Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi
Ko Hotau Palōfitá: Tōmasi S. Monisoni


Ko Hotau Palōfitá: Thomas S. Monson

Fakataha Lotu ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 5 Mē 2013 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó

“Fakamālō ki he ʻOtua” (Himi, fika 10). Ko ha himi tukufakaholo ʻeni ʻo e Siasí. ʻOku tau fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi ha palōfita ke taki kitautolu he ngaahi ʻaho kimui ní.

ʻOku mahuʻinga e ʻomi ʻe he ʻOtuá hatau palōfitá ki he tui mo e falala ʻa e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní he potu kotoa. ʻOku tau ʻilo ʻoku moʻui e ʻOtuá mo ʻofa mai. ʻOku tau ʻilo naʻá Ne fekauʻi mai Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke hoko ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi, pea ʻoku tau ʻilo kuó ne foaki mai hatau palōfita.

Ne fakahoungaʻi lahi ʻe kinautolu ne moʻui he kamataʻanga ʻo e Siasí ʻenau moʻui he lolotonga e kuonga e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko e ngaahi pōpoaki mo e fakamoʻoni ʻo e Fakafoki mai e Ongoongoleleí naʻe aʻusia tonu ia ʻe he fuofua Kāingalotú.

Ne hoko ha ngaahi meʻa fakaofo he lolotonga e ngaahi taʻu ne tokangaʻi ai ʻe Pilikihami ʻIongi e Siasí. Ne fononga fakahihifo mai e Kāingalotú ʻo nofo ʻi he ʻOtumoʻunga Maká, ʻo tupulekina ai e Siasí. Naʻe lau ʻe kinautolu ne moʻui he taimi ko iá ko ha tāpuaki lahi ke moʻui he lolotonga e taimi ʻo Pilikihami ʻIongí.

Naʻe hoko atu e meʻa tatau ʻi hono ʻomi ʻe he ʻEikí ha kau tangata maʻongoʻonga mo fakaʻeiʻeiki ke tataki e ngāue Hono Siasí. Ne fakamatala heʻeku ongomātuʻá mo ʻeku ngaahi kuí ʻi he fakaʻapaʻapa mo e ʻofa lahi ki he palōfita honau kuongá—Palesiteni Hiipa J. Kalānite.

Ka ko Sisitā Walker mo aú, pea mo ha tokolahi hoʻomou ngaahi mātuʻá mo e ngaahi kuí, ʻoku mau saiʻia he sīpinga maʻongoʻonga mo e ngaahi akonaki fakaofo ʻa e palōfita ko Tēvita O. Makeí. Naʻe muiaki mai ai hono kau fetongí: Siosefa Filitingi Sāmita, Hāloti B. Lī, Sipenisā W. Kimipolo, ʻĒsela Tafu Penisoni, mo Hauati W. Hanitā. Naʻe mateuteu moʻoni e kau tangatá ni takitaha ke taki e Siasí ʻi ha vahaʻa taimi ne tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí tonu pē. Naʻe ʻofaʻi mo poupouʻi takitaha kinautolu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí.

ʻE manatuʻi ʻe ha tokolahi taha ʻo kimoutolu ʻi heni he efiafi ní e taki lelei ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií. Ko ha tāpuaki moʻoni ke moʻui he lolotonga ʻene hoko ko e Palesiteni e Siasí.

Ne ui atu ki ʻapi ʻe he ʻEikí he taʻu ʻe nima kuo hilí ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī pea hoko leva ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko e Palesiteni e Siasí—ko e palōfita ʻa e ʻEikí he māmaní he ʻahó ni. He tāpuaki moʻoni kiate kitaua ke moʻui he kuonga fakaʻofoʻofá ni ʻoku taki ʻe ha palōfita pehē.

Ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí. ʻOkú Ne palani e moʻui ʻa e kau ʻAposetolo maʻongoʻongá ni, mo fokotuʻu kinautolu he tuʻunga ke taki Hono Siasí. ʻOku moʻoni ko e taha e ngaahi natula makehe e Siasi ʻo e ʻEikí ʻa e ʻi ai ʻEne kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻi māmani he ʻaho ní.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻoku maʻu ʻe he Siasí ha “kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, [pea] ko hono fuʻu makatulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē” (ʻEfesō 2:20). Naʻe pehē, pea ʻoku ʻoku kei pehē. ʻOku fakafaikehekeheʻi e Siasi ʻo e ʻEikí ʻaki e ʻi ai e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá, mo e hoko ʻa Sīsū Kalaisi tonu pē ko e funga makatulikí. Kuo ʻosi fakamoʻoniʻi ʻe he Palesiteni kotoa pē ʻo e Siasí ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻulu ʻo e Siasí.

ʻOku ʻikai ha tupukoso, hala ha fehālaaki, pea ʻoku ʻikai fai ha feʻauhi. Ko e taimi ʻoku hoko ai e fetongi he Kau Palesitenisī e Siasi ʻo e ʻEikí, ko e ʻEikí ʻoku pulé, pea ʻoku fakahoko moʻoni pē Hono finangaló.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ko e finangalo ʻo e ʻEikí ke taki kitautolu he ʻahó ni ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí he ʻahó ni ʻi māmaní.

ʻOku tau ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni fekauʻaki mo Palesiteni Monisoni ʻi hono akoʻi kitautolu ʻe he palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá ko Selemaiá. ʻOku pehē ʻe he folofolá, “Naʻá ku ʻilo koe ʻi heʻeki ai te u fakatupu koe ʻi he fatú; pea naʻá ku fakatapuʻi koe, pea tuʻutuʻuni koe ko e palōfita ki he ngaahi puleʻangá, ʻi he teʻeki ai te ke haʻu mei he manavá” (Selemaia 1:5).

ʻOku ou fie lea atu he ʻahó ni kau ki he moʻui mo e ngāue ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, ko e Palesiteni hono 16 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Lolotonga e taʻu fakaʻosi e moʻui ʻa Palesiteni Hingikelií, naʻá ne fokotuʻu au ko e Talēkita Pule ʻo e Potungāue Temipalé, pea fakalāngilangiʻi au ʻe Palesiteni Monisoni keu kei hoko atu pē he ngāué ni. ʻI he taʻu ʻe ono ne toki ʻosí, ne u maʻu ai e tāpuaki maʻongoʻonga mo fakangalongataʻa ke tokoni kia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni mo hono ongo tokoní he ngaahi meʻa fakatemipalé. Kuó u tangutu hono tafaʻakí pea kuo fai mai ʻe Palesiteni Monisoni ha faleʻi mo ha fakahinohino lahi kau ki he temipalé mo e ngaahi meʻa fakatemipalé ʻi he funga ʻo e māmaní. Kuó ne ʻosi fakaafeʻi au ke kaungāfononga mo ia ki ha fakatapui ʻo ha ngaahi temipale, fakatapui e kelekelé, mo ʻaʻahi ki ha ngaahi tuʻunga temipale ʻi he kahaʻú. Kuó u maʻu e tāpuaki ke fononga mo ia ki ha ngaahi feituʻu mamaʻo hangē ko Kiivi, ʻi ʻIukuleiní, mo Sepu, ʻi Filipainí, pea mo ha ngaahi feituʻu kehe hangē ko Loma, ʻi ʻĪtalí.

Kuo tāpuekina au ke ʻi ai ʻo siotonu heʻene ʻofa lahi ki he kakaí, ʻi heʻene femeʻaʻaki he māmaní—ʻo ʻikai ki he kāingalotu pē ʻo e Siasí, ka ko e kakai kotoa pē. Kuó u siotonu heʻene fiefiá mo e angafakakaumeʻá, ʻene ʻofa mo ongongofua faka-Kalaisí, tautautefito ki he fānaú, toulekeleká, mo e mahamahakí. Ko e taimi lahi ʻi heʻeku siofi ʻa Palesiteni Monisoní, kuó u maʻu ʻa e ongo: “Ko e anga ʻeni ʻo e Fakamoʻuí. Ko e founga ia ʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ki he kakaí.”

