Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Te u fakamālohia fēfē hoku fāmilí?


Fatongia ki he ʻOtuá

Te u fakamālohia fēfē hoku fāmilí?

“Ko e fiefia ko ia ʻi he moʻui fakafāmilí ʻoku meimei ke toki aʻusia pē ia ʻi he taimi kuo langa ai ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.” ʻOku faʻu mo pukepuke ʻa e … ngaahi fāmili ʻoku fiefiá ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí, lotú, fakatomalá, faʻa fakamolemolé, fakaʻapaʻapá, ʻofá, manavaʻofá, ngāué, pea mo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku fakatupulakí” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 129). ʻI heʻetau tokoniʻi ʻetau mātuʻá ʻi hono fakahoko e ngaahi taumuʻá ni, te tau lava ʻo tokoniʻi hotau fāmilí ke nau maʻu e fiefia ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke tau maʻú.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Ko e hā haʻo ngaahi aʻusia mo ho fāmilí naʻe maʻu ai hoʻomou fiefiá? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke sio ai ʻi ho fāmilí ʻi hoʻo muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí?

Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ʻilo kau ki he moʻui fakafāmili ʻa e kau talavou ʻokú ke akoʻí? Te ke tokoniʻi fēfē ke mahino ki he kau talavoú ʻoku fiefia ange e fāmilí he taimi te nau feinga ai ke muimui he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí?

Ako ʻi he faʻa lotu e ngaahi potufolofola mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Ko e hā e meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni ki hono fakamālohia ʻe he kau talavoú honau ngaahi fāmilí?

1 Nīfai 8:12 (Naʻe loto ʻa Līhai ke kai hono fāmilí ʻi he ʻakau ʻo e moʻuí)

1 Nīfai 16:14–32 (ʻOku fakamālohia ʻe Nīfai hono fāmilí)

2 Nīfai 25:26 (ʻOku tau akoʻi ʻetau fānaú ʻo kau kia Kalaisi)

Ko Hono Fakahoko ʻa Hoku Fatongia ki he ʻOtuá (2010), 26, 50, 74, 81

Ko e Fāmilí: Ko ha Fangonongo ki Māmani,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 129

Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Fakahīkihikiʻi ʻo Kinautolu ʻOku Fakahaofí,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 77–80

Bonnie L. Oscarson, “Kau Taukapo ʻo e Fanongonongo Ki he Fāmilí,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 14 – 17

M. Russell Ballard, “Tamai mo e Fohá: Ko Ha Feohi Fakaʻofoʻofa,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 47–50; vakai foki, ki he vitiō “Ngaahi Tamaí mo e Fohá”

Vitiō: “Mavahevahe ha Ongo Tautehina,” “ʻI he Fanga Kiʻi Meʻa Īkí”

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe ʻofeina ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá, lotua kinautolu, mo hokohoko atu ʻEne tokoniʻi kinautolú. Naʻá Ne maʻu ha ngaahi faingamālie ke feohi mo kinautolu mo fakahaaʻi ange ʻEne ʻofá. Naʻá Ne ʻafioʻi e meʻa ʻoku nau saiʻia aí, ʻenau ʻamanakí, mo e fakaʻamú mo e meʻa ʻoku hoko ʻi heʻenau moʻuí. Fakaafeʻi e kau talavoú ke kumi ha ngaahi founga ke vahevahe ai ʻenau ʻofá mo tokoniʻi e kau mēmipa kehe honau fāmilí.

ʻĪmisi

Vitiō: “Fakamālohia Homau Fāmilí”

Mamata lahi ange

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE hanga ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻi he kōlomú (pe ko ha ʻasisiteni ki he pīsopé ʻi he kōlomu ʻa e kau taulaʻeikí) ʻo tataki e fakataha fakakōlomú. ʻOkú ne tataki e kau talavoú ʻi he fealeaʻaki fakataha kau ki he ngaahi meʻa ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ki honau ngaahi fatongia fakataulaʻeikí (mei he folofolá mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), fakalotolahiʻi kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusia ʻi hono fakahoko honau fatongia ki he ʻOtuá, pea fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí. Te ne lava ʻo teuteu ʻaki hano fakafonu ha ʻasenita ʻo e fakataha fakakōlomú lolotonga ha fakataha fakapalesitenisī.

