Konifelenisi ʻa e Kau Faiako Fakalotu ʻa e CES
Ko Hono Akoʻi ʻo e Lēsoni Fakalotú ki he Toʻu Tupú mo e Kakai Lalahi Kei Talavoú - Fealeaʻaki Fakaʻosi


Ko Hono Akoʻi ʻo e Lēsoni Fakalotú ki he Toʻu Tupú mo e Kakai Lalahi Kei Talavoú - Fealeaʻaki Fakaʻosi

Konga III: Fealeaʻakí—DHO/KMO

PALESITENI OAKS: ʻOku ou fiefia ke kau fakataha mo Kristen ki heʻetau fealeaʻaki fakaʻosí. Ko ha faiako taukei fakapalofesinale ia—naʻá ne faiako ʻi BYU ʻi ha taʻu ʻe taha—ʻokú ne hoko ko ha tokotaha ʻosi ngāue fakafaifekau, uaifi, mo ha kuifefine. Te ne lea mei he ngaahi aʻusia ko iá pea mo ʻene hoko ko ha uaifi ʻo ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. Ko e taumuʻa ʻo ʻema ʻi hení ke tokoniʻi kimoutolu ʻi hoʻomou hoko ko e kau faiako fakalotú pea mo tokoniʻi foki homou ngaahi hoa malí ʻi honau fatongia lahi ʻi hono poupouʻi kimoutolú.

SISITĀ OAKS: Palesiteni Oaks, ʻoku ou fakamālō ʻi heʻeku ʻi heni mo kimoutolu he efiafi ní. Pea ʻoku ou houngaʻia ke kau fakataha mo e kau faiakó. ʻOku mou fakafofongaʻi ʻa kinautolu kotoa pē kuo nau akoʻi ʻa e ongoongoleleí mo tāpuekina hoku fāmilí. ʻOku mau tui ʻoku mou makehe. ʻOku tokolahi hotau ngaahi kaungāmeʻa mo e fāmili kuo nau fakaʻamu ke maʻu e ngaahi ngāue ʻoku mou maʻu he taimi ní, ka naʻe ʻikai ke nau maʻu e faingamālie ko iá. Pea ko hono moʻoní, ʻoku mau ʻilo ne filifili kimoutolu ʻe he ʻEikí ke mou hoko ko e kau faiako ki Heʻene fānaú. ʻOku mau ʻilo ko ha taimi faingataʻa ʻeni ke faiako ai, ʻi he loto-hohaʻa ki he lesisitá, ngaahi palopalema fakasōsialé, mo e faingataʻaʻia moʻoni ke fakatonutonu e ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e moʻoní.

PALESITENI OAKS: ʻOku mou manatuʻi ne tau kamata ʻaki e talanoa fekauʻaki mo e mālohi ʻo e ʻofá ʻi hotau vaá: ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá, ko ʻEne ʻofa ki Heʻene fānaú, ko ʻetau feʻofaʻaki ʻiate kitautolú, kae mahuʻinga taha ki he taumuʻa ko ʻení, ʻa hoʻo ʻofa ki hoʻo fānau akó. Naʻa nau hoko atu ki he konga II, ʻa e fuofua fealeaʻakí, pea tau talanoa ai ki ha ngaahi meʻa hangē ko e “Te u akoʻi fēfē ha meʻa ʻoku matuʻaki mahuʻinga?” mo e “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ange ai ke akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi hono akoʻi ʻa e ngaahi laó?” mo e “Te tau tokoniʻi fēfē nai ʻetau kau akó ke nau tokanga ʻi he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga fakamāmaní?”—ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻá ni kotoa, vahevahe ʻa e ʻofá ki he taha kotoa pē.

