Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi
Ko e Moʻui ʻAki ha Taumuʻa: Ko e Mahuʻinga ʻo e “Loto Moʻoní”


Ko e Moʻui ʻAki ha Taumuʻa: Ko e Mahuʻinga ʻo e “Loto Moʻoní”

Ko ha Efiafi mo Brother RandallL. Ridd Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi Maʻá e Kau Tāutaha Kei Talavoú • ʻAho 11 Sānuali 2015 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó

Ko ha lāngilangi ke u ʻi heni mo hoku uaifí. Ne u fakakaukau ʻoku mālie hono ʻilo ʻe heʻeku telefoní ʻoku ou haʻu ki Rexburg he ʻaho ní. Naʻá ne talamai e tuʻunga ʻo e ʻeá mo ʻomi ha lisi ʻo e ngaahi hōtele mo e falekai ʻi he koló. Ne talamai foki heʻeku telefoní ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi Rexburg he fakaʻosinga ʻo e uike ní.

Ka, ʻi heʻeku fakakaukau ki aí—naʻe ʻikai kau ai ʻeku leá. Mahalo ko e founga ia ʻo ʻete ʻiloʻi ko e smart phone ʻení!

Neongo ne ʻikai fokotuʻu atu ʻe hoʻo smartphone, ka kuo mou fili ke ʻi heni mo au he pooni—ko ha houa he ʻikai ke ke toe maʻu. ʻOku ou ongoʻi ko ha fatongia mamafa ke ʻai ia ke ʻaonga. Ka ʻoku ou toe ʻilo he ʻikai mahuʻinga tatau ʻa e meʻa te u lea ʻakí mo e meʻa ʻe akoʻi atu ʻe he Laumālié, pea ko hono mahuʻingá ʻe toki fakatatau pē ia mo hoʻo tukupā ke ngāueʻi e ngaahi ueʻi ko iá.

ʻOku ou fakakaukau te ke tui tatau pea mo au ko ha kuonga fakaofo ʻeni. Ne fakahingoa ʻe he kau ako ki he moʻui ʻa e tangatá hoku toʻu tangatá ko e Baby Boomers; neongo ʻoku ʻikai toe fakaʻaongaʻi ʻa e lea ko iáʻi he taimini; ne nau fakahingoa ʻa e toʻutangata hokó ko e Toʻu tangata  X; pea kuo nau fakahingoa homou toʻu tangatá ko e toʻutangata Y, pe ko e Kahaʻú. ʻOku mou ʻiloa ʻi he ngāue faingofua fakanatula mo e tekinolosiá mo hoʻomou fengāueʻaki mo e mītia fetuʻutakí, ʻoku mou poto mo ako lelei ange ʻi he ngaahi toʻu tangata kimuʻá. ʻOku ʻikai ngata ʻi hono ʻai ʻe he ngaahi natula ko ʻení ke mou mahuʻinga lahi ange he sosaieti ʻo e ʻaho ní, ka ʻi hono fai foki ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻOku lahi ange hoʻomou ngaahi filí mo e faingamālié ʻi ha toe taimi. Pea hangē ko ha ngaahi meʻa lahi ʻi he moʻuí, ʻoku fakatou hoko ko ha tāpuaki mo ha mala. ʻOku faʻa fakaiku ʻene tōtuʻa ʻo e ngaahi filí, mo e manavasiʻi ke fai ha ngaahi fili kovi pe “ʻikai toe lava ʻo fai ha filí,” ko e taha ia ʻo e ngaahi palopalema ʻo homou toʻu tangatá. ʻOku toe faingataʻa ange ke tokanga ʻi ha toe taimi! ʻI he tekinolosiá, ko hoʻo fakatau mai pē ha meʻa, hangē ka ʻosi pē hono ʻaongá ʻi hoʻo mavahe mei he falekoloá. ʻOku fuʻu tokolahi ha kakai ʻoku manavasiʻi ke fai ha tukupā ki ha meʻa koeʻuhí he ʻoku nau fehuʻia pe ʻoku ʻi ai ha fili ʻe sai ange. Ko ia ʻoku nau tatali—pea iku ʻo ʻikai ke nau fili ha meʻa. ʻI heʻenau ʻi he tuʻunga nofonoa ko ʻení ʻoku faingofua leva ke takihalaʻi kinautolu. Ko e faitoʻo ki aí kāinga, ʻa e meʻa ʻoku ou fie lea ki aí—moʻui ʻaki ha taumuʻa: ko e mahuʻinga ʻo e loto moʻoní.

I. Taumuʻá

Kiʻi fakakaukau ange ʻokú ke ʻi ha vaka fakahaofi moʻui ʻi tahi, hala ha meʻa ka ko e ngaahi peau tā mei he tapa kotoa pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga hoʻo sió. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fohe ʻo e vaká, ka te ke ʻaʻaló ki fē? Kiʻi fakakaukau angé ʻokú ke fakatokangaʻi ha fonua. ʻOkú ke ʻilo ʻeni ʻa e feituʻu kuo pau ke ke ʻaʻalo ki aí. ʻOku ʻoatu nai ʻe hoʻo sio ki he fonuá ha loto vēkeveke mo ha taumuʻa? ʻOku tēkina noa pē ʻa e kakai ko ʻeni ʻoku ʻikai haʻanau taumuʻá. ʻOku tuku ʻe he niʻihi tēkina ko ʻení ʻa e taʻau ʻo e māmaní ke nau fili e feituʻu ke nau ō ki aí.

Leo Tolstoy

ʻOku fakamahino ʻe he moʻui ʻa e faʻutohi Lūsia ʻiloa ko Leo Tolstoy, naʻá ne faʻu ʻa e War and Peace, meʻá ni. Ne faingataʻa e tupu hake ʻa Leo Tolstoy. Ne mālōlō ʻene ongomātuʻá ʻi hono taʻu 13 nai. Naʻe akoʻi ia ʻe hono ngaahi taʻoketé ʻi he inu ʻolokaholó, pele paʻangá, mo e moʻui fakalusá, pea ʻikai tokanga ʻa Leo ki heʻene akó. Naʻe kamata ke ne ongoʻi ʻi hono taʻu 22, ne ʻikai ha taumuʻa moʻoni ki heʻene moʻuí peá ne hiki ai heʻene tohinoá, “ʻOku ou moʻui hangē ha manufekaí.” Hili ha taʻu ʻe ua naʻá ne tohi, “Kuó u taʻu 24 pea ʻoku teʻeki pē ke u fai ha meʻa.” Ne fakaʻaiʻai ʻe he loto taʻe-fiemālie ʻa Tolstoy ke ne kamata ʻi ha fekumi ʻi heʻene moʻuí kotoa ke ne maʻu, ʻo lahi taha pē ʻi he faingataʻá mo e fehalaākí, ʻa e taumuʻa ʻo ʻene moʻuí—ʻa hono ʻuhingá. Kimuʻa pea siʻi mālōlō ʻi hono taʻu 82, naʻá ne fakaʻosi ʻaki ʻene tohinoá, “Ko e ʻuhinga kakato mo e fiefia ʻo e moʻuí, ʻoku ʻi he fekumi ki he haohaoá mo e mahino e finangalo ʻo e ʻOtuá” ”1—pea, ʻoku ou fie tānaki atu, mo hono fai e finangalo ʻo e ʻOtuá.