Kuó u siotonu heʻene vēkeveke taʻetukú, ʻene vilitakí mo e lotoʻakí, ʻene fiefia he moʻuí, pea mo ʻene fakaʻamu fakamātoato ke tokoni ki he ʻEikí mo fai ʻa ia ʻoku finangalo e Fakamoʻuí ke ne faí. ʻOku ʻikai teitei helaʻia hono fai e ngāue ʻa e ʻEikí.

Naʻe pehē ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 52, veesi 14 “Te u foaki kiate kimoutolu ha sīpinga ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu.”

ʻOku ou saiʻia he folofolá ni, koeʻuhí he ʻokú ne akoʻi mai ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha sīpinga pea mo fakahā mai e founga ke fai ai e ngaahi meʻá, angá, mo e founga e moʻuí. ʻOku ʻikai fekauʻaki pē mo au. ʻOku fekauʻaki mo kitautolu kātoa. ʻOku fakahinohino mai ʻe he ʻEikí e foungá. ʻOkú ne ʻomi ha sīpinga ki heʻetau moʻuí takitaha ke fakahinohino e founga ke moʻui aí.

ʻOku ou tui ko e taha e ngaahi sīpinga mahuʻinga ʻi heʻetau moʻuí ʻa e moʻui ʻa e palōfita ʻokú ne fakahinohino mo tataki e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi hotau kuongá. Hangē ko ʻeku lave ʻanenaí, ko e sīpinga kiate aú, ko Palesiteni Tēvita ʻO. Makei. Naʻá ku ʻofa mo poupouʻi ia, lotua ia mo ako fakalelei ʻene ngaahi leá, mo loto keu tatau mo ia ki he lahi tahá, he anga ʻeku fakakaukaú.

Mahalo ko e tokolahi ʻetau ngaahi mātuʻá, ko e taimi ne nau kei talavou aí, ko honau faʻifaʻitakiʻangá ko Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo. ʻOku moʻoni, ko ʻetau fakaʻānaua fakafoʻituitui māʻolunga tahá ke faʻifaʻitaki ʻetau moʻuí ki he Fakamoʻuí—ke muimui ʻiate Ia, ke moʻuiʻaki ʻEne ngaahi fekaú, pea tatau ange mo ia ʻi he lahi taha te tau lavá.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū he 3 Nīfai 27:27. “Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú? Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aú.”

Ko ʻetau taumuʻa fakalaumālié ʻeni—ke tatau mo Ia.

ʻOku tuʻu he holisi ʻo e ʻōfisi kotoa pē ne fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Monisoni talu mei hono ui ko e pīsopé, ha tāvalivali angamaheni ʻo e Fakamoʻuí ne fai ʻe Heinrich Hofmann. Ko ha ʻata fakaʻofoʻofa ʻeni ʻo e Fakamoʻuí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni fekauʻaki mo e taá ni: “ʻOku ou saiʻia he tāvalivalí, ʻa ia ne u maʻu talu mei heʻeku hoko ko e pīsope ʻi hoku taʻu uofulu mā uá pea kuó u ʻave ia ʻi ha potu pē ne vahe ke u ngāue ai. Kuó u feinga ke fakatatau ʻeku moʻuí ki he ʻEikí. Ko e taimi pē ne ʻi ai ha fili faingataʻa ke u fai, ʻoku ou vakai maʻu pē ki he taá mo fehuʻi, ‘Ko e hā e meʻa naʻá Ne mei faí?’ Peá u feinga leva ke fai ia” (ʻi he Heidi S. Swinton, To the Rescue: The Biography of Thomas S. Monson [2010] 135).

ʻOku ou ʻilo ʻoku fakakaukau ʻa Palesiteni Monisoni ke muimui he sīpinga ʻa Sīsuú. Naʻá ku kau fakataha mo Palesiteni Monisoni ʻi ha meʻa ʻe taha ki muʻa ʻi ha fakatapui ʻo ha temipale. Naʻe toki tō mai pē he ʻaho ko iá, pea ʻi he ofi ke ʻosi e fakataha he efiafi ko iá, ne u fakakaukau ʻoku ongosia ʻa Palesiteni Monisoni, pea naʻá ku loto ke fakapapauʻi te ne maʻu ha mālōlō ki muʻa he ngaahi meʻa ʻo e ʻaho hokó. ʻI he hivaʻi ʻo e himi tukú, ne u punou atu ʻo pehē ange kia Palesiteni Monisoni, “Palesiteni, kapau te ta moulu he matapā he tafaʻakí ʻi he ʻosi e lotu tukú, te ta lava ʻo aʻu vave ki he hōtelé ke ke maʻu ha mālōlō.”

Naʻá ne pehē mai ʻi ha fōtunga ʻohovale, “ʻEletā Walker, ka ne ʻi heni ʻa Sīsū, ʻokú ke pehē ʻe moulu ki tuʻa he tafaʻakí ʻi he tuku e fakatahá?”

Kuo teʻeki ke u teitei toe fai e fokotuʻu ko iá. Naʻe loto ke nofo mo e kakaí, ʻo hangē ko ia ne mei fai ʻe he Fakamoʻuí. Naʻe ʻikai fakakaukau ia maʻana pē. Naʻe fakakaukau ki he lelei te ne lava ʻo faí.

Kuó u ongoʻi maʻu pē te u lava ʻo hoko ko ha taha lelei ange ʻi he taimi ʻoku ou faʻifaʻitaki ai ki ha niʻihi angatonu kuo tuku ʻe he ʻEikí ʻi hoku halá: ʻa ʻeku ngaahi kuí, ʻeku mātuʻá, ʻeku pīsopé, ʻeku palesiteni fakamisioná, mo e palōfita foki ʻa e ʻOtuá ʻoku ou lava ʻo mamata mo fanongo ki ai mo lotua he ʻaho kotoá. ʻOku ou tui pau ʻoku fai ʻe hamou tokolahi e meʻa tatau.

Kuo hoko ko ha tāpuaki fakaʻofoʻofa ʻi heʻeku moʻuí ke feinga ke tatau ange mo e ʻEikí mo feinga ke tatau ange mo ʻEne palōfitá—Palesiteni Tōmasi S. Monisoni.

ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu ha niʻihi ʻo e moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Monisoní, pea ʻofa, ʻi heʻeku fai iá, te mou lava ʻo ʻilo ʻa e ngaahi natula te mou fie fakaʻaongaʻi ʻi hoʻomou moʻuí. ʻE tāpuekina kitautolu kotoa kapau te tau feinga ke faʻifaʻitaki ʻetau moʻuí pea mo ako mei he palōfita ʻa e ʻEikí.

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Tōmasi S. Monisoni ʻi ha mātuʻa lelei, hangē ko Nīfaí, mo ha tokolahi ʻo kimoutolu. Naʻe fāʻeleʻi ia ʻi Sōleki Siti he ʻaho 21 ʻo ʻAokosi 1927. Naʻe ohi hake ia ʻi ha ngaahi tūkunga masivesiva. Kuo teʻeki ke ne teitei feinga ke fakakeheʻi e feituʻu ne haʻu mei aí. Kuo faʻa pehē ʻe Palesiteni Monisoni ʻi heʻene pōtoʻi huá, fakataha mo ʻene nonga kakato ʻiate kinautolu ʻoku nau feohí, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke hohaʻa pe ko e fē tafaʻaki e halanga lēlué ʻoku haʻu mei aí—he naʻe tupu hake ia ʻi he vahaʻa ʻo e ongo halanga lēlué.