Kamata ʻa e akó

Fili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau ke fakamanatu e lēsoni he uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloaki ʻaki e lēsoni ʻo e uike ní:

  • Kimuʻa he kalasí, fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú ke ne fili ha himi ʻoku fekauʻaki mo e lēsoni ʻo e uike kuo ʻosí. Tuku ke ne lau ha ngaahi veesi mei he himí pea vahevahe mo e kau mēmipa ʻo e kōlomú e founga ʻoku fekauʻaki ai ʻa e himi ko ʻení mo e lēsoni ʻo e uike kuo ʻosí.

  • Kole ki ha mēmipa ʻo e kōlomú ke ne fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha fāmili mei he folofolá pea vahevahe e founga ʻoku ʻomi ai ʻe he tōʻonga ʻa ha kau mēmipa kehekehe ʻo e fāmilí e fiefiá pe mamahí ki he fāmilí (ʻe lava ke kau he ngaahi fāmili ʻoku aleaʻí e fāmili ʻo Līhaí, Sēkope, ʻĀtamá, pe niʻihi kehe).

Ako fakataha

Ko e taumuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení ke poupouʻi e talavou takitaha ke fakahoko hono fatongia he lakanga fakataulaʻeikí ke fakamālohia ai hono fāmilí. ʻOku totonu ke palani ʻe he kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻi heʻenau kiʻi tohi Fatongia ki he ʻOtuá ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí pe kamata ngāue ʻi heʻenau ngāue ke fai ko e “Fāmilí mo e Ngaahi Kaungāmeʻá” ke hoko ko ha konga ʻo e lēsoni ko ʻení. Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú kimuʻa ʻi he fakataha fakakōlomú ke nau omi mo ʻenau tohi Fatongia ki he ʻOtuá. ʻI he ngaahi fakataha fakakōlomu ka hokó, fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe e ngaahi meʻa ʻoku nau aʻusia ʻi heʻenau fakahoko ʻenau ngaahi palaní.

  • ʻI heʻene lea “Ko e Fakahīkihikiʻi ʻo Kinautolu ʻOku Fakahaofí,” ne akoʻi ai ʻe Palesiteni Dieter F. Utchdorf ʻo kau ki he fāmili: “Mahalo ʻoku tau ʻinasi he tupuʻanga tatau, ka ʻoku ʻikai ke tau faitatau. ʻOku makehe hotau laumālié. … Te tau lava ʻo fili ke fakafiefiaʻi e ngaahi faikehekehe ko ʻení ” Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga makehe pe mālohinga ʻoku maʻu ʻe he talavou taki taha? ʻE hanga fēfē ʻe he mālohinga makehe ʻo e talavou takitaha ʻo faitāpuekina honau fāmilí? ʻE lava ʻe he kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻo kumi fakakulupu hake ngaahi konga ʻo e leá pea vahevahe e ngaahi meʻa ne nau ako mei aí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau sio ʻi ha taha ʻo e ngaahi foʻi vitiō ʻoku hā atu ʻi he lēsoni ko ʻení pea kumi e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke fakatupulaki ai ʻenau feohí. ʻE fakafiefiaʻi fēfē ʻe he kau talavoú e ngaahi faikehekehe ʻi honau ngaahi fāmilí? Ko e hā ha ngaahi fakakaukau ʻe malava ke nau vahevahe ʻo kau ki he founga te nau lava ai ʻo fakamālohia honau vā fetuʻuaki mo honau fāmilí?

  • ʻI he lea “Kau Taukapo ʻo e Fanongonongo Ki he Fāmilí,” naʻe akoʻi ai ʻe Bonnie L. Oscarson ʻo pehē “ʻE lava ʻe kitautolu kotoa — ʻa e kakai fefine, kakai tangata, toʻu tupu, mo e fānau, tāutaha pe mali — ʻo ngāueʻi ke tau hoko ko ha kau tauhi ʻapi. ʻOku totonu ke tau ‘tauhi hotau ʻapí’ ke hoko ko ha feituʻu maau, hūfangaʻanga, māʻoniʻoni pea mo malu” (Ensign pe Liahona, Mē 2015, 17). Ko e hā mo ha toe founga ʻoku fokotuʻu mai ʻe Sisitā ʻOsikasoni ʻe lava ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ke maluʻi mo fakamālohia honau fāmilí? Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he kau talavoú he taimí ni ke tokoni ke maau, māʻoniʻoni, mo malu honau ʻapí?