Kuo pehē ko e ongo ʻaho mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí ko e ʻaho ne fāʻeleʻi ai koé mo e ʻaho ʻokú ke ʻilo ai e ʻuhinga ho fāʻeleʻí. 2 Koeʻuhí ko ʻetau maʻu ʻa e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau fakamoleki ʻetau moʻuí kakato ʻi he feinga ke ʻilo hono taumuʻá. Ka, te tau lava ʻo tokanga taha ki hono fakahoko ʻo e taumuʻa ko iá.

ʻOku tau lau ʻi he Mātiu 5:48, “Ko ia, ke haohaoa ʻa kimoutolu, he ʻoku haohaoa ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langí.”

Te u pehē ʻoku tau takitaha maʻu ha fakaʻānaua ke fakalakalaka. Ka koeʻuhí ʻoku tau fehalaaki kotoa, ʻoku tui leva hatau tokolahi ʻoku ʻikai lava ʻo aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e haohaoá. Pea naʻe mei pehē—ka ne taʻeʻoua e Fakaleleí. ʻOku ʻai ʻe he feilaulau hotau Fakamoʻuí ke malava ʻa e haohaoá: “ʻIo, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē; pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví, ʻatamaí, mo e mālohi kotoa pē, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá kiate kimoutolu, koeʻuhí ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí” (Molonai 10:32; ko e toki tānaki atu e fakamamafaʻí).

Kuo ʻomi ʻe hotau Fakamoʻuí ʻa e ʻamanaki lelei ko ia ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku mou meaʻi, hangē ko hono ʻiloʻi ʻe Leo Tolstoy, ʻoku ʻi ai ha fiefia ʻi he fononga ki he haohaoá. ʻOku hoko mai ha ngaahi taumuʻa maʻongoʻonga ʻi hoʻo ʻai ke hoko ʻa e muimui ki he finangalo ʻo e ʻEikí ko hoʻo taumuʻá.

Naʻe fehuʻi ʻe ʻEletā Tad R. Callister: “[Pea] ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke maʻu ha vīsone totonu ki he ikuʻanga fakalangi ʻo e anga-māʻoniʻoni ko ʻeni ʻoku fakamoʻoniʻi mahino ʻe he folofolá mo e kau fakamoʻoni kehé? Koeʻuhí ʻoku hoko ha loto vēkeveke lahi ange ʻi he vīsone lahi angé.”3

Ngāue Fakafaifekaú

Naʻá ku meimei pehē ke ʻoua te u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ʻi heʻeku kei talavoú. Ne maʻu haʻaku ngāue lelei ko ha taha fai-fakaʻata ʻi ha falemahaki fakafeituʻu, hili pē ha taʻu ʻe taha ʻi he ʻunivēsití mo ha taʻu kehe ʻi he sōtiá. Naʻe fakaafeʻi au ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻe Dr. James Pingree, ko e taha ʻo e kau faitafa ʻi he falemahakí, ke ma maʻu meʻatokoni hoʻatā. Ne ʻilo ʻe Dr. Pinegree ʻi heʻema talanoá, naʻe ʻikai ke u palani ke ngāue fakafaifekau peá ne ʻeke hono ʻuhingá? Naʻá ku talaange ne u kiʻi motuʻa pea mahalo ne ʻosi fuʻu tōmui. Naʻá ne talamai he taimi pē ko iá, naʻe ʻikai ko ha fuʻu ʻuhinga lelei ia he naʻá ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ʻi heʻene ʻosi mei he akoʻanga fakafaitoʻó. Hili ia peá ne fai ʻene fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú.

Naʻe ongo mālohi kiate au ʻene fakamoʻoní, pea tupunga ai haʻaku lotu ʻo hangē ne teʻeki ke u lotu kimuʻá—ʻi he loto moʻoni. Ne u fakakaukau ki ha ngaahi ʻuhinga lahi ke ʻoua te u ʻalu ai ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻá ku mā, ʻo fulu lahi pea hoko ai mo ʻeku fakakaukau ki he fai ʻo ha lea māvae ʻi he houalotu sākalamēnití ko ha ʻuhinga feʻunga ia ke ʻoua te u ʻalu ai. Naʻá ku maʻu ha ngāue naʻá ku saiʻia ai. ʻE maʻu ha sikolasipi ka he ʻikai toe maʻu ia ʻi ha hili e ngāue fakafaifekaú. Ka ko e mahuʻinga tahá, naʻe ʻi ai haku kaumeʻa fefine naʻe tatali kiate au he lolotonga ʻo ʻeku ʻi he sōtiá—pea naʻá ku ʻilo he ʻikai toe tatali ia ʻi ha toe taʻu ʻe ua! Ne u lotua mo lotua ke maʻu ha fakamahino ne tonu ʻeku ngaahi ʻuhingá pea naʻá ku tonu.

Kae meʻapangó, naʻe ʻikai ke u maʻu ha tali ʻio-pe-ʻikai faingofua fakatatau mo ʻeku ʻamanakí. Ne toki haʻu ki heʻeku fakakaukaú, “Ko e hā ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke ke faí?” Naʻe pau ke u tali naʻá Ne fie maʻu au ke u ngāue fakafaifekau, pea ko ha momeniti faingataʻa ʻeni. Te u fakahoko nai ʻa e meʻa naʻá ku fie maʻu ke u faí pe fai e finangalo ʻo e ʻEikí? Ko ha fehuʻi lelei ia ke tau fai maʻu pē kiate kitautolu. Ko ha sīpinga lelei ke tau takitaha fakamahinoʻi ʻi he kamataʻanga pē ʻo ʻetau moʻuí. Ko e taimi lahi ʻoku tau fakakaukau “Te u ʻalu ki ha feituʻu pē mo fai e meʻa ʻokú ke finangalo ke u faí, ʻEiki—kehe pē ko e feituʻu ia ʻoku ou fie ʻalu ki aí mo e meʻa ʻoku ou fie faí.”

Fakafetaʻi, ne u fili ke ngāue fakafaifekau pea ne u ngāue ʻi he Misiona Mekisikou Tokelaú. Ke fakafiemālieʻi e fie ʻilo ʻoku maʻu ʻe hamou niʻihí—te u talaatu naʻe ʻikai tali ange hoku kaumeʻa fefiné, ka naʻá ku mali pē mo ia! Ko e tāpuaki maʻongoʻonga taha ia ʻi heʻeku moʻuí. ʻI heʻeku ʻilo ko e taumuʻa ʻo ʻetau moʻuí ke hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku ʻikai ha ʻunivēsiti lelei ange ka ko e mali mo maʻu ha fāmili ke akoʻi ai e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻI he meʻa ko ia ʻoku ou ʻiloʻi, te u fai ʻa meʻa kotoa pē te u malavá ke hū ki he ʻunivēsití kapau ko au koe. ʻOku mahino kiate ua kuo kamata ʻi he taimí ni ʻa e tomuʻa lesisita ki he akó.