ʻOku ou mālieʻia maʻu pē ʻi he anga ʻo ʻene fakamatala fiefia ʻene tupu haké. Kou tui naʻe tatau lahi mo Nīfai. ʻOku ngali ne tokanga ange ʻa Leimana mo Lemiuela ki he ngaahi palopalemá mo e tafaʻaki kovi ʻi he meʻa kotoa pē. Ka ko Nīfaí, naʻe fakakaukau lelei, fakatuʻamelie, mo houngaʻia. Naʻá ne fakatokangaʻi e leleí he meʻa kotoa naʻá ne ʻākilotoa iá. Ko e anga ia ʻo e tupu hake ʻa Tomi Monisoní—pea kuo pehē ai pē heʻene moʻuí kotoa!

Ko ha taha ako lelei ia, pea mahalo ko e mahuʻinga angé, ko ha tamasiʻi lelei. Naʻá ne fakahaaʻi ʻene fie ngāue lelei he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ne ui ai ko e sekelitali ʻo e kōlomu e kau tīkoní ʻi hono uōtí. Kuó ne fakakaukau atu ʻi ha meimei taʻu ʻeni ʻe 70 mei ai, ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻo laukau ʻi heʻene loto ke ʻai e ngaahi miniti ʻo ʻene kōlomu ʻo e kau tīkoní ko e lelei tahá. Naʻe ʻikai toe fakakaukau, “Ko e hā ʻoku ou sekelitali ai kae ʻikai ko e palesiteni ʻo e kōlomú?” Naʻe loto pē ke fakahoko lelei hono fatongiá. Kuo ui ia ki ha langa ki he Siasi ʻo e ʻEikí, peá ne loto ke fai hono lelei tahá. Naʻá ne fie maʻu e minití ke maʻa mo maau, ko ia naʻá ne taipe ai e ngaahi mīniti ʻo ʻene kōlomu e kau tīkoní. Naʻá ne tā ha sīpinga lelei kiate kitautolu ʻi heʻene hoko ko e tamasiʻi kei taʻu 12.

Kapau ʻoku fakaofo ʻeni kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai ke u ofo ai. Naʻe toe fakaofo foki ki heʻene palesiteni fakasiteikí, he ko e taimi naʻe fanongo ai ki he ngāue lelei ʻa Tomí, naʻá ne ui ia ke lea ʻi he konifelenisi fakasiteikí—ko e sekelitali e kōlomu e kau tīkoní. Kuó ke fanongo nai ʻi ha sekelitali ʻo ha kōlomu e kau tīkoní ʻoku lea ʻi ha konifelenisi fakasiteiki? Ko ha sīpinga moʻoni kiate kitautolu kotoa!

Naʻe ʻosi ʻene ako māʻolungá pea hū ki he Tau Tahi ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ne tokoniʻi hono fonuá, pea lolotonga iá, naʻá ne tauhi ia ke maʻa mo angamaʻa. Naʻe foki mai mei heʻene ngāue fakakautaú ʻo ngāue mālohi ke maʻu ha ako lelei. Naʻe hoko ko ha taha ako lelei—ko ha sīpinga ia ʻe taha kiate kitautolu kotoa! (Mahalo ʻe mahuʻinga ange e sīpinga ʻo e hoko ko ha taha ako leleí ki hamou niʻihi ʻi ha niʻihi kehe.)

Naʻe kaumeʻa mo ʻofa ʻi ha taʻahine Siasi hoihoifua naʻe ui ko Frances Johnson pea ʻikai fuoloa kuó ne kole ke mali mo ia. Naʻá na mali ʻi he Temipale Sōlekí he ʻaho 7 ʻo ʻOkatopa 1948, ʻi hono taʻu 21. Hono ʻikai ko ha sīpinga ia kiate kitautolu kotoa! Mahalo ʻoku mahuʻinga ange ʻeni ki hamou niʻihi ʻi haʻane mahuʻinga ki ha niʻihi kehe.)

Neongo ko e māhina ʻaki pē 18 ʻena malí, mo feinga ke tuʻu lelei ʻi heʻene ngāue foʻoú, naʻá ne tali e ui mei he ʻEikí ke hoko ko e pīsope ʻo ha uooti lahi he loto koló. Ko e uooti ia ne tupu hake aí. (Fakakaukau ki ai!) Naʻe ʻikai ke ne pehē, “ʻOku ʻikai ko ha taimi tonu ʻeni” pe “ʻOku ou fuʻu kei siʻi”; naʻá ne tali pē uí, falala ki he ʻEikí, pea fakahoko e ngāue kuo tukú ʻaki hono ivi mo e talēniti kuo foaki ange ʻe he ʻEikí. Naʻe loto ke hoko ko e lelei taha te ne lavá ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

Naʻe aʻu ʻo manako ʻa e Pīsope kei Talavou ko Monisoní ʻi ha potufolofola te ne lava ke tāpuakiʻi ʻetau moʻuí fakatāutaha, he naʻá ne tāpuakiʻi ʻene moʻuí:

“Falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki hono poto ʻoʻoú.

“Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalungá” (Lea Fakatātā 3:5–6).

ʻOku faʻa lau ʻe Palesiteni Monisoni e potufolofola ko iá ʻo aʻu ki he ʻahó ni, mo moʻui fakatatau ki he meʻa ʻokú ne akoʻí maí. Ko ha sīpinga moʻoni ia kiate kitautolu! ʻE lelei kiate kitautolu kotoa kapau te tau manatuʻi e potufolofola ko iá mo ʻai ia ko ha konga mahuʻinga ʻetau tui ki he moʻuí—hangē ko ia ne fai ʻe Palesiteni Monisoní.

Naʻe laka hake he toko 1,000 he kāingalotu he uooti ʻo Pīsope Monisoní,kau ai ha kau uitou ʻe toko 84. Kuo tāpuekina kitautolu he konifelenisi lahí mo ha ngaahi tūkunga kehe ke tau fanongo ki heʻene fakamatala ha niʻihi e ngaahi aʻusia lelei ne ne maʻu ʻi heʻene tauhi e kau fefine ko ʻeni ne monūʻia ke ne tauhí.

Kiate au, ko e taimi kotoa pē ʻoku ou fanongo ai ki haʻane lea kau ki ha taha ʻo ʻene ngaahi aʻusia ʻi heʻene pīsopé, ʻoku mātuʻaki fakafiefia, he naʻe ʻikai ngata ʻene ʻofa mo ʻene tokanga ki he kāingalotu hono uōtí ʻi hono tukuange ia mei he pīsopé. Naʻe ui ia ki he kau palesitenisī fakasiteikí ʻi hono taʻu 27, pea ʻosi mo ha ngaahi taʻu lahi mei ai (hili hono ui ko e palesiteni fakamisiona mo ha ʻAposetoló), naʻe kei ʻofa pē, tokangaʻi, mo tokanga ki he kāingalotu toulekeleka ʻo hono uōtí. ʻOku mahino naʻe ʻikai ʻofa mo tokanga fakafatongia kiate kinautolu. Naʻe tōkakano ʻene ʻofa mo ʻene tokanga kiate kinautolú ki hono lotó pea ʻikai lava ke toʻo ʻi ha faʻahinga liliu he fatongiá.

Kuo fakahinohino ʻe Palesiteni Monisoni e halá, ʻi he meʻá ni. ʻOku sai ange he founga ko iá; ko e founga ia ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻofa mo tokanga ki he niʻihi kehé—hangē ko hono akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau faí. Hono ʻikai ko ha faʻifaʻitakiʻanga ia kiate kitautolu kotoa!