SISITĀ OAKS: ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku mou ʻi heni he pooní ke hoko ko e kau faiako lelei taha te mou lavá, pea ko ha laʻitā ʻeni ʻo ha tautauʻanga kī ne foaki mai kiate au. ʻOku tohi ai, “ʻAi ho anga totonú. ʻOua ʻe feinga ke tatau mo e tokotaha kotoa pē.” Ko ha lea ia ʻa Oscar Wilde. Pea ko e taimi naʻá ku fuofua maʻu ai iá, naʻe ʻikai ke u loko fakakaukau ko ha lea lelei ia. Ka ko hono moʻoní, ko e taha ia ʻo e ngaahi fakahīkihiki lelei taha kuo fai mai kiate au, pea ʻoku ou ʻoatu ia kiate kimoutolu.

ʻI hono akoʻi ko ia ʻo e ongoongoleleí, ko kimoutolu ʻoku fili ʻe he ʻEikí. ʻOku mou matuʻaki makehe, pea ʻoku mou maʻu ha ngaahi lelei, ngaahi mālohinga mo ha ngaahi talēniti ʻoku fakatefito pē ia maʻau. ʻOku mou ʻi ha tuʻunga makehe foki ke ikunaʻi e fakafepaki ʻa māmaní mo akoʻi ha ngaahi moʻoni taʻengata. ʻI heʻeku hoko ko ha mātuʻá, ko ha kuifefiné, mo e kuifefine uá, ʻoku ou falala atu kiate kimoutolu. Pea ʻoku ou fakafalala atu ke mou akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ki hoku fāmilí ke maluʻi ai kinautolu mei he ngaahi tākiekina kovi ʻokú ne ʻākilotoa kinautolú. ʻOku mou foaki moʻoni ha maluʻanga mei he koví, pea ʻoku mou hoko ko e tali ki he ngaahi lotu ʻo hoku fāmilí.

PALESITENI OAKS: ʻOku hounga kiate kimaua ʻa e taimi kotoa pē ʻoku mou faitokonia ai homau fāmilí pea mo e toʻu tupu ʻo e Siasí ke mahino kiate kinautolu pea nau tali lelei honau tuʻunga ko e fānau ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa. Ko hoʻomou meʻaʻofa maʻongoʻonga taha maʻamautolu kotoá, ko hono akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú mo e ngaahi moʻoni taʻengatá ki he toʻu tupú mo e kakai kei talavoú ke faitāpuekina ai siʻenau moʻuí—ko ha ngaahi moʻoni te nau lava ʻo fakafalala ki ai ʻi he taimi ʻoku nau faituʻutuʻuni toko taha aí. ʻOku mau tui ko e teuteu lelei taha ʻeni kiate kinautolu ke nau fehangahangai ai mo e ngaahi pole ʻi he mamaní.

SISITĀ OAKS: Ko homa ʻapí ʻoku tuʻu pē mei he kauhala ʻe taha ʻo e Temipale Sōlekí. Pea ko e taimi ní, ʻoku lolotonga fakaleleiʻi lahi ia. ʻOku fokotuʻuna ʻa e tuʻunga ukameá mo e ʻū lolí mo e mīsini hikí he feituʻu kotoa pē. ʻOku hangē ʻoku pulipuliá e temipalé. ʻOku lolotonga fai e ngāue ki ai, ʻo hangē pē ko kitautolu ko ʻení ʻi he taimi COVID-19. ʻOku pulipulia e temipalé ka ʻoku lolotonga ngaohi ia ke toe mālohi mo fakaʻofoʻofa ange. ʻOku fai ʻe he kau ngāué ha kiʻi ngāue lahi ange he ʻaho kotoa pē ke fakamālohia mo fakafefeka e temipalé. ʻI he hili ha taʻu ʻe tolu, ʻe eʻa ia ʻo toe masani ange, toe haohaoa ange, pea toe mālohi ange ke ne matuʻuaki ha faʻahinga tūkunga pē.

PALESITENI OAKS: Te tau lava mo ʻetau fānau akó ʻo tatau mo e temipalé: ʻo foua ha ngaahi fakaleleiʻi he ʻaho takitaha ke tau mālohi ange, līʻoa ange, faivelenga ange—ʻo aʻu pē ki he ngaahi tūkunga faingataʻá. ʻI hono toe langa foʻou kitautolú, ʻaki e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí, te tau lava foki mo kitautolu ʻo hoko ko ha Fale ʻo e ʻEikí.