II. Loto Moʻoní

ʻI he kamata ako lea homa fohá, naʻá ne fuʻu fie ʻilo lahi. Ko e foʻi lea ne manako taha ai ʻi he ngaahi foʻi lea naʻá ne ʻiló “Ko e hā hono ʻuhingá?” Kapau naʻá ku pehē, “Kuo taimi ke tau teuteu ke mohe,” naʻá ne tali mai “Ko e hā hono ʻuhingá?”

“Te u ʻalu ki he ngāué.”

“Ko e hā hono ʻuhingá?”

“Tau lotu.”

“Ko e hā hono ʻuhingá?”

“Taimi ke tau ō ki he lotú.”

“Ko e hā hono ʻuhingá?”

Naʻe mālie moʻoni—ʻi he fuofua tuʻo 500 ʻo ʻene lea ʻakí. Ka ʻi he fakaʻau ke mōlia atu ʻene mālié kuo kamata ke kiʻi fakamatalili, naʻá ku kei houngaʻia ʻi he fakamanatu ke vakavakaiʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e (meimei) meʻa kotoa pē naʻá ku faí.

ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai ha fuʻu mahuʻinga ʻo e mataʻitohi  Y ʻi he fakahingoa ʻaki homau toʻu tangatá, ka te u pehē ʻoku ʻi ai ha mahuʻinga ʻi he fakakaukau ko e toʻu tangata “ko e hā e ʻuhingá” kimoutolú. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku mahuʻinga, ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní, ke loto ʻaki moʻoni e ʻuhingaʻoku mou fai ai e meʻa ʻoku mou faí.

ʻOku ʻuhinga ʻa e moʻui ʻi he loto moʻoní ke mahino ʻa e “ʻuhingá” mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻo e meʻa ʻoku tau faí. Naʻe pehē ʻe Socrates, “Ko e moʻui taʻe-vakavakaiʻí ʻoku ʻikai hano ʻaonga.”4 Fifili ki he anga hoʻo ngāue ʻaki ho taimí, mo toutou fehuʻi kiate koe, “Ko e hā hono ʻuhingá?” ʻE tokoni ʻeni ke ke fakatupulaki ai ʻa e malava ke sio mamaʻo atú. ʻOku mātuʻaki lelei ange ke vakai mamaʻo atu mo fehuʻi kiate koe, “Ko e hā te u fai ai iá?” ʻi haʻo toe vakai kimui mo pehē, “Ko e hā hono ʻuhingá, ʻoi, ko e hā ne u fai ai iá?” Kapau ko e ʻuhingá ko e finangalo pē ia ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻosi feʻunga ia.

Ngaahi Foʻi Fetuʻú

Naʻá ku ako hono mahuʻinga ʻo e loto moʻoní ʻi heʻeku kei hoko ko ha taha ako kei talavou he seminelí. Ne fakatukupaaʻi kimautolu heʻemau faiakó ke mau lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne faʻu ha saati ʻo tuʻu fakaholoholo homau hingoá he tafaʻaki ʻe tahá pea hiki e ngaahi tohí ʻi ʻolunga, ke tokoni ke ʻilo ʻemau fakalakalaká. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke lau ai ha tohi, ne fokotuʻu ha foʻi fetuʻu ofi ki ho hingoá. Naʻe ʻikai ke u fuʻu lau fēfē ʻi he kamataʻangá, pea naʻe ʻikai fuoloa kuó u fakatokangaʻi ʻoku ou toe tōmui lahi ange. Naʻe ueʻi au ʻe heʻeku maá mo hoku loto feʻauʻauhí, ke u kamata lau. Naʻá ku ongoʻi fiefia ʻi he taimi kotoa pē naʻá ku maʻu ai ha foʻi fetuʻú. Pea ko e lahi ange ʻeku maʻu e ngaahi foʻi fetuʻú, ko e lahi ange ia ʻeku loto ke u laú—ʻi ha vahaʻa ʻo e ngaahi kalasí, tuku ʻa e akó, mo e taimi ʻatā kotoa pē.

ʻE hoko ʻeni ko ha talanoa lelei kapau te u talaatu naʻá ku fuofua ʻosi ʻi he kalasí—ka naʻe ʻikai. (Naʻe ʻikai foki ko e muimui tahá au.) ʻOku mou ʻilo e meʻa naʻá ku maʻu ʻi heʻeku lau e Tohi ʻa Molomoná? Ko u tui ʻoku mou fakakaukau ko ha fakamoʻoni, ʻikai ko ia? … ka naʻe ʻikai. Naʻá ku maʻu ha ngaahi foʻi fetuʻu. Naʻá ku maʻu e ngaahi foʻi fetuʻú koeʻuhí ko e ʻuhingaia naʻá ku lau aí. Ko hoku loto moʻoní ia.

ʻOku mahino hono fakamatalaʻi ʻe Molonai e founga ke ʻilo ai pe ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná: “Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻa ní, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto fakamātoato, mo e loto moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí). Ko e loto moʻoní ko e fai ʻo e ngaahi meʻa ʻoku totonú pea ʻi he ʻuhinga totonu.

ʻOku ou vakai atú naʻe fuʻu angalelei ʻa e ʻEikí kiate au. Ko e hā te u ʻamanaki ai ki ha meʻa ʻo kehe mei he meʻa naʻá ku kumi ki aí? Naʻe ʻikai ke u toe fehuʻi kiate au pe ko e hā hono ʻuhinga naʻá ku lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku tēkina, ʻo tuku ʻa e ngaahi meʻa fakamāmaní ke ne tataki au, ka ne u toki ʻilo ta naʻá ku lau ʻa e tohi totonú ʻi ha ʻuhinga hala.

Naʻe toki hoko ʻi he ngaahi taʻu kimui angé, ʻi heʻeku fekuki mo e fili pe te u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau pe ʻikaí, ʻa ʻeku lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi he loto moʻoní. Naʻe fie maʻu ke u ʻuluaki maʻu ha fakamoʻoni kapau te u fie fakamoʻoniʻi ʻa e tohí ʻi ha taʻu ʻe ua.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku fakahoko ʻe he Tohi ʻa Molomoná hono taumuʻa fakalangi ke fakamoʻoniʻi ʻa e moʻui mo e misiona ʻo Sīsū Kalaisí, koeʻuhí he naʻá ku lau ia ʻi he loto moʻoni.

Ko e Talafakatātā ʻo e Ngaahi Foʻi Molí

ʻOku ou fie vahevahe ha talafakatātā fakaonopooni te u ui ko e “Talafakatātā ʻo e Ngaahi Foʻi Molí.” Fakakaukau ʻi hoʻo fanongó ki he meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he talanoa ko ʻení fekauʻaki mo e mālohi ʻo e loto moʻoní.