Naʻe ui ʻa Palesiteni Monisoni ʻi hono taʻu 31, ko e palesiteni ʻo e Misiona Kānatá, ʻo ʻuluʻi ʻōfisi ʻi Tolonitō, ʻOniteliō. Naʻe foaki ʻene moʻuí ki heʻene ngāué, hangē ko ia ne ne fai ʻi heʻene pīsopé, ʻo fai e meʻa kotoa naʻá ne lavá, pea falala ki he ʻEikí ʻaki hono lotó kotoa. Naʻe lava ke fakatokangaʻi ʻe he taha kotoa ne nau feohi ʻa ʻene ʻofa ki he ʻEikí, ʻene ʻofa ki hono uaifí mo ʻene fānaú, ʻene ʻofa he kau faifekaú mo e kāingalotú, pea mo ʻene ʻofa ki Kānatá, ʻa e fonua ne ui ke ngāue aí. Ko hono ivi tākiekina ko e palesiteni fakamisioná naʻe lahi fau pea naʻa mo e ʻahó ni ʻoku ʻikai faʻalau. Naʻe ʻofa ai ʻene kau faifekaú mo feinga ke moʻui ʻi ha moʻui ʻe laukau ai ʻenau palesiteni fakamisioná. Te tau lava ʻo ako kotoa mei ai.

Pea hangē ko e meʻa naʻá ne fai ʻi hono tukuange ia mei he pīsopé, naʻá ne kei tukulotoʻi ʻa ʻene ngaahi ongo mo e ʻofa ki heʻene kau faifekau mo e Kāingalotu naʻe monūʻia ke ne tauhí. Kuó u hoko ko ha fakamoʻoni ki he ʻofa taʻe-tukua ʻa Palesiteni Monisoní pea mo ʻene mahuʻingaʻia he kau faifekau ne ngāue ki ai he Misiona Kānatá. He toki sīpinga lelei moʻoni!

ʻOku ou ʻilo kuo feinga e kau faifekau ne monūʻia ke hoko ʻa Tōmasi S. Monisoni ko honau palesiteni fakamisioná, ke muimui he sīpinga māʻoniʻoni ʻo e ngāue he puleʻanga ʻo e ʻEikí, ʻa ia ne tā ʻe Palesiteni mo Sisitā Monisoni kiate kinautolú. Te u vahevahe atu ha foʻi moʻoni ke fakatātaaʻi ʻaki, ʻi he kau palesiteni temipale ʻe 141 ʻoku lolotonga ngāue he funga ʻo māmaní, ko hanau toko nima ko ha kau faifekau talavou ne ngāue he malumalu ʻo Palesiteni Monisoní ʻi he Misiona Kānatá.

Ko hamou lauiafe ʻoku tau fakataha he efiafi ní ko e kau ʻosi ngāue fakafaifekau. Fakatauange te tau takitaha muimui he sīpinga ʻa e kau palesiteni temipale ko ʻeni ʻe toko nimá mo feinga ke faivelenga mo ʻaʻeva he hala ʻo e ngāue māʻoniʻoni kuo tā heʻetau kau palesiteni fakamisioná.

Naʻe ongo kiate au ʻeku mamata ʻi ha tā he Church News ʻo e ʻaʻahi ʻa Palesiteni Monisoni ki ha tangata ʻi ha falemahaki ʻi Tolonitō, Kānata. (vakai, “Teaching of the Prophet,” Church News, Feb. 3, 2013, 7). Naʻe ngāue e tangatá ni he tafaʻaki ʻo Palesiteni Monisoní he taʻu ʻe 50 kuo hilí. Kuo teʻeki ngalo ʻia Palesiteni Monisoni. Kuo ʻikai toʻo ʻe he ngaahi taʻu lahí mo e vāmamaʻo laumailé e ongoʻi ʻofa ʻa Palesiteni Monisoní mo hono fakahoungaʻi ʻo kinautolu ʻoku nau ngāue fakataha ki he ʻEikí. ʻOfa te tau takitaha muimui heʻene sīpingá ʻo ʻoua naʻa ngalo kinautolu kuo nau tāpuekina ʻetau moʻuí he ngaahi taʻu ki muʻá.

Naʻe fakaafeʻi ʻa Tōmasi S. Monisoni ʻi he 1963, ʻi hono taʻu 36 ki he ʻōfisi ʻo Palesiteni Tēvita ʻO. Makeí, ʻa ia ko e Palesiteni ia ʻo e Siasí he taimi ko iá. Ko e fakataha ʻeni naʻe ui ai ʻe Palesiteni Makei ke hoko ko e ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Ko Palesiteni Monisoni pe taha, e ʻAposetolo kuo ui ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha taʻu kei siʻi pehē, he taʻu ʻe 100 kuo maliu atú. Ko e moʻoni, naʻe tataki ʻe he toʻukupu e ʻEikí hono ui e ʻAposetolo kei siʻí ni, koeʻuhí he naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻe taki ʻe Tōmasi S. Monisoni ʻa e Siasí ʻi hotau kuongá.

Ko e konifelenisi lahi ko ʻení ko e 50 taʻu ia ʻo e hoko ʻa Tōmasi S. Monisoni ko e ʻAposetoló. Hono ʻikai fakaʻofoʻofa? (Talu meia Siosefa Filitingi Sāmita mo e teʻeki ke tau fakamanatua ha taʻu 50 ʻo ha ʻAposetolo he Toko Hongofulu Mā Uá.)

Ne hoko ʻa Palesiteni Monisoni ʻi ha taʻu ʻe 22 ko ha tokoni ki ha Kau Palesiteni ʻe tolu ʻo e Siasí: ʻĒsela Tafu Penisoni, Hauati W. Hanitā, mo Kōtoni B. Hingikelī. Naʻe fakanofo pea vaheʻi ʻa Tōmasi S. Monisoni he ʻaho 3 ʻo Fēpueli 2008, ko e Palesiteni ʻo e Siasí. ʻOku ʻi ai hano ongo tokoni lelei mo fakaʻeiʻeiki ʻi hono tafaʻakí: Palesiteni Henelī B. ʻAealingi mo Palesiteni Tietā F. ʻUkitofa. Ko e Kau taulaʻeiki lahi pule ia ʻe toko tolu ʻo e Siasi ʻe ʻEikí he māmaní he ʻahó ni (vakai, T&F 107:22).

ʻOku faʻa fakafōtunga ʻaki e ngāue lelei ʻa Palesiteni Monisoní e lea “ki he fakahaofí.” Naʻe faʻu ʻe Heidi Swinton ha piokālafi fakaʻofoʻofa ʻo ʻene moʻuí, pea naʻá ne fakahingoa ia To the Rescue. Naʻe pulusi ʻa e piokālafí ʻi he 2010. Kapau kuo teʻeki ai ke ke lau, ʻoku ou fokotuʻu atu ke ke lau ia. Te ne tāpuekina hoʻo moʻuí.

Moʻoni, ko e pōpoakí ʻoku tatau pē mo e pōpoaki naʻe fai ʻe Sīsū he tohi Luké: ke tuku e toko “hivehivá”, kae ʻalu ʻo fakahaofi ʻa e tahá (Luke 15:4). Ko e ʻelito ʻeni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ke ʻofa hotau kāingá mo fai e meʻa kotoa te tau lavá ke tāpuekina ʻenau moʻuí. Naʻe akoʻi maʻu pē ʻe Palesiteni Monisoni e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ka koe mahuʻinga angé, ʻoku moʻui pehē. Kuo fakafonu ʻaki ʻene moʻuí ha ngaahi sīpinga taʻe-faʻalaua ʻo ʻene ala atu ʻo ʻaʻahi, fakafiemālieʻi, pe tokoniʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻia tahá; ʻa e kau uitoú, fānaú, mahakí, faingataʻaʻiá, pea mo kinautolu ʻoku taʻelata mo loto mamahí.

Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Sēmisí, “Ko e lotu māʻoniʻoni mo taʻe hano mele ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ko e Tamaí, ko ʻeni, Ke ʻaʻahi ki he ngaahi tamai maté mo e kau fefine kuo mate honau ʻunohó, ʻi heʻenau mamahí, pea ke fakaʻehiʻehi ia mei māmani ke taʻe hano mele” (Sēmisi 1:27).

Ko e anga ʻeni e moʻui ʻa Palesiteni Monisoní. Ko e lēsoni kiate kitautolú, ʻoku ʻikai fie maʻu ke toki ʻAposetolo ha taha kae toki moʻui peheni. Te tau lava ʻo moʻui ʻaki ʻetau tui fakalotú, te tau lava ʻo ʻaʻahi ki he tamai maté mo e kau uitoú, te tau lava ʻo tauhi ke tau taʻe-ha-mele mei māmani. Te tau lava ʻo falala ki hotau palōfitá ke ʻilo e founga ke tau fai ai ʻení! Te tau lava ʻo pehē kiate kitautolu, “Ko e faʻahinga taha ʻeni ʻoku ou fie hoko ki aí.”

Naʻe toe akoʻi ʻe Palesiteni Monisoni ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ki muʻa ʻi he konifelenisi lahí, ha toe lēsoni lelei ʻe taha. Naʻe fai ʻeni he Fakatahaʻanga ʻa e Kau Taki Māʻolungá, naʻe kātoa mai ki Sōleki Siti, ko ha tokolahi ne omi mei ha ngaahi feituʻu e māmaní ne nau ngāue ai he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá. Ko ha fakataha mātuʻaki mahuʻinga. Ne mau fakataha mai ke fakahinohinoʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá.

Naʻe hangē ne tokanga e taha kotoa ʻi he ofi ke kamata e fakatahá, tuku kehe pē ʻa Palesiteni Monisoni, he naʻe teʻeki aʻu ange. Toe ha ngaahi miniti siʻi pea kamata ʻe fakatahá, kuo tuku ʻemau talanoá ka mau tangutu fakalongolongo ʻo fanongo ki he fasi teuteú—mo ʻamanaki ʻe vavé ni ha hū mai ʻa e palōfitá.

Ne mau talitali lelei pē ʻi he ofi ki he 9:00 a.m pea ʻosi ia. Hū mai ha taha he matapā he tafaʻakí—mahino ko e vakaiʻi pe ʻoku fie maʻu tokoni ha taha. ʻI heʻene toe hū mai ki he lokí, ne fakahā mai, “ʻE taimi nounou pē pea meʻa mai ʻa Palesiteni Monisoni.”

ʻOsi nai ha miniti ʻe 15 mei he taimi ne tonu ke kamata ai e fakatahá, kuo meʻa mai ʻa Palesiteni Monisoni ki he lokí. Ne mau tuʻu ʻi heʻemau fakaʻapaʻapá. Ne mau fiefia ke mamata ki ai mo fiefia ʻoku ngali moʻui lelei. Naʻe ʻikai ha meʻa ia ʻe ngali ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ke tōmui mai ai.

Ne hangatonu pē ʻa Palesiteni Monisoni ki he tuʻunga malangá ʻo ne pehē mai, “Ngaahi Tokoua, kole fakamolemole atu heʻeku tōmuí, ka ne fie maʻu au ʻe hoku uaifí he pongipongí ni.”

Naʻe ongo moʻoni kiate au mo u loto fakatōkilalo. Ne ʻikai keu toe lava ʻo tuku ʻeku fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa Palesiteni Monisoní. Ko ha fakataha mātuʻaki mahuʻinga ʻeni. Ne ʻi ai kotoa e kau taki ʻo e Siasí, ka naʻe tā ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e sīpingá kiate kitautolu kotoa. Naʻe fie maʻu ia ʻe hono uaifí, peá ne tuku ha taimi ke tokoniʻi ia. Ko ha malanga maʻongoʻonga. ʻOku ʻikai ke u toe manatuʻi ʻe au ha lea ne fai he ʻaho ko iá, ka ʻoku ou manatuʻi e malanga ko iá: “Naʻe fie maʻu au ʻe hoku uaifí.”

Naʻe toe fakamālohia ʻe malangá ni ʻi ha meʻa ʻe taha naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Monisoni, “Ko e taimi ʻoku ou fanongo ai ki ha pehē ʻe he kakai tangatá ʻoku nau ʻofa honau uaifí, ʻoku ou fie pehē ange, ‘Fakamoʻoniʻi ia ʻi ho anga ki aí mo e founga hoʻo tokoniʻí.’”

Ko e anga ʻeni ʻo Palesiteni Monisoní: ʻOkú ne tokangaʻi maʻu pē ha taha. ʻOkú ne fakahaaʻi maʻu pē angaʻofá mo e tokanga ki he niʻihi kehé.

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke feohi fuoloa mo Palesiteni Monisoni ka ke ongoʻi ʻene ʻofa moʻoni mo lotoʻaki hono ʻofaʻanga ko Sisitā Frances Monson. Ko e taimi pē ʻoku lea ai kau ki ai, ʻoku malama hono fofongá mo malimali hono fofongá. Mou meaʻi, ko ha tangata ʻeni ʻoku hoko ʻene ʻofa ki hono uaifí ko ha sīpinga kiate kitautolu kotoa. Kuo tā ʻe Palesiteni mo Sisitā Monisoni e sīpinga kiate kitautolu ʻo ha tangata mo ha fefine ʻoku fekoekoeʻi ʻena ʻofa ki he ʻEikí mo ʻena holi ke tauhi kiate Ia ʻi he māʻoniʻoní.

ʻOku ou fie tatau lahi ange mo e ʻEikí, ka ʻoku ou toe fie tatau lahi ange foki mo ʻEne palōfitá.

Kapau te mou fifili pe ko e hā ʻe fie maʻu ʻe Palesiteni Monisoni maʻa kimoutolú takitaha, mahalo ʻe tokoni hano vahevahe atu e ʻausia ko ʻení ke mou ʻilo ai:

Ne mateuteu ʻe Temipale fakaʻofoʻofa ʻo Boise Idaho ke fakatapui he Nōvema kuo ʻosí, ko e ʻosi ia ha māhina ʻe 18 hono tāpuni ke teuteuʻi mo fakaleleiʻi. Naʻe fie maʻu lahi ʻa e temipalé ke monomono ʻi he hili e taʻu ʻe 30 hono fakaʻaongaʻi lahi ʻe he Kāingalotu faivelenga he feituʻu ko ia ʻi ʻAitahoó mo e ngaahi feituʻu takai ʻi aí. ʻI he ʻosi hono langá, ne fakaafeʻi e toʻu tupu ʻo e vāhenga temipalé ke nau fai ha ngaahi faiva fakafonua he ko e angamaheni ia hono kātoangaʻi hono toe fakatapui e temipalé. Ko ha efiafi ia ʻo e hiva mo e faiva pea mo hono fakahaaʻi ʻo e tuí mo fakahoungaʻi e temipalé.