Ko ha ʻuhinga ʻe taha ʻoku ou fiefia ai ke u ʻi heni mo Kristen ʻi he ako ko ʻení, he ʻokú ne mahuʻinga ki hono maʻu e Laumālié ʻi homa ʻapí. Hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi ʻi ʻEpelelí, “Ko e taha ʻo e ngaahi feituʻu toputapu taha ʻi māmaní ko ʻapi.” ʻOku fie maʻu ke tau fakahoko kotoa pē ha ngāue lahi ange ke ngaohi ai hotau ʻapí ke hoko ko ha potu ʻoku māʻoniʻoni moʻoni. “Kapau kuó ke ʻosi mali, fealēleaʻaki mo ho uaifí [malí] ko ho hoa ngāue tuʻunga tataú ʻi he ngāue māhuʻingá ni. Mei he taimí ni ki he taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa e ʻEikí, ʻoku fie maʻu hotau ʻapí ke hoko ko ha feituʻu ʻo e nonga mo e malu.”1 ʻOku mahuʻinga hotau ngaahi malí ki hono fakahoko ʻo e meʻa ko iá.

SISITĀ OAKS: ʻI heʻeku hoko ko ha mali ʻo ha tokotaha ʻokú ne fie maʻu moʻoni ʻa e Laumālié ke fua ʻaki hono uiuiʻí mo e ngāué—ʻo hangē pē ko kimoutolú, ʻoku ou fakahoko hoku lelei tahá ke ngaohi homa ʻapí ke hoko ko ha potu māʻoniʻoni mo feʻofaʻaki. Pea naʻe ʻikai ha taimi ʻe taʻefiemaʻu ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke nofoʻia ʻi hotau ʻapí mo hotau ngaahi lokiakó. Kuo tokoni moʻoni ʻa e COVID-19 kiate kimaua. ʻOkú ma maʻu ha taimi lahi ange ke ma fakataha ai. Pea ʻoku lelei taha ange e ngāue ʻa hoku husepānití, ʻo hangē pē ko homou ngaahi hoá, ʻi haʻane ʻi ha ʻātakai ʻoku fakalaumālié. Ko e meʻa ko ia ʻoku ou siofi mo lau mo ʻomi ki homa ʻapí ʻoku mahuʻinga ia. He ʻikai lava ke ʻi ai ha fekeʻikeʻi ʻi homa ʻapí, pea ʻoku ou feinga ke fakakaukau lelei mo faʻa poupou. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga ʻeku poupoú ki hono tauhi e ngaahi tūkungá ke ngāue lelei maʻa hoku fāmilí pea mo hoku husepānití, pea ʻoku ou matuʻaki feinga moʻoni ʻi he ʻaho kotoa.

PALESITENI OAKS: Fakamālō atu ʻofaʻanga. ʻOku fehangahangai hoʻomou fānau akó mo ha fakafepaki lalahi mei he ngaahi ʻulungaanga mo e ʻahiʻahi fakamāmaní. ʻOku kikiteʻi ʻeni ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku “ʻi he funga ʻo e ngaahi fonua kotoa pē ʻo e māmaní … [ʻa e] konā ʻi he angahalá mo e ngaahi faʻahinga anga-fakalielia kotoa pē.”2 ʻOkú ne fakatokanga mai ʻo kau ki he ngaahi fakatauele ʻa Sētane ʻi he kuonga ko ʻení.

Hangē ko ʻení, ʻoku tau lau ʻi he 2 Nīfai 28:20 ʻe “tekelili [ʻa Sētane] ʻi he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá, pea ueʻi hake ʻa kinautolu ke nau ʻita ki he meʻa ʻoku leleí.” Ko e meʻa kotoa pē mei he ʻita ʻi he fakaʻuli taʻetokanga he halá, kau laka fakahāhaá, mo e fekeʻikeʻi fakafāmilí ʻoku hangē kuo fakalalahí ia. ʻE lava ke hoko ʻa hoʻo kalasí ko ha hūfangaʻanga ʻo e melino mo e malu mei he meʻá ni. ʻE lava ke ne ʻomi ha sīpinga ʻo e anga-fakaʻapaʻapá ke ne fakafoki e ngaahi ongo ʻa hoʻo fānau akó.