Naʻe ʻi ai ha talavou naʻe fakaʻamu ke ngāue ki ha kautaha koeʻuhí he naʻe mātuʻaki totongi lelei pea naʻe fuʻu ʻiloa. Naʻá ne teuteu ʻene tohi talangāué pea fakahoko mo ha ngaahi ʻintaiviu. Fāifai pea ʻoange ha tuʻunga kamataʻanga foʻou. Peá ne liliu leva ʻene fakaʻamú ki heʻene taumuʻa hono hokó, ke hiki hono tuʻungá—ki ha tuʻunga supavaisa ʻa ia te ne maʻu ai ha lāngilangi mo ha vāhenga lahi ange. Ko ia, naʻá ne fakakakato ʻa e ngaahi ngāue naʻe tuku ki aí. Naʻá ne haʻu vave ʻi ha ngaahi pongipongi ʻe niʻihi pea nofo he ʻosi ʻa e taimí ke ʻilo ʻe he pulé ʻokú ne ngāueʻi ha ngaahi houa lahi.

Hili ha taʻu ʻe nima kuo ʻatā ʻa e tuʻunga supavaisá. Ka, ne loto mamahi ʻa e talavoú, he naʻe ʻi ai ha taha kehe, naʻe toki ngāue pē ki he kautahá ʻi ha māhina ʻe ono, naʻe foaki ki ai ʻa e ngāué. Naʻe ʻita lahi ʻa e talavoú pea ʻalu ki he pulé ʻo fie maʻu ha fakamatala.

Ne talaange ʻe pule fakapotopotó ni, “Kimuʻa ke u tali hoʻo fehuʻí, te ke lava ʻo fai maʻaku ha meʻa?”

Talaange ʻe he taha ngāué ni, “ʻIo, ha meʻa pē.”

“Te ke lava ʻo ʻalu ki he falekoloá ʻo fakatau mai ha ngaahi foʻi moli? ʻOku fie maʻu ia ʻe hoku uaifí.”

Ne loto ki ai ʻa e talavoú peá ne ʻalu ki he falekoloá. ʻI heʻene foki maí, ne ʻeke ange ʻe he pulé, “Ko e faʻahinga moli fēfē naʻá ke fakatau maí?”

Tali ange ʻe he talavoú, “ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi. Naʻá ke talamai pē ke u fakatau mai ha ngaahi foʻi moli, pea ko e ngaahi foʻi molí ʻeni. Ko ʻeni ia.”

ʻEke ange ʻe he pulé, “Naʻe fiha?”

Ko e talí, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo. Naʻá ke ʻomi ʻa e $30. Ko e talitotongí ʻeni, mo e veté.”

Talaange ʻe he pulé, “Mālō. Kātaki ʻo tangutu hifo peá ke tokanga lelei.”

Pea toki ui mai leva ʻe he pulé ʻa e taha ngāue ne foaki ki ai e tuʻungá mo kole ange ke ne fai ʻa e ngāue tatau. Naʻá ne tali lelei pea ʻalu ki he falekoloá.

Naʻe ʻeke ange ʻe he pulé ʻi heʻene foki maí, “Ko e faʻahinga moli fēfē naʻá ke fakatau maí?”

Naʻá ne tali ange, “Sai, naʻe lahi e faʻahinga kehekehe ʻi he falekoloá—naʻe ʻi ai e moli fō-iiki (navel), moli Valenisiá, moli kulokulá (blood oranges), moli pelí, mo e ngaahi moli kehekehe, pea ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e fē ʻe fakatau maí. Ka naʻá ku manatuʻi hoʻo pehē ʻoku fie maʻu ʻe ho uaifí ha ngaahi foʻi molí, peá u telefoni leva ki ai. Ne ne talamai ʻoku fai ʻenau paati pea te ne ngaohi ha inu moli. Peá u ʻeke leva ki he faifakataú pe ko e moli fē ʻe lelei taha ki he inu molí. Talamai ʻe ia ʻoku huhuʻa lahi ʻa e moli Valenisiá, pea ko ia naʻá ku fakatau maí. Naʻá ku tuku ia ʻi ho ʻapí ʻi heʻeku foki mai ki ʻōfisi ní. Naʻe fiefia lahi ho uaifí.”

ʻEke ange ʻe he pulé, “Naʻe fiha?”

“Sai, ko ha palopalema ia ʻe taha. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā e lahi ke fakataú, pea naʻá ku toe telefoni ki ho malí ʻo ʻeke ange pe ko e kau fakaafe ʻe toko fiha ʻe ʻi aí. Talamai ʻe ia ko e toko 20. Peá u ʻeke leva ki he faifakataú pe ko e foʻi moli ʻe fiha ʻe fie maʻu ke ʻai ʻaki ha inu ki ha kakai ʻe toko 20, pea naʻe fuʻu lahi. Ko ia, ne u kole leva ki he faifakataú ke fakamaʻamaʻa mai fakatatau mo e lahi ʻeku fakataú, pea naʻá ne ʻomai! ʻOku faʻa sēniti ʻe 75 ki he taha ʻa e moli ko ʻení, ka naʻá ku totongi ʻa e sēniti ʻe 50 ki he taha. Ko hoʻo veté ʻeni mo e tali totongí.

Ne malimali e pulé mo pehē ange, “Mālō; ʻalu ā koe.”

Naʻá ne vakai atu ki he talavou naʻe lolotonga sió. Ne tuʻu hake ʻa e talavoú, fakamafuta hono umá peá ne pehē, “ʻOku mahino kiate au hoʻo ʻuhingá,” he lolotonga ʻene hū taʻe-fiemālie atu mei he ʻōfisí.

Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻi he ongo talavoú ni? Naʻe fakatou kole ange ke na fakatau mai ha ngaahi foʻi moli, pea naʻá na fai ia? Te ke lava ke pehē naʻe ngāue lahi ange ʻa e toko taha, pe naʻe maau ange, pe naʻe tokanga ange ki he fakaikiikí. Ka ko e faikehekehe mahuʻinga tahá ʻoku fekauʻaki ia mo e loto moʻoní, kae ʻikai ko e muimui pē ʻi he meʻa ʻoku faí. Ko e ʻuluaki talavoú naʻe fakaʻaiʻai ia ʻe he paʻangá, tuʻungá, mo e lāngilangí. Ko e talavou fika uá naʻe ueʻi ia ʻe he loto ke fakafiefiaʻi hono pulé pea mo ha loto tukupā ke hoko ko e taha ngāue lelei taha te ne malavá—pea naʻe mahino hono olá.

Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e talafakatātaá ni ʻi ho fāmilí, akó, ngāué, Siasí, ke ke kehe ai ʻi hoʻo feinga ke fakahōifua ki he ʻOtuá mo fai Hono finangaló?