Naʻá ku tangutu ofi kia Palesiteni Monisoni ʻi heʻemau mamata ki he ngaahi faiva fakaʻofoʻofa ʻa e ngaahi siteikí. Ko e taha e ngaahi faiva ne faí ko ha kiʻi kulupu fakaʻofoʻofa ʻo ha kau finemui. ʻI he fiefia ʻa Palesiteni Monisoni he faivá, naʻe maleʻei mai ʻo fakahā mai e ongo hono lotó. Naʻá ne pehē, “Ko ʻeku fakaʻamú ke nau mali temipale kotoa. ʻOku ou fie maʻu moʻoni ke nau maʻu kotoa e tāpuaki ko iá—ke mali ʻi he temipalé.”

Naʻá ku fakakaukau: “Hono ʻikai fakaʻofoʻofa. ʻOku ʻi heni e palōfita ʻa e ʻOtuá ke siotonu he kātoanga hiva mo e faiva ʻa e toʻu tupú, ka kiate ia, ʻoku fehokotaki mahino mo e temipale ʻa ia te ne fakatapui he pongipongi hokó. Ko ʻene fakaʻamú ke nau mali kotoa he temipalé.” Kapau ko e fakaʻamu ia ʻa e palōfitá kiate kitautolú, pea ko ia pē ia, pea ta ʻoku totonu ke tau takitaha fie maʻu ia maʻatautolu, pea ʻoku totonu ke hoko ia ko ha taumuʻa mātuʻaki mahuʻinga, ʻi heʻetau moʻuí takitaha.

ʻOku ou fie vahevahe ha aʻusia ʻe taha mo kimoutolu:

Naʻe folau ʻa Palesiteni Monisoni, Palesiteni ʻAealingi, mo ʻEletā Kueniteni L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ki Laʻie ʻi Hauaiʻi, ki hono toe fakatapui ʻo e temipale fakaʻofoʻofa ko iá ʻi Nōvema 2010. Ne mau fakataha atu ʻi he pō ki muʻa he fakatapuí ki he Senitā Kēnoni ʻo BYU–ʻApiako Hauaiʻí ki he faiva fakafonuá. Naʻe fakaʻofoʻofa ʻe polokalamá. Naʻe fai ʻe he toʻu tupu e vāhenga temipalé ʻa e talanoa e hisitōlia ʻo e Siasí ʻi Hauaiʻí, ʻaki e hivá, faivá, mo fakamatala. Naʻa nau fakamatala ki he kau ʻuluaki faifekaú mo e kau fuofua uluí. Naʻa nau fai e talanoa fakaofo ʻo e palōfita he kahaʻú ko Siosefa F. Sāmitá ʻi hono ui ke ngāue fakafaifekau ʻi Hauaiʻi he 1854, ʻi heʻene kei taʻu 15. Ne foki ʻa e Talavou ko Siosefa F. Sāmitá mei heʻene ngāue fakafaifekau taʻu tolú ʻoku teʻeki hoko hono taʻu 19. (Ka ʻoku mou lau ʻoku fakaofo he liliu ki muí ni e taʻú ki he 18,ʻikai ko ia?)

Ne hoko atu e faiva fakafonuá mo fakatātaaʻi ʻe he toʻu tupú e tupulaki ʻa e Siasí he kakai Polinisiá mo fakamatala ki he toe foki ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki Hauaiʻi he ʻosi ha taʻu ʻe 50, ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻo fakatapui e kelekele ke langa ai e Temipale Laʻie Hauaiʻí.

Naʻe fakaʻofoʻofa ʻa e faiva fakafonuá, pea naʻe saiʻia ʻa Palesiteni Monisoni he konga kotoa pē. Naʻe saiʻia he faiva ʻiloa ʻo e Tau Lahi Hono Ua ʻa Māmaní ʻi he konga ko e “Boogie Woogie Bugle Boy,” koeʻuhí he naʻá ne fakamanatu ange hono ngaahi ʻaho he Tau Tahi ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Ne ʻi ai mo ha ngaahi faiva ne nofotaha ki he ngaahi faiva ʻa e kakai e ʻotumotú.

Ne ʻi ai mo ha faiva hula fakaʻofoʻofa ne fai. Ko e taha e kau finemui ne kau he faivá naʻe heka saliote teketeke pē. Naʻe mātuʻaki fakaʻofoʻofa, pea neongo naʻe ʻikai ke ne fakaʻaongaʻi hono vaʻé, ka naʻá ne fakahoko lelei moʻoni ʻe hulá. Ne fakahinohino mai ia kiate au ʻe Palesiteni Monisoni mo talamai ʻene fakaʻofoʻofá mo e fakaʻofoʻofa ʻene faivá.

ʻI he ʻosi ʻa e polokalamá, naʻe fiefia e taha kotoa ʻi he faiva mālie naʻe faí. Ne ʻi he loto siteisí ʻa e kau faivá kotoa ʻi he taimi ne mau hifo ai mei muʻá, kau ai e kau hulá. Naʻe ʻikai muimui ʻa Palesiteni Monisoni ia he palani ʻo e hū ki tuʻá kae hifo hangatonu atu ki he faivaʻangá ke fakahaaʻi ʻene houngaʻiá ki he toʻu tupú, pea tautautefito ki heʻene hangatonu ki he kiʻi taʻahine hoihoifua ʻi he salioté ke fakamālōʻia mo fakahaaʻi ki ai ʻene ʻofá.

Naʻa mo e lotolotonga ʻo e kātoangá mo fuʻu tokolahí, naʻe fakahaaʻi ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e ʻofa haohaoa ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe ʻalu ki he tokotaha ko iá. Punou ʻo ʻuma ki hono laʻé. Naʻá ku fakakaukau: “ʻIkai ʻoku fakaʻofoʻofa. Kuo toe fakahaaʻi mai ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá e founga ke tokoni ai kiate kinautolu ʻoku tau feohí, ʻa e founga ke angaʻofa mo ʻofa aí, mo e founga ke fakalotolahiʻi mo hiki hake aí.” Naʻá ku fakakaukau: “Ko e anga ʻeni naʻe mei fai ʻe Sīsuú. Ko e anga ʻeni ne fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí ke tau fai ki he niʻihi kehé.”

ʻOku ou manako he hiva Palaimeli ʻoku pehē, “Feinga ke hangē ko Sīsū.” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 40). Pea ʻoku ou fie tānaki atu ki ai, “Pea ʻoku ou feinga ke hangē ko ʻEne palōfitá.”

ʻOku ou fie fokotuʻu atu ha founga ʻe nima te tau lava ai ʻo muimui he sīpinga ʻa Palesiteni Monisoní:

ʻUluakí, ʻe lava ke tau fakakaukauʻi pē leleí, pea ʻe lava ke tau fiefia.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Mataʻi Tofe Mahuʻingá ko e maʻu ha ʻulungaanga fiefia (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28). ʻOkú ne toe fakamatalaʻi foki ʻa Palesiteni Monisoni. ʻOkú ne maʻu moʻoni ha ʻulungaanga fiefia.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni ʻi he meʻa ʻe taha: “Te tau lava ʻo fili ke tau maʻu ha loto lelei. He ʻikai ke tau lava ʻo puleʻi ʻa e matangí, ka te tau lava ʻo liliu ʻa e laá. Ko hono ʻuhingá, te tau lava ʻo fili ke fiefia mo loto lelei, tatau ai pē pe ko e hā ʻoku hoko maí” (“Messages of Inspiration from President Monson,” Church News, Sept. 2, 2012. 2).

