Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi
Kuó U Mātā Nai e Toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi Heʻeku Moʻuí?


Kuó U Mātā Nai e Toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi Heʻeku Moʻuí?

Fakatahalotu ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 3 Maʻasi 2013 • ʻUnivēsiti ʻo Texas Arlington

ʻI heʻeku folaua e māmaní mo hoku husepānití, meʻa fakaloloma moʻoni ke u ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha kakai kei talavou ʻoku nau ongoʻi tuēnoa mo nau taʻepauʻia pe ʻoku ʻafioʻi fakatāutaha mo ʻofeina koā kinautolu ʻe he ʻEikí. Kuó u lotua e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke u fakamamafa ai he pōní ke tokoni atu ke mou ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi mo ʻofeina kimoutolu ʻe he ʻEikí. ʻOku ou lotua e tokoni ʻa e Laumālié ʻi heʻeku ʻoatu e pōpoakí ni.

Te u toʻo mai ha fakalea ʻo ha hiva semineli ke fakamāʻopoʻopo ʻaki ʻeku leá:

Pau ke ʻi ai hotau telinga ke ongoʻi e folofola ʻa e ʻEikí,

Mo e mata ke sioʻaki ki Heʻene palaní,

Vaʻe ke muimui ʻaki ki Hono halá,

Mo e loto ke mahino.

(Steven K. Jones, “Hearts that Understand,” Hold to the Rod Songbook [1988], 20)

Ongo Telinga ke Ongoʻi ʻaki e Folofola ʻa e ʻEikí

ʻUluakí, kuo pau ke tau maʻu ha telinga ke fanongo ʻaki ki he folofola ʻa e ʻEikí. ʻE lava ke tau ongoʻi e leʻo ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau ako e folofola (vakai, T&F 18:34–36). ʻI heʻeku kei ʻi homou toʻú, ko e Palesiteni ʻo e Siasí he taimi ko iá ko Spencer W. Kimball. Kuo hanga ʻe haʻane lea ʻo takiekina atu heʻeku moʻuí kotoa. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou ongoʻi mamaʻo faufaua ʻi he taimi ko ia ʻoku ou fakangaloku ai hoku vā mo e langí pea hangē ʻoku ʻikai fanongo mai ha telinga fakalangí pe lea mai ha leʻo fakalangí. Kapau te u ako fakamātoato e folofolá, ʻoku ou toe ofi ange pea toe foki mai ʻeku moʻui fakalaumālié” (Teachings of Presidents of the Church: Spencer W. Kimball [2006], 67).

ʻOku ou fakamoʻoni kapau te tau fakafanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí, te tau ongoʻi ʻEne ʻofá ʻi Heʻene lea mai he folofolá.

Mata ke Sio ʻaki ki Heʻene Palaní

Uá, kuo pau ke tau lava ʻo sio ki Heʻene palaní. ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku fakakaukau ki ha faifekau ne toki foki maí, fokifā pē kuó u maʻu ha ʻīmeili meiate ia. Naʻá ne talamai ki heʻene ongoʻi e ngaahi mana ʻoku fai ʻe he ʻEikí ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú ʻo fakafou ʻiate iá, kae talu ʻene foki mai ki ʻapí mo ʻene fifili pe ʻokú Ne kei ʻafioʻi koā ia pe ʻikai.

ʻI heʻeku tali kiate iá, ne u vahevahe ange ha faleʻi mahuʻinga naʻe fai ʻe Elder Henry B. Eyring ki he fānau ako BYU–ʻAitahoó. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ko e ʻaho kotoa pē, kapau te ke lotua ʻo kole ke fakahaaʻi atu e feituʻu ne faitokonia ai koe ʻe he ʻOtuá ʻi he ʻaho ko iá, ke ke lava ʻo mamata ki ai. ʻE fakahaaʻi atu ia. Te ke mamata ʻokú Ne tataki, fakahinohinoʻi mo hiki hake koe pea ʻokú Ne ʻafioʻi koe.” (“A Steady, Upward Course,” Brigham Young University–Idaho devotional, Sept. 18, 2001], web.byui.edu/devotionalsandspeeches).

Ne u fakamatalaʻi ange ʻeku lotua fakaʻaho ke maʻu e tāpuaki ko ʻení pea kuó u mātā e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi Heʻene ala mai kiate au ʻo fakafou heʻene tohí. Ne u fakapapauʻi ange ʻe fai ʻe he Tamai Hēvaní e meʻa tatau pē kiate ia.