III. Ko Hono Fakaʻaongaʻí

Fakaʻehiʻehi mei he Ngaahi Fakahalá—ko e Mahuʻinga ʻo e Tukutaha ʻo e Tokangá

Ko e tuʻo fiha nai haʻo tangutu ʻi he komipiutá ke fai ha ngāue fakaako pe ha meʻa ki he ngāué, fakafokifā pē kuo ʻasi hake ha tuʻuaki ʻo ha meʻa naʻá ke toki fakatau kimuini ange? Pea ʻi hoʻo kumi ʻa e ngaahi falekoloa he ʻinitanetí, kuó ke fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai hao ngaahi maheni ʻoku nau lolotonga ʻi he ʻinitanetí, peá ke kamata chat leva mo kinautolu. Peá ke maʻu ha fakatokanga kuo fakahū ʻe hao maheni ha meʻa ki he Facebook, pea kuo pau ke ke sio ai. Kimuʻa peá ke fakatokangaʻí, kuo mole ha taimi mahuʻinga pea ngalo e ʻuhinga ne ke ʻalu ai ki he komipiutá he kamataʻangá. Taimi lahi ʻoku tohoakiʻi ʻetau tokangá ʻe ha meʻa kehe ka naʻe tonu ke tau ngāue ai. ʻOku kaihaʻasi ʻe he ʻū meʻa fakahalá ho taimi naʻe totonu ke fakaʻaongaʻi ke fai ai ha meʻa leleí. ʻOku tokoni ʻa e malava ke tuku taha e tokangá ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakahalá.

ʻOku ou ʻilo ʻoku mou saiʻia kotoa ʻi he siví. Te u ʻoatu ha kiʻi sivi nounou fekauʻaki mo hoʻo malava ke tukutaha hoʻo tokangá. Te mou fakatokangaʻi ha timi ʻe ua: ʻoku teunga hinehina ʻa e taha pea ʻuliʻuli ʻa e taha. Te nau fepaasiʻaki ha foʻi pulu pasiketipolo, pea ʻoku ou fie maʻu ke mou lau ʻa e lahi ʻo e paasi ʻoku fai ʻe he timi lanu hinehiná. SAI; ʻoku mou mateuteu?

[The awareness test video was shown.]

Ko e paasi ʻe fiha ne mou laú?

Hiki ho nimá kapau naʻá ke lau ko e paasi ʻe 19. Ko e toko fiha ne lau ʻoku 20? Toko fiha ne halu ʻoku 21? Toko fiha ne lau ʻoku 22?

Ko e talí ko e 21.

Hiki e nima ʻo kimoutolu kotoa ne tonú ko e 21. Sai, hiki pē ho nimá kapau ne ke fakatokangaʻi ha fineʻeiki toulekeleka naʻe luelue, pea kiʻi tauʻolunga. Hiki pē ho nimá kapau naʻá ke fakatokangaʻi ha ninja naʻá ne fetongi ha taha ʻo e kau vaʻinga teunga ʻuliʻulí. Ne mou fakatokangaʻi nai hono tui ʻe he kau vaʻinga teʻunga ʻuliʻulí e ngaahi tataá

Toe kiʻi sio ki ai ʻi he taimini, mo tukutaha hoʻomou tokangá ki ha meʻa naʻe ʻikai ke ke fakatokangaʻi ʻi he ʻuluaki taimí.

[The awareness test video was replayed.]

Te mau toki vahevahe atu ʻa e vitioó ʻi he mītia fakasōsialé ʻo ka hili ʻeni.

ʻOku fuʻu mahuʻinga ʻa e tukutaha ʻetau tokangá ʻi he moʻuí. Hangē ko hono fakatātaaʻi ʻe he sivi ko ʻení, ʻoku meimei ke tau maʻu ʻa e meʻa ʻoku tau fekumi ki aí. Pe, hangē ko hono fakalea ʻe he folofolá, “Kumi, pea te mou ʻilo” (Luke 11:9).

Kapau ʻoku tukutaha ʻetau tokangá ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, ʻe mole ha māmani fakalaumālie kakato ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú. Mahalo he ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻoku feinga ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki ʻaki ʻetau moʻuí mo faitāpuekina ʻa e niʻihi kehé. Kapau ʻe tukutaha ʻetau tokangá ki he ngaahi meʻa ʻo e Laumālié ʻa ia ʻoku “māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongolelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:13(), hangē ʻe siʻi ange hano takihalaʻi kitautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahí mo e fakahala ʻo e māmaní. Ko e founga lelei taha ke fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi fakahalá ko e tukutaha ʻetau tokangá ʻi heʻetau taumuʻá mo femoʻuekina lahi ʻi he ngāue leleí. Tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku tukutaha ki ai hoʻo tokangá—ʻoua ʻe fakamole taimi ʻi he tukutaha hoʻo tokangá ki he kaka ʻi ha moʻunga kae toki ʻilo kimui ange ne ke kaka ʻi he moʻunga hala.

Ko e Mālohi ʻo e Fanga Kiʻi Meʻa Īkí

Hili ha taʻu ʻe tolungofulu mā nima mei heʻeku fakatonutonu e meʻa naʻe tukutaha ki ai ʻeku tokangá mo fakakaukau ke u ngāue fakafaifekaú, naʻe poupouʻi au ʻe hoku fohá ke ma ʻeva ki Mekisikou, pea, mahalo, te ma fetaulaki ai mo ha kakai naʻá ku akoʻi. Ne ma ō ki ha houalotu sākalamēniti ʻi he kiʻi kolo ne u kamata ngāue fakafaifekau aí, mo fakakaukau te u lava ʻo ʻilo ha taha ai—ka naʻe ʻikai. Hala ha taha. Naʻá ku ʻeke ki he pīsopé he tuku ʻa e lotú pe ʻokú ne fakatokangaʻi ha taha mei heʻeku lisi ʻo e kakai naʻá ku akoʻi mo papitaisó. Hala ha taha. Naʻá ne pehē ko e toki taʻu ʻaki pē ʻeni ʻe nima ʻene siasí. Naʻá ne fokotuʻu mai ke ma talanoa ki ha tangata ʻe taha kuo taʻu ʻe 27 ʻene siasí—ngali taumamaʻo, ka naʻe ʻaonga pē feingá. Naʻá ma vakaiʻi ʻeku lisí mo ia kae ʻikai pē ha ola kae ʻoua kuó ma aʻu ki he hingoa fakaʻosí: Leonor Lopez de Enriquez.

Pehē mai ia, “ʻOi, ʻio. Ko e fāmilí ni ʻoku ʻi ha uooti kehe ia, ka ʻoku nau lotu ʻi he falelotu ko ʻení. Ko ʻenau houalotu sākalamēnití ʻoku hoko maí; ʻe vavé ni pē haʻanau aʻu mai.”