Naʻá ku tatali ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi tuʻa he loki fakatahaʻanga ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe fakaafeʻi au ke u kau ʻi ha fakataha ke aleaʻi ha ngaahi meʻa fakatemipale. Naʻá ku tangutu fakalongolongo tokotaha pē ʻi tuʻa. Naʻá ku pehē ʻe au kuo ʻosi fakataha ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ia pea ʻe toki fakaafeʻi atu pē au ʻi ha ngaahi miniti siʻi. Naʻá ku fanongo ki ha taha ʻoku lue mai he loto holó mo mapumapu he lolotonga ʻeku tangutú. Naʻá ku pehē leva: “ʻOku ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai mahino ki ai e founga totonú. ʻOku ʻikai ke ke lue takai mo mapumapu ʻi he tuʻa ʻōfisi ʻo e Palesiteni ʻo e Siasí.” ʻOsi mei ai ha kiʻi miniti kuo afe mai e taha mapumapú he tulikí—ko Palesiteni Monisoni. Naʻe fiefia, pea naʻe loto lelei. Naʻe fakafeʻiloaki mai mo pehē, “Kuó u tui te tau kamata e fakatahá ʻi ha ngaahi miniti siʻi.” Naʻa mo e ʻi hono umá e mafatukituki kotoa ʻo e Siasí, ʻoku kei hoko ko e sīpinga ʻo e fiefiá pea ʻokú ne maʻu maʻu pē ha loto lelei. ʻOku totonu ke tau pehē.

Uá, te tau lava ʻo angaʻofa mo ʻofa ki he fānaú, hangē ko Palesiteni Monisoní.

Naʻe faʻa folofola ʻa Sīsū kau ki he fānaú. ʻOku faʻa lea ʻEne palōfita ko Palesiteni Monisoní kau ki he fānaú foki, pea kuó u siotonu ʻi he fakatapui e ngaahi temipalé heʻene ʻofa he fānaú, pea ʻokú ne akoʻi kitautolu he anga kiate kinautolú, ʻaki ʻene sīpingá. Ko e fakatapui temipale kotoa pē ʻoku tokanga ki he fānaú. ʻOku saiʻia ke fakakau kinautolu ʻi he ouau ʻo e makatulikí mo fakaafeʻi maʻu pē hanau niʻihi ke nau ʻai e motá ki he makatulikí ke kau ʻi he fakataipe hono fakaʻosi ʻo e temipalé. ʻOkú ne ʻai ke fakafiefia kiate kinautolu. ʻOkú ne ʻai ke fakangalongataʻa. ʻOku malimali maʻu pē kiate kinautolu. ʻOkú ne fakalotolahiʻi mo fakamālōʻia. Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ke mamata ki ai.

ʻOku faʻa kau maʻu pē heʻene talitali leleí ha taaʻi e nimá ki ʻolunga, ueueʻi e telingá, mo poupouʻi ke nau ngāue fakafaifekau mo mali he temipalé. ʻOku fiefia moʻoni he moʻuí—ʻoku ʻikai ʻapē tonu ke tau pehē.

Naʻe ʻamanaki ke fakataupui ʻe Palesiteni Monisoni he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí e Temipale Oquirrh Mountain ʻi hono ʻaho fāʻeleʻí. Ko e taimi naʻe aʻu atu ai pea ofi atu ki he matapā muʻa ʻo e temipalé, kuo ʻosi ʻi ai ha kulupu ʻo ha toʻu kei talavou. Naʻa nau ʻiloʻi moʻoni ko e ʻaho fāʻeleʻi ʻeni ʻo Palesiteni Monisoní, koeʻuhí he ne nau kamata hivaʻi ʻa e “Happy Birthday” ki ai. Naʻe saiʻia ai. Naʻe tuʻu ʻo hanga atu pea malimali hono fofongá. Naʻe kamata ke taʻataʻalo hono nimá, ʻo hangē ʻokú ne tā ʻenau hivá. Naʻa nau toe tānaki atu he ʻosi ʻa e hivá, “Ha ngaahi taʻu lahi ange.” Naʻe saiʻia mo ia ai ʻa Palesiteni Monisoni, ʻo ne pehē mai, “Ko e konga ia ʻoku ou saiʻia taha aí.”

ʻOku ʻofa ʻa e toʻu kei talavou mo e fānau ʻo e Siasí ai, pea ʻoku ou tui koeʻuhí ʻoku ʻikai haʻanau veiveiua ʻoku ʻofa ʻiate kinautolu! Naʻe ʻofa ʻa Sīsū he fānau valevalé, pea ʻoku ʻofa ʻEne palōfitá he fānau valevalé. Ko ha sīpinga lelei ia kiate kitautolu takitaha!

Tolú, Te tau lava ʻo muimui he ueʻi ʻa e Laumālié, hangē ko Palesiteni Monisoní.

Naʻe fakamahino lelei e līʻoa ʻa Palesiteni Monisoni ki he ʻEikí mo ʻene tukupā ke muimui he ueʻi ʻa e Laumālié ʻe he palōfitá tonu pē ʻaki e ngaahi lea ko ʻení: “Ko e aʻusia fakafiefia taha ʻoku ou ʻilo heʻeku moʻuí ke ongoʻi e ueʻí mo ngāueʻi ia, pea toki ʻilo ki mui ko hano fakahoko ia siʻa lotu pe fiemaʻu siʻa taha. Pea ʻoku ou fie maʻu maʻu pē ʻEikí ke ne ʻafioʻi kapau ʻokú Ne fie maʻu ke fai ha fekau, ʻe fai ʻe Tomi Monisoni e fekau ko iá Maʻana.” (On the Lords Errand [DVD, 2008]). Ko e sīpinga ia ʻoku tonu ke tau fie muimui kotoa ki aí.

Faá, te tau lava ʻo saiʻia ʻi he temipalé, hangē ko e saiʻia ʻa Palesiteni Monisoni he temipalé.

ʻE ʻiloa ʻa Palesiteni Monisoni he hisitōliá ko ha taha langa temipale maʻongoʻonga ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. Talu ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi Fēpueli 2008, mo ʻene hoko atu e ngāue maʻongoʻonga ʻo e langa temipalé. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi temipale kuo fakahaá ʻoku kau he fakahisitōlia tahá: “ʻOku ou fiefia he pongipongí ni ke fakahā atu ha ngaahi temipale foʻou ʻe nima ʻe langa ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻení ʻi he ngaahi mahina mo e ngaahi taʻu ka hoko maí: Kilikali ʻi ʻAlapeta ʻi Kānatá; Kōtopa ʻi ʻĀsenitiná; pehē ki he feituʻu lalahi hangē ko kenisesi Siti; Filatelifia ʻi Penisilivēniá pea mo Loma ʻi ʻĪtalí.” (Thomas S. Monson, “ʻOku Mau Talitali Lelei Kimoutolu ki he Konifelenisí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 6).

Kuo fakahā ʻe Palesiteni Monisoni ʻi he taʻu ʻe nima ʻo ʻene hoko ko e palōfitá ha palani ke langa ha temipale foʻou ʻe 33. ʻI he konifelenisi lahi pē ʻo ʻEpelelí, naʻá ne fakahā ai ha palani ki ha temipale foʻou ʻe ua: Cedar City, Utah, pea taha ʻi Rio de Janeiro, Brazil.

ʻI he fakatapui ko ia ʻo e Temipale Tegucigalpa Honduras ʻi Māʻasí, ʻoku tau maʻu ai he taimí ni ha temipale ʻe 141 ʻi he Siasí, mo ha temipale ʻe 29 kehe ʻoku lolotonga langa pe lolotonga palani. Ko ha kuonga maʻongoʻonga ʻeni ʻo e langa temipalé mo e lotu he temipalé he Siasi ʻo e ʻEikí. Kuó u fanongo ʻi hano fakahā ʻe Palesiteni Monisoni ki ha toʻu kei talavou naʻe fuʻu kei iiki ke hū ki he temipalé, ke nau ō ʻo pā ki he holisi e temipalé pea tuku ke “pā mai ʻa e temipalé kiate kinautolu.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni, “[ʻOfa te tau takitaha moʻui taau, ʻo nima maʻa mo loto haohaoa, ke lava ʻo ongo ʻa e temipalé ki heʻetau moʻuí mo hotau fāmilí]” (“Blessings of the Temple,” Ensign, Oct. 2010, 19).