  • Fakakaukau ke fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau akoʻi ha konga ʻo e lēsoni ko ʻení. Hangē ko ʻení, te nau lava ke vahevahe e meʻa ʻoku fai ʻe honau fāmilí ke maʻu ai e fiefiá, pe te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī ʻi laló. Mahalo ʻoku ʻi ai ha kau taulaʻeiki kuo nau ʻosi fakakakato e ʻekitivitī ʻo e “Fāmilí” ʻi he Fatongia ki he ʻOtuá (peesi 80–82) te nau lava ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá.

  • Fakaafeʻi e kau talavoú ke tohi ha ngaahi faingataʻa ʻoku nau taʻofi e moʻui fiefia ange ʻa e ngaahi fāmili ʻe niʻihi. ʻOange ki he talavou takitaha ha tatau ʻo e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani “(vakai, Fatongia ki he ʻOtuá, 107). Tuku ha kiʻi taimi ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau lau e palakalafi hono fitú pea laineʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fakatau ki he fiefia he moʻui fakafāmilí. Kole ki he talavou takitaha ke ne lau e 1 Nīfai 16:14–32 pea vahevahe e ngaahi founga naʻe fakahoko ʻaki ʻe he fāmili ʻo Līhaí e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Kole ange ke nau vahevahe e ngaahi aʻusia kuó ne akoʻi kiate kinautolu e mahuʻinga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he moʻui fakafāmilí.

  • Fakaafeʻi e kau talavoú ke nau lau e “Fāmilí” ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú pea ʻai ke ʻilo mo vahevahe e meʻa ʻe lava ke nau fai ke fakamālohia ai honau fāmilí. Fakaafeʻi e talavou takitaha ke fakaava hake ʻene tohi Fatongia ki he ʻOtuá ki he konga ko hono “tokoniʻi e niʻihi kehé” (tīkoni, 27; akonaki, 51; taulaʻeiki, 74) pea tohi e meʻa te ne lava ʻo fai ke fakamālohia ai hono fāmilí ʻi heʻene tokoniʻi kinautolú (vakai, “Ko ʻeku palani fakatāutaha ke ngāue tokoní”). Kole ki ha kau talavou tokosiʻi pē ke vahevahe ʻenau palaní mo e kōlomú.

Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako he ʻaho ní. ʻOku mahino nai kiate kinautolu e founga te nau lava ʻo fakamālohia ai honau ngaahi fāmilí ʻi heʻenau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí? Ko e hā haʻanau ngaahi ongo pe fakakaukau? ʻOku toe ʻi ai nai haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai ke fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi he kaveingá ni?

Ngaahi palani ʻo e Fatongia ki he ʻOtuá

Tuku ha taimi ‘i he ngataʻanga ʻo e fakataha ʻa e kōlomú ke faʻu ai ʻe he kau talavoú ha ngaahi palani ʻi heʻenau kiʻi tohi Fatongia ki he ʻOtuá pe ʻi he tatau ʻi he ʻinitanetí ʻo e Fatongia ki he ʻOtuá. Ko e ngaahi palani ko ʻení ʻoku fakafoʻituitui, ka ʻe lava ʻo fetokoniʻaki e kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻi he fokotuʻu fakakaukau ki heʻenau ngaahi palaní.

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi ʻa e fakatahá ʻe he talavou ʻokú ne tatakí. ʻE lava ke ne:

  • Fakaafeʻi e kau talavoú ke hiki ʻi heʻenau kiʻi tohi Fatongia ki he ʻOtuá e meʻa ʻe lava ke nau fai ke fakamālohia ai honau vā fetuʻutaki mo e kau mēmipa ʻo honau fāmilí (kapau naʻe teʻeki ke nau fai ia; vakai, peesi 82).

  • Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau vahevahe e founga ne nau tokoni ai ke fiefia ange honau fāmilí.

  • Fai ʻene fakamoʻoni kau ki he fatongia mahuʻinga ʻoku maʻu ʻe he talavou takitaha ke tokoniʻi hono fāmilí ke nau fiefia angé.

Ngaahi ʻEkitivitī Felāveʻi mo e Toʻu Tupú

ʻĪmisi

Palani ha ʻekitivitī ʻa e Mutualé ʻe tokoni ki he kau talavoú ke fakaʻaongaʻi e meʻa ne nau ako he lēsoni ko ʻení.

Paaki