Naʻe pau ke mau tali ʻi ha miniti nai ʻe 10 pea toki hū mai ʻa Leonor ki he falelotú. Neongo kuo taʻu 70 tupu, ka naʻá ku ʻiloʻi ia he taimi pē ko iá, peá ne ʻiloʻi au. Ne ma fāʻofua lōloa mo tangi.

Talamai ʻe ia, “Ko e taʻu ʻeni ʻe 35 ʻemau lotua ke ke foki mai koeʻuhí ke mau fakamālō atu ʻi hoʻo ʻomi ʻa e ongoongoleleí ki homau fāmilí.”

ʻI he taimi ne hū mai ai e ngaahi fāmili kehé ki he falé, ne mau fāʻofua mo tangi. Ne u fakatokangaʻi naʻe tuʻu hoku fohá mo ha ongo faifekau taimi kakato he tafaʻakí, naʻá na holoholoʻi hona loʻimatá ʻaki hona hēkesí.

Naʻe fakaofo, e maʻu houalotu sākalamēnití, ke ʻiloʻi ko e pīsopé, ko e tama tangata ia ʻa Leonor, ko e tā-pianó ko ha mokopuna tangata, pea ko e faihivá ko ha mokopuna fefine pea ʻi ai mo ha kau talavou ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko e makapuna tangata. Naʻe mali ha taha ʻo e fānau fefiné mo ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí. Ne mali ha taʻahine ʻe taha mo ha pīsope ʻo ha uooti ofi mai. Ko e tokolahi taha ʻo e fānau ʻa Leonor ne nau ō ʻo ngāue fakafaifekau, pea kuo ngāue fakafaifekau ʻeni mo e makapuna tangatá.

Ne ma ako ko e hoko ʻa Leonor ko ha faifekau lelei ange ʻiate kimaua. Ko e ʻaho ní, ʻoku manatu fiefia ʻene fānaú ki heʻene ngāue taʻe-tūkua ʻi hono akoʻi kiate kinautolu ʻa e ongoongoleleí: ʻa hono mahuʻinga ʻo e vahehongofulú mo e temipalé, ako folofolá, mo e lotú, pea mo e tuí ke falala ki ai. Naʻá ne akoʻi ʻa e fanga kiʻi fili fakafoʻituitui kehekehe ʻoku hoko ʻi he fakalau atu ʻa e taimí ko ha moʻui kakato, māʻoniʻoni, mo fiefia, pea nau akoʻi leva ia ki he niʻihi kehé. Fakakātoá kuo kau mai ki he Siasí ha kakai ʻe toko 500 tupu koeʻuhí ko e fāmili leleí ni. Ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻuhinga lahi ne fie maʻu ai ʻe he ʻEikí au ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne akoʻi au ki he ola taʻengata ʻo e fekumi ko ia ki he finangalo ʻa e ʻEikí.

Naʻe kamata kotoa ia ʻaki ha pōtalanoa ʻi ha maʻu meʻatokoni hoʻatā. ʻOku ou faʻa fakakaukau kapau naʻe tukutaha e tokanga ʻa Dr. Pingree ki heʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí pe ngaahi meʻa fakamāmaní, naʻe ʻikai ke ne meimei ʻeke pe ko e hā he ʻikai ke u ngāue fakafaifekau aí. Ka naʻe tukutaha ʻene tokangá ʻi he kakai kehé mo hono paotoloaki e ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻá ne tō ha tengaʻi ʻakau kuo tupu pea fua pea ʻoku kei liuliunga, pe tupulekina lahi fau. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi fakakaukau fakalaumālié ʻa e ngaahi ngāue leleí; ʻoku fakatupu ʻe he ngāue leleí ha ngaahi ngāue lelei kehe, pea ʻoku hoko pehē ai pē ʻo taʻengata.

ʻOku pehē ʻe he tohi ʻa Maʻake 4:20, “Pea ko kinautolu ʻeni kuo tūtuuʻi ki he kelekele leleí; ʻoku nau fanongo ki he folofolá, pea maʻu iá, pea tupu ai ʻa e fua, ko e taki tolungofulu ʻa e niʻihi, pea taki onongofulu ʻa e niʻihi, pea taki teau ʻa e niʻihi”.

ʻOku poupouʻi lelei ʻi he folofolá ʻa e foʻi fakakaukau ʻe lava ʻe he fanga kiʻi tōʻonga iiki, faingofua mo ʻuhingá ʻo ʻomi ha ola lelei lahi. Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā hono foha ko Hilamaní:

“ʻOku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi. …

“… ʻOku fakafou ʻi he ngaahi meʻa īkí hono veuveuki ʻe he ʻEikí ʻa e kau potó ʻo ne fakahoko ai ʻa e fakamoʻui ʻo e kakai tokolahi” (ʻAlamā 37:6–7).

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau ako ʻi heʻetau kei tupu haké ko e ʻilo ʻoku ʻi ai ha mālohi lahi ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki ʻoku tau fakahoko ʻi he ʻaho kotoa. ʻOku lolotonga ngāue ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻi hoʻo moʻuí he taimí ni—ʻo ngāue maʻau pe fakafepakiʻi koe. Hangē ko hono fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e faʻahinga meʻa peheé ke langaki hake koé, ʻoku fakaʻaongaʻi kinautolu ʻe Sētane ke takihalaʻi mo taki māmālie koe, mei he halá ʻo ʻikai ke ke meimei iloʻi.

Ko ʻetau palopalemá, ʻi heʻetau sio ki ha fāmili lelei pe taha lavameʻa fakapaʻanga pe mālohi fakalaumālié, ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi kotoa ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua ʻokú ne ngaohi kinautolú. ʻOku tau mamata ʻi he kau sipoti ʻOlimipikí, ka ʻoku ʻikai ke tau sio ki he ngaahi taʻu ʻo e ako sipoti fakaʻaho ʻokú ne ʻai ke nau hoko ko e kau heló. ʻOku tau ō ki falekoloá ʻo fakatau mai ha fuaʻiʻakau foʻou, ka ʻoku ʻikai ke tau sio ʻi hono tō ʻo e tengaʻi ʻakaú pea mo hono tauhi fakalelei mo tolí. ʻOku tau vakai kia Palesiteni Monson mo e Kau Taki Māʻolunga kehé, mo ongoʻi honau ivi mo e lelei fakalaumālié, ka ʻoku ʻikai ke tau sio ki hono mapuleʻi fakaʻaho kitá mo toutou fai maʻu peé. ʻOku faingofua ke fakahoko ʻeni, ka ʻoku nau toe faingofua foki ke ʻoua ʻe fakahoko—tautautefito he ʻoku ʻikai hoko he taimi pē ko iá hono olá.

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ke hoko e meʻa kotoa he taimi pē ko iá. ʻOku tau loto ke hiki fakalaka pē mei he toó ki he tolí. ʻOku tau anga ʻaki e maʻu e olá he taimi pē ko iá—kapau te tau tatali ʻi ha ngaahi sekoni ke tali ʻe he Google ʻetau ngaahi fehuʻí, ʻoku tau ʻita—kae ngalo ʻiate kitautolu ko e ngaahi olá ni ko ha ola ia hono fakatahaʻi e ngāue mo e feilaulau ʻa ha ngaahi toʻu tangata.

