pe 66).

  • ʻOange ki he kau talavoú ha lisi ʻo e ngaahi potufolofola ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení. Fakaafeʻi e talavou takitaha ke fekumi ʻi ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení pea ʻai ke ʻilo e meʻa ʻokú ne ako kau ki he Toluʻi ʻOtuá mo hono natula fakalangí. Fakaafeʻi e kau talavoú ke vahevahe e meʻa ʻoku nau akó. ʻE uesia fēfē ʻe he ʻilo ko ʻení ʻenau fili fakaʻahó? Poupouʻi kinautolu ke tauhi e lisi potufolofola ko ʻení ke nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ke akoʻi e niʻihi kehé kau ki he Toluʻi ʻOtuá.

  • ʻOange ki he talavou takitaha ha laʻipepa ʻoku ʻi ai e ngaahi fehuʻi ko ʻení: Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e vā fetuʻutaki ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne Tamaí? ʻOku hoko fēfē ʻa e Tamaí mo e ʻAló ʻo tahá? Ko e hā ʻa e ngaahi fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? Fakaafeʻi kinautolu ke fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau mamataʻi, fanongo pe lau e lea ʻa ʻEletā Robert D. Hales, “Moʻui Taʻengatá — ke ʻiloʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻalo ko Sīsū Kalaisí.” Tuku ange ha taimi ke hiki ʻenau ngaahi talí, pea fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe e meʻa ne nau akó.

  • Vahevahe ʻa e kōlomú ki ha kulupu ʻe tolu, pea vahe ki he kulupu takitaha ke nau ako kau ki ha mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá ʻaki haʻanau laukonga fekauʻaki mo Ia ʻi he Tuʻu maʻu ʻi he Tuí (vakai, peesi 223–225, 99–102, mo e 182–184) pe ʻi he lea ʻa Palesiteni Boyd K. Packer, “Ko e Fakamoʻoní.” ʻOange ki he ngaahi kulupú ha taimi feʻunga ke nau teuteu ai ke akoʻi ʻa e toenga ʻo e kōlomú kau ki he ngaahi ʻulungaanga mo e ngaahi fatongia ʻo ʻenau mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Tuku ki he kulupu takitaha ke nau akoʻi ʻa e toenga ʻo e kōlomú.

  • Vahevahe ha taha ʻo e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí naʻe fokotuʻu mai ʻi he fakamatala ko ʻení ki ha ngaahi konga iiki ange. ʻOange ha konga ki he mēmipa takitaha ʻo e kōlomú (pe ki ha ngaahi kulupu, fakatatau pē ki he tokolahi ʻo e kōlomú). Tohi ʻi he palakipoé “Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá?” Fakaafeʻi e kau talavoú ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi leá ke kumi pea toki vahevahe leva ʻenau ngaahi talí. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke ʻilo e natula totonu ʻo e Toluʻi ʻOtuá? (vakai, Sione 17:3).

Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako he ʻaho ní. Ko e hā haʻanau ngaahi ongo pe fakakaukau? ʻOku toe mahino lelei ange kiate kinautolu e natula ʻo e Toluʻi ʻOtuá? ʻOku toe ʻi ai mo haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai ke fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi he kaveingá ni?

Tokoni fakafaiakó

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi ʻekitivitī ako he konga ko ʻení ke fakapapauʻi e meʻa kuo ʻilo ʻe he kau talavoú kau ki he tokāteliné mo e meʻa ʻoku kei fie maʻu ke nau akó. Mateuteu ke fakafeʻungaʻi hoʻo palani ʻo e lēsoní ke feau ʻenau fie maʻú ʻo kapau ʻe fie maʻu.

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi e fakatahá ʻe he mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú ʻokú ne tataki e fakatahá. Te ne lava ʻo:

  • Fai ʻene fakamoʻoni ki he kau mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá kae ʻumaʻā ʻene fakahoungaʻi ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo Kinautolu naʻe fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmitá.

  • Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau vahevahe mo ha taha ʻa e ngaahi moʻoni ne nau ako ʻi he fakataha fakakōlomu he ʻaho ní.

Paaki