SISITĀ OAKS: ʻE lava ke hoko homou ngaahi kalasí ko honau feituʻu malu. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo akoʻi ʻi hoʻomou kalasí—tautefito ki he ngaahi fakamoʻoni kuo vahevahe aí, pea mo e Laumālie kuo ongona aí—ʻe lava ke ne fafanga mo maluʻi ʻa hoʻomou fānau akó.

PALESITENI OAKS: ʻI he veesi 21, ʻoku pehē ai ʻe Sētane te ne “fakafiemālieʻi ʻa e loto” ʻo e niʻihi kehé pea “kākaaʻi fakaoloolo ʻa kinautolu” ke nau fakakaukau “ʻoku lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi Saione.”3

SISITĀ OAKS: Kuo talanoaʻi ʻeni, ka ʻoku teʻeki ai ha tekinolosia fakaeonopooni kuó ne kākaaʻi fakaoloolo ʻa kitautolu pe toʻoa ʻetau tokangá ka ko e telefoni toʻotoʻó. Naʻá ku loto ke vahevahe ʻa e talanoa ko ʻeni kau ki ha faiako ʻinisititiuti—naʻá ne faingataʻaʻia fakaesino ʻi ha taʻu ʻe ua. Pea naʻá ne pehē ʻi he taimi naʻá ne foki ai ki he tuʻunga leleí, naʻá ne ofo. Naʻe hoko e hokohoko ʻa e ngaahi tatangí, text mo e alā meʻa peheé ke tohoakiʻi ai e tokanga ʻa e kau akó mei he fakakaukau mo e ako ʻi he kalasí. Naʻá ne pehē, ko e kovi angé, he naʻe fakamavahevaheʻi ai kinautolu pea mei he Laumālié. Ka ʻoku ou tui ʻoku ʻi ai pē ha fakatuʻamelie, pea ʻe maʻu ia mei heʻetau kole ki he niʻihi ʻoku tau feohí ke nau tuku ʻenau ʻū telefoní ki lalo. Pea ka malava, te tau lava ʻo poupouʻi ha fepōtalanoaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi lelei mo e fakatuʻutāmaki ʻo e telefoní kiate kinautolu ʻoku tau ʻofa ai mo akoʻí—pea tuku ki he fānau akó ke nau talanoa ʻo kau ki heʻenau ngaahi loto-hohaʻá pea kumi ha ngaahi solovaʻanga ʻiate kinautolu pē ki he palopalema ʻo e telefoni toʻotoʻó. ʻI heʻetau hoko ko ha mātuʻá, ʻoku tau saiʻia ai. Te tau saiʻia ai.

PALESITENI OAKS: Ko e fakatātā fakaʻosi ʻoku ʻomi ʻi he 2 Nīfai 28:22, ko hono fakahekehekeʻi ʻe Sētane ʻa e niʻihi kehé ʻaki haʻane “[talaange] kiate kinautolu ʻoku ʻikai ha heli; pea … ʻoku ʻikai ko e tēvolo au, he ʻoku ʻikai ha taha pehē.” ʻE tokoni hoʻo ngaahi akonakí ke fakatokangaʻi ʻe hoʻo fānau akó ʻa e ngaahi fakahekeheke ʻa Sētané pea mo e ngaahi loi ʻokú ne fakafepakiʻi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi nunuʻa ki he ʻulungaanga ʻoku fakalotoʻi ʻe Sētané, pea ʻe ʻomi ʻe hoʻo ngaahi akonakí ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku tau maʻu mei he ʻaloʻofa ʻo e fakatomalá mo e fakamolemole fakalangí.

SISITĀ OAKS: Fakaʻofoʻofa. ʻOku ou mali mo ha ʻAposetolo peá u feohi vāofi mo ha kau ʻAposetolo kehe. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku matuʻaki talangofua kakato ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, pea ʻoku nau fekumi ki he Laumālie ʻo e ʻEikí ke fakahinohinoʻi kinautolu. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻatā ʻa e fakahinohino fakalaumālié kiate kitautolu takitaha, pea te mou lava ʻo akoʻi hoʻomou fānaú ke nau ʻiloʻi ia pea nau talangofua.