Naʻe faleʻi ʻe ʻAlamā ʻa Hilamani pea ʻoku kaunga lelei kiate kitautolu he ʻaho ní. ʻI he lau fekauʻaki mo e Liahoná pea mo e “mana lahi kehe” naʻá ne taki ʻa e fāmili ʻo Līhaí “mei he ʻaho ki he ʻahó, naʻá ne pehē”:

“Ko e meʻa ʻi hono fai ʻo e ngaahi mana ko iá ʻi he ngaahi founga īkí, ko ia naʻe fakahā ai kiate kinautolu ha ngaahi ngāue fakaofo. Naʻa nau fakapikopiko, ʻo ngalo ʻiate kinautolu ke ngāue ʻaki ʻenau tuí mo e ngāue faivelengá, pea naʻe taʻofi leva ʻa e ngaahi ngāue fakaofo ko iá, pea naʻe ʻikai te nau lava ʻo laka atu ki muʻa ʻi heʻenau fonongá. …

“ʻOiauē ʻe hoku foha, ʻoua te ta fakapikopiko koeʻuhí ko hono faingofua ʻo e halá; he naʻe pehē pē mo ʻeta ngaahi tamaí; he naʻe pehē hono teuteuʻi maʻanautolú, pea kapau te nau sio ki ai te nau moʻui; ʻoku pehē pē kiate kitaua. Kuo teuteu ʻa e halá, pea kapau te ta sio ki ai, te ta lava ʻo moʻui ʻo taʻengata.

“Pea ko ʻeni, ʻe hoku foha, tokanga ke ke tauhi ʻa e ngaahi meʻa toputapú ni, ʻio, tokanga ke ke sio ki he ʻOtuá pea moʻui” (ʻAlamā 37:40–41, 46–47).

Fanga Kiʻi Meʻa Iiiki mo Faingofua ʻe Tolu

ʻOku ou fie fakamamafaʻi ha fanga kiʻi founga iiki mo faingofua ke “sio ai ki he ʻOtuá” ʻe tokoni ke tukutaha ʻetau tokangá ki heʻetau taumuʻa taʻengatá. He ʻikai fakaʻohovaleʻi ʻe hanau taha koe—kuo tuʻo lahi hoʻo faʻa fanongo ki aí ʻi muʻa. Ka ʻoku ou fakamoʻoni ko hono fai maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he loto moʻoní} he ʻikai ngata pē ʻi heʻene tokoni ke kehé, ka te ne ʻai ke kehe kotoa. Kapau ʻoku mahino kiate koe—ko ʻeku ʻuhingá ke mahino moʻoni—ʻa e ʻuhinga ʻo e fanga kiʻi meʻa faingofua ko ʻení, ʻo ʻikai toe fehuʻia, te mou ʻai ia ko e meʻa muʻomuʻa taha ʻi hoʻomou moʻuí.

ʻUluakí, ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fakahoko angamaheni pē he taimi lahi. ʻI hoʻo mamata ʻi he foʻi vitiō ko ʻení, fakatokangaʻi ange ʻa e fakamamafa ʻoku fai ki he manatuʻí, pea fakakaukauʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga pehē aí.

ʻEletē Sefilī R. Hōlani: “ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻOhomohe fakaʻosi ne teuteuʻí, naʻe toʻo ʻe Sīsū ʻa e maá, tāpuakiʻi mo pakipaki, pea ʻoange ia ki Heʻene kau ʻaposetoló, mo Ne pehē,

Sīsū Kalaisi: “Ko hoku sinó ʻeni ʻa ia kuo foaki koeʻuhí ko komoutolu: fai ʻeni ʻi he fakamanatu kiate au.”

ʻEletā Hōlani: “Talu mei he meʻa ko ia naʻe hoko ʻi he efiafi ki muʻa pea hoko ʻa Ketisemani mo Kolokotá, mo e haʻisia e fānau ʻo e talaʻofá ki he fuakava ke nau manatua e feilaulau ʻa Kalaisí ʻi he founga foʻou, māʻolunga mo toputapu pea fakafoʻituitui ange ko ʻení. ʻOku tau manatuʻi ʻi ha kiʻi ipu vai hono lilingi e taʻataʻa ʻo Kalaisí pea mo e loloto ʻa ʻEne faingataʻaʻia fakalaumālié.

ʻOku tau manatuʻi Hono sino kuo fakavolú mo e loto mafesifesí, ʻi ha meʻi mā, ʻoku pakipaki, tāpuakiʻi, pea tufaki maʻu pē.

ʻOku hangē ʻa e foʻi lea ko e manatuʻí ko e foʻi lea mahuʻinga taha ia ʻi he lea faingofua mo fakaʻofoʻofa ʻo e sākalamēnití, ʻa ē ʻoku vahevahe ʻe he kau taulaʻeiki kei talavoú.

Kapau ko e manatuʻí ko e tefitoʻi ngāue ia ke tau faí, ko e hā e meʻa ʻoku tau manatuʻi he taimi ʻoku foaki mai ai e fakaʻilonga mahuʻinga ko ʻení?

Sīsū Kalaisi: “Pea te mou fai ʻeni pea ʻe hoko ia ko e fakamoʻoni ki he Tamaí ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au. Pea kapau ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au te mou maʻu ʻa hoku Laumālié ke ne ʻiate kimoutolu.

Text on Screen: Te ke “manatu maʻu ai pē” fēfē kiate Ia? 5

Ko e taimi ʻoku tau manatu maʻu ai pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, fakakaukau ki he ʻaonga lahi ki he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí hono maʻu maʻu ai pē Hono Laumālié. Fakakaukau ki he founga te ne tokoniʻi ai ʻetau ngaahi fili fakaʻahó pea mo ʻetau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku taʻe-faʻa-laua ʻa e ngaahi founga te tau lava ai ʻo tauhi ʻetau palōmesi ke manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó. ʻE anga fēfē haʻo manatu maʻu pē kiate Ia?

ʻE pehē ʻe hamou tokolahi, “Lotu, mo ako ʻa e folofolá.” Pea te mou tonu leva kapau ʻoku fai ia ʻi he loto moʻoni.

Ko e lotú mo e ako ʻo e folofolá ko e ongo meʻa iiki mo faingofua ia ʻoku ou fie fakamamafaʻí.

ʻOku fakamahino ʻe he ʻEikí ʻa e taʻeʻaonga ʻo ʻetau ngaahi lotú ʻi heʻetau fai ia ʻi he angamahení: “ʻOku lau ia ko e angahala ki ha tangata, ʻo kapau te ne lotu kae ʻikai ʻi he loto moʻoni; ʻio, pea ʻoku taʻeʻaonga ia kiate ia, he ʻoku ʻikai tali ʻe he ʻOtuá ha taha pehē” (Molonai 7:9).