Peá ne tānaki mai leva e talaʻofa fakaʻofoʻofá ni: “[Ko e taimi ʻoku tau ʻofa ai he temipalé, pā ki he temipalé, mo ō ki he temipalé, ʻe fakafōtunga heʻetau moʻuí ʻetau tuí. Ko e taimi ʻoku tau omi ai ki he ngaahi fale toputapú ni ʻo e ʻOtuá, mo manatuʻi ʻetau ngaahi fuakava ʻoku tau fakahoko aí, te tau lava ʻo matuʻuaki e faingataʻa kotoa mo ikunaʻi ʻa e fakatauele takitaha” (Be Your Best Self [1979], 56; ko e tānaki atu e fakamamafaʻí).

Tau muimui muʻa he sīpinga kuo tā ʻe he palōfitá maʻatautolú ʻi he ʻofa he temipalé.

Nimá, te tau lava ʻo angaʻofa, fakaʻatuʻi, mo ʻofa he niʻihi kehé, hangē ko ia ʻoku fai ʻe Palesiteni Monisoní.

Ko ha sīpinga lelei ʻa Palesiteni Monisoni ʻo e ʻofa he niʻihi kehé. Kuo fakafonu ʻaki ʻene ngāué kakato e ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapí, hilifaki nima ʻo faingāué, telefoni fakatuʻupakē ke fakafiemālie mo fakalotolahiʻí, ʻoatu ha ngaahi tohi fakalotolahi, fakamālō mo fakahoungaʻí, ʻaʻahi ki he ngaahi falemahakí mo e ngaahi senitā tauhiʻangá, mo e kumi taimi ke ʻalu ki he ngaahi meʻafakaʻeikí neongo ʻene taimi tēpile femoʻuekiná.

Naʻá ku pehē ki muʻa naʻe toko 84 e kau uitou he uooti ʻo Palesiteni Monisoní he taimi naʻe pīsope aí. Kuo lava ʻa Palesiteni Monisoni ʻi he fakalau atu ʻo e ngaahi taʻu hili ʻene hoko ko e pīsopé, ʻo ʻalu ki he ngaahi meʻa fakaʻeiki ʻo kinautolu kotoa pē, ko hano fakahaaʻi ʻo e līʻoa lahi, fakataha mo e ola e lahi ʻo ʻenau ngaahi lotú. Fakakaukau ki ai.

Kuo feʻaluaki ʻa Tōmasi Monisoni ʻo fai lelei, hangē ko ia ne fai ʻe Sīsuú, ʻo tāpuakiʻi mo ʻofa ʻi he niʻihi kehé, ʻo hangē ko e ivi fakaʻaiʻai ia ʻi heʻene moʻuí. Te tau lava ʻo ako kotoa mei heni ʻi heʻetau feinga ke molomolomuivaʻe ʻiate Iá.

Naʻe hoko ha sīpinga fakaofo ʻo e angaʻofa ʻa Palesiteni Monisoní he taʻu kuo ʻosí. Naʻá ku fakataha mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he teu ʻosi e Temipale fakaʻofoʻofa ʻo Brigham City Utah, ke aleaʻi e palani ki he fakatapui ʻo e temipalé. Koeʻuhí ʻoku houa pē taha e lele meʻalelé ki Pilikihami Siti mei Sōleki Siti, ʻe faingofua ʻaupito ke fononga ki ai ʻa Palesiteni Monisoni ki he fakatapuí. Ka, naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni, “Ko Pilikihami Sití ko e kolo tupuʻanga ia ʻo Palesiteni Poiti K. Pēká, ʻo e ʻAposetolo maʻongoʻonga ko ʻeni kuo tangutu hoku tafaʻakí ʻi ha taʻu lahi ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ou loto ke ne maʻu e lāngilangí mo fakatapui ʻe temipale ʻi hono kolo tupuʻangá. Te u nofo pē, ka te u vaheʻi ʻa Palesiteni Peeka ke ne fakatapui e Temipale Pilikihami Sití. ʻOku ou fie maʻu ke hoko ia ko hono ʻaho.”

Ko ha ʻaho fakaʻofoʻofa ia kia Palesiteni Peeka mo Sisitā Peeka, he naʻe tupuhake mo ia foki ʻi Pilikihami Siti. Naʻe ongo moʻoni kiate au e angaʻofa mo e fakaʻatuʻi peheʻi ʻe Palesiteni Monisoni hono kaungā ʻAposetoló. Te tau lava kotoa ʻo pehē. Te tau lava ʻo fevahevaheʻaki pea ʻikai siokita—kae fakakaukau lahi ange kiate kinautolu ʻoku tau feohí.

ʻOku ou saiʻia he hiva ʻa e fānaú “Muimui he Palōfitá.” ʻOku ʻi ai hano kupu fakaʻofoʻofa ʻe hiva, ka ʻoku feʻunga pē hoku taimí ke lau e kupu fakaʻosí:

Tau maʻu ha māmani veiveiuá.

Ka ʻoku ke taʻe tui, vakai he ongoongó.

Lava maʻu taki hala, ʻi heʻetau fonongá,

ʻO ka tau fanongo—mo muimui ki he palōfitá.

… … … … … … … … … .

Muimui he palōfitá; ʻoua naʻá ke hē.

… … … … … … … … … .

Muimui he palōfitá; ʻilo ʻe ia e halá.

(Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 58)

ʻOku ʻilo ʻe Palesiteni Monisoni e halá. Ko e hala totonú e hala ʻo e ʻEikí. “Ko e hala totonú ke tui kia Kalaisi” (2 Nīfai 25:29).

Kuo ʻosi akoʻi kitautolu ʻe Palesiteni Monisoni he founga ke tau moʻui aí ʻaki ʻene ngaahi pōpoaki fakalaumālie he konifelenisi lahí. Kuó ne ʻosi akoʻi kitautolu he founga ke hoko ai ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki ʻene sīpinga fakaʻofoʻofa mo fakafoʻituituí. Kuo ʻosi foaki moʻoni mai ʻe he ʻEikí ha sīpinga ki he meʻa kotoa pē, pea ko e taha ʻo e ngaahi sīpinga ʻoku totonu ke tau feinga ke muimui aí ko hotau palōfita ʻofeiná.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ʻi he langí ʻoku ʻofa ʻiate kitautolu. Kuó ne foaki mai ha palōfita—ke tataki, akoʻi, pea mo taki kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní. ʻOku ou tui ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau ʻofa he palōfitá, poupouʻi ia, mo muimui heʻene sīpingá.

ʻOku mau fakafetaʻi atu, ʻE ʻOtua, ʻi he palōfitá. ʻOku mau fakafetaʻi atu he palōfitá ni. ʻOku ou lau ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ke moʻui ʻi he kuonga ʻoku hoko ai ʻa Tōmasi S. Monisoni ko e palōfita ʻa e ʻEikí. Te tau hoko moʻoni ko ha kau ākonga faivelenga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ka tau muimui he palōfitá mo feinga ke tatau ange mo ia.

Ko haku lāngilangi ke lea atu he efiafí ni, pea ʻoku ou fakatauange ʻe tāpuekina lahi kimoutolu ʻe he ʻEikí, ʻi heʻeku fakamoʻoniʻi ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

© 2013 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē. Fakangofua ʻi he Lea Faka-Pilitāniá: 9/12. Fakangofua ke Liliú: 9/12. Liliu ʻo e Our Prophet: Thomas S. Monson. Tongan. PD50046139 900

Paaki