PALESITENI OAKS: Ko e fakaʻosí, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí ʻi he 2 Nīfai 28:32, te Ne “ʻaloʻofa” kiate kinautolu kotoa pē ʻoku “fakatomala, pea haʻu kiate [Iá].” ʻOkú Ne mafao mai maʻu pē ke hiki hake mo fakahaofi kitautolu. Ko koe ʻokú ke akoʻi ʻa e fakapapau mo e ʻamanaki lelei ko iá ki hoʻo fānau akó. ʻAi ke nau ʻiloʻi ko e fakatomalá ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻoku tau maʻu. ʻOkú ke fatongia ʻaki ke tokoniʻi hoʻo fānau akó ke nau aʻusia honau ivi malava kakató mo e ikuʻanga ko e fānau ʻa e ʻOtuá.

SISITĀ OAKS: Pea ʻoua naʻa ngalo ʻa e meʻa tau mālohi taha te tau lava ʻo ngāue ʻaki ke ikunaʻi ʻaki ʻa e ngaahi kovi peheé. ʻOku akoʻi mai ʻe he ʻAlamā 31:5ko “hono malanga ʻaki ʻo e folofola [ʻa e ʻOtuá] ko ha fuʻu meʻa ke takiakiʻi ai ʻa e kakaí ke fai ʻa ia ʻoku totonú—ʻio, naʻe mālohi lahi ange ʻene ngāue ʻi he fakakaukau ʻa e kakaí ʻi he heletā”—pe te u tānaki atu, ko e telefoni toʻotoʻó. ʻOku mou hoko ko e kau faiako ʻo e folofola ko iá, pea ʻoku mou maʻu ʻa e mālohi mo e talaʻofa ko iá.

PALESITENI OAKS: Fokotuʻu ʻa e Fakamoʻuí ko e ʻelito ia ʻo hoʻomou ngaahi akonaki ki hoʻomou fānau akó, pea te mou maʻu ʻa e mālohi ko iá. ʻI hoʻomou hoko ko e kau faiako ʻo e ongoongoleleí, ʻoku mou fakahoko ʻeni ʻaki e fakahinohino ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻe lava ke mou toe lelei ange. ʻI hoʻomou ʻunu ke ofi ange kia Kalaisí, ʻe ʻunu hoʻomou fānau akó ke ofi ange kiate kimoutolu pea mo Ia. ʻE tupulaki hoʻo malava ke akoʻi e moʻoni ʻoku nau fie maʻú, pea ʻe fakalahi hoʻo malava ke ʻofa ʻiate kinautolú mo ʻiloʻi ʻenau ngaahi fiemaʻú.

Siʻoku kāinga, makehe mei he meʻa kuó u lea ʻaki kimuʻá, ʻoku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi—ko hotau Fakamoʻuí, ko hotau Huhuʻí, ko e ʻulu ki he Siasí ni. Ko ʻEne kau tamaioʻeikí ʻa kimautolu. ʻOku tau uouangataha ʻi hono akoʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI heʻeku hoko ko ʻEne tamaioʻeikí—ʻoku ou tāpuekina kimoutolu ko ʻEne kau faiako, pea ko ha ngaahi tamai mo ha ngaahi faʻē ʻi Saione, ko ha kau tamaioʻeiki taau ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ke fakahoko homou ngaahi fatongiá, ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e angamāʻoniʻoní mo hono akoʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú. Pea ʻoku ou tāpuekina kimoutolu ʻi heʻeku fakamoʻoniʻi atu ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kuo akonekina kimoutolu ki ai ʻi he ʻaho ní, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Ko e Meʻa ʻOku Tau Lolotonga Ako pea He ʻIkai Teitei Ngaló,” Liahona, Mē 2021, 79.

  2. 2 Nīfai 27:1.

  3. 2 Nīfai 28:21.

Paaki