Ko e taumuʻa moʻoni ʻo e lotú ke fakaava ha halanga fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he taumuʻa ke muimui ki ha faleʻi pē ʻokú Ne fai maí. “Fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te ke faí, pea te ne fakahinohinoʻi koe ʻi he meʻa ʻoku leleí; ʻio, ʻo ka ke ka tokoto hifo ʻi he poʻulí tokoto hifo ki he ʻEikí, koeʻuhí ke ne tokangaʻi koe ʻi hoʻo mohé; pea ʻo ka ke ka tuʻu hake ʻi he pongipongí, tuku ke fonu ho lotó ʻi he fakafetaʻi ki he ʻOtuá; pea kapau te ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe hiki hake koe ʻi he ʻaho fakaʻosí” (ʻAlamā 37:37).

ʻOku fakanatula ke ō fakataha ʻa e lotú mo e ako folofolá. Ko e taimi ʻoku tau ako ai ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻa hotau kau palōfita ʻi onopōní, ʻokú ne fakahoko lelei taha hono ʻomi ʻo e fakahā fakafoʻituituí. ʻOku akoʻi ʻe he ngaahi sīpinga mo e ngaahi fakatokanga ʻoku maʻu ʻi he folofolá ʻa ʻetau ngaahi fakaʻānauá. Ko e founga ʻeni ʻoku tau tupulaki ai ke ʻilo ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻEikí.

Kuo kole mai ʻa e kau palōfita ʻo e kuo hilí mo e lolotongá ke tau fai ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua hangē ko e lotú mo e lau folofolá. Ko e hā ʻoku ʻikai fai ai ia ʻe he taha kotoá? Mahalo ko e taha e ʻuhingá he ʻoku ʻikai ke tau sio ki ha ngaahi nunuʻa kovi kapau he ʻikai ke tau fai ia ʻi ha ʻaho ʻe taha pe ua—hangē pē ko e ʻikai hele pe tō kotoa ho nifó ʻi he ʻuluaki fuofua taimi ʻoku ngalo ai ke fufulú. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi nunuʻá, lelei pe kovi, ʻe toki hoko mai ʻamui. Ka kuo pau ke hoko mai.

Naʻá ku tō ha ongo fuʻu ʻakau tatau mo lalahi tatau he konga kimui hoku ʻapí ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí. Naʻá ku tō ʻa e taha ʻi ha feituʻu ke ne maʻu ha kiʻi laʻalaʻā he ʻaho kotoa, peá u tō ʻa e tahá ʻi ha feituʻu ke ne maʻu kakato ai ʻa e laʻaá. Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻi he ngaahi taʻu hono hokó ʻa e faikehekehe ʻi he tupu ʻa e ongo fuʻu ʻakaú, peá u mavahe au mo hoku uaifí ʻo ngāue fakafaifekau ʻi ha taʻu ʻe tolu. ʻI heʻema foki maí, naʻá ku ʻohovale ʻi he fuʻu faikehekehé! Naʻe fakahoko ʻe he fuʻu ʻakau ne kiʻi lahi ange e laʻaá ʻi he ʻahó takitaha ha faikehekehe lahi fau—ʻi ha vahaʻataimi—he tupu ʻa e ongo fuʻu ʻakaú. ʻOku hoko ʻa e meʻa tatau ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau ʻasi fakaʻaho ki he tupuʻanga ʻo e māmá kotoa. Mahalo he ʻikai ke tau fakatokangaʻi ha liliu vave, ka ke mou ʻilo pau ʻoku hoko ha liliu ʻi loto ʻiate koe, pea ʻe ʻasi mahino ʻa e olá ʻi hono taimi totonu.

ʻE lava ʻe he foʻi fakakaukau mahino ko ʻeni ʻo e ola fakalūkufua ʻo e mapuleʻi fakaʻahó, fakataha mo e taumuʻá pea mo e loto moʻoní, ʻo fakahoko ha faikehekehe lahi ʻi he ngaahi tapa kotoa hoʻo moʻuí. ʻE lava ke hangē ia ko e faikehekehe ʻo e fefaʻuhi ʻi he moʻui angamahení pe lavameʻa lahí pea mo e fakakakato e taumuʻa ho fakatupú.

Kuó u faʻa vakai ki heʻeku moʻuí mo fifili pe ko e hā naʻe fuʻu faingataʻa ai ke u fai e fili ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Naʻe faingataʻa koeʻuhí he naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻeku taumuʻa taʻengatá. Naʻe ʻikai fenāpasi ʻeku ngaahi fakaʻamú mo hoku lotó mo e finangalo ʻo e ʻEikí; ka ne pehē, ne mei faingofua ange ʻeku filí. Pea ko e hā ne ʻikai ke nau fenāpasi aí? Naʻá ku maʻulotu mo maʻu e sākalamēnití he ʻaho Sāpaté—kae ʻikai ʻi he loto moʻoni. Naʻá ku lotu, ka naʻá ku muimui pē he meʻa naʻe faí. Naʻá ku lau e folofolá, ka ne tōtō holo pea ʻikai ʻi he loto moʻoni.

ʻOku ou fakatauange ʻi hoʻomou fanongo ʻi he ʻaho ní, ne mou ongoʻi e fanafana ʻa e Laumālié ki he meʻa ʻoku totonu ke mou faí ke mou faʻa fakakaukau lelei mo tukutaha hoʻomou tokangá ʻi hoʻomou moʻuí. ʻOku ou poupou atu ke mou muimui ʻi he ngaahi ueʻi ko iá. ʻOua ʻe lotosiʻi ʻi he ngaahi fakakaukau ki he meʻa kuó ke ʻosi fakahoko pe teʻeki fakahokó. Tuku ke fakamaʻa ʻe he Fakamoʻuí hoʻo moʻuí. Manatu ki he meʻa ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí: “Ka ʻi heʻenau faʻa fakatomala mo kole ha fakamolemole, ʻi he loto moʻoní, naʻe fakamolemoleʻi ʻa kinautolu” (Molonai 6:8; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Kamata he taimí ni. Moʻui fakataumuʻa moʻoni. Fokotuʻu ʻa e mālohi ʻo e mapuleʻi fakaʻahó ki hono tuʻunga he ngaahi tafaʻaki mahuʻinga ʻo hoʻo moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu, ka ʻosi ha taʻu ʻe taha mei heni, te ke fiefia ne ke kamata he ʻahó ni pe ko haʻo fakaʻamu pehē ange mai ne ke fai ia.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení ʻe tolu: ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou vahevahe ʻa hoʻomou talí ʻi he mītia fakasōsialé ʻaki ʻa hoʻo fakaʻaongaʻi e #ldsdevo.

ʻUluakí: Te ke lava nai ke fai ia? ʻOku faingofua nai ʻa hono fai ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ni ʻe tolú? Te ke lava nai ʻo feinga ke tauhi ʻa hoʻo fuakava ke “manatu maʻu pē