ʻOku ou fakamoʻoni, ʻi heʻetau lotua ke mātātonu ʻEne palaní, te tau ʻiloʻi ai e kau mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau moʻuí pea mo tau ʻiloʻi ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu.

Vaʻe ke Muimui ʻaki ʻi Hono Halá

Tolú, kuo pau ke muimui hotau vaʻé ki Hono halá. ʻOku tokolahi ha kakai kei talavou ʻoku nau momou, lotofoʻi mo lotosiʻi koeʻuhí ko e teʻeki ai hoko ʻi heʻenau moʻuí ha ngaahi meʻa ne nau pehē ʻe hoko. ʻOku maʻuhala ha niʻihi ʻo pehē kapau ʻoku teʻeki ai ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻa e fiefia pe tāpuaki ne nau ʻamanaki ki ai pe pehē ʻoku taau ke nau maʻú, ʻoku ʻikai ke Ne tokanga mai. Ke fakahaaʻi ʻenau taʻefiemālie ki he ʻOtuá, ʻoku mole ai ha tui ʻa ha niʻihi, maumauʻi e ngaahi fuakavá, tomuʻa falala ange kinautolu ki he fiefia ʻo e māmaní, pea nau tafoki mei he ʻOtuá kiate kinautolu pē. ʻOku ʻikai ke nau muimui ki he hala ʻo e māʻoniʻoní, ʻoku nau afe mei he hala ʻo e ongoongoleleí ʻo hē pea nau mole atu. ʻOku tau ʻilo kotoa pē ha taha ʻoku “hē atu mei he halá.” ʻOku lava ke tau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá heʻetau moʻuí ʻi heʻetau mamata ki he fiefia ʻa ha tokolahi ʻi heʻetau ala atu ʻo tokoni pea ke fakahaofi maí.

ʻOku ʻosi fakaʻilongaʻi mahino pē ʻa e hala ʻo e ʻEikí ʻe he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá, tangata kikité mo e kau tangata maʻu fakahaá. ʻOku fai he māhina katuʻú e konifelenisi lahí. ʻOku ou fakamoʻoni, kapau te tau fekumi ʻi he faʻa lotu ke ʻiloʻi fehuʻi fakatāutaha pe meʻa ʻoku tau hohaʻa ki ai pea ʻave ia ki he konifelenisí, ʻe tali mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he ngaahi pōpoaki ʻEne kau tamaioʻeiki kuo filí. Te tau ongoʻi ʻEne ʻofá mo ʻEne tokangá pea tau maʻu ha lototoʻa lahi ange mo ha vaʻe ʻoku tuʻumaʻu ke muimui ʻi Hono halá he taimí ni pea laui kuonga.

Loto ke Mahino

Faá, ʻoku fie maʻu ke mahino ki hotau lotó e meʻafoaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe akonaki ʻa Elder Bednar ʻo pehē: “ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi naʻe haʻu ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní ke pekia maʻatautolu—ko e uho mo e fakavaʻe ia ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí. Ka ʻoku fie maʻu ke tau fakahoungaʻi e finangalo ʻo e ʻEikí ke Ne nofoʻia kitautolú, ʻo fakafou Heʻene Fakaleleí mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní—ke ne tataki mo fakamālohia kitautolu” (“The Atonement and the Journey of Mortality,” Ensign, Apr. 2012, 42).

Kiate au, ʻoku ʻomi ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ha fiemālie fakafoʻituitui pea ko ha fakamoʻoni mālohi ia e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú. ʻOkú ne fakamālohia kitautolu ke tau fai e meʻa ʻoku faingataʻá—ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau fakakaukau te tau malavá. ʻOku tokoni ia ke tau pikimaʻu neongo kapau ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu e finangalo ʻo e ʻOtuá mo e taimi ʻoku hoko ai ha meʻa heʻetau moʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui e ʻOtuá pea te tau ongoʻi ʻEne ʻofá pea tau ʻiloʻi ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu ʻi heʻetau fakatapui hotau lotó ke toe mahino kakato ange ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

Pau ke ʻi ai hotau telinga ke ongoʻi e folofola ʻa e ʻEikí,

Mo e mata ke sioʻaki ki Heʻene palaní,

Vaʻe ke muimui ʻaki ki Hono halá,

Mo e loto ke mahino.

(Jones, “Hearts that Understand,” 20)

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

© 2013 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē. Fakangofua ʻi he lea faka-Pilitāniá: 8/12. Fakangofua ke liliú: 8/12. Liliu ʻo e Have I Seen the Hand of God in My Life? Tongan. PD50045417 900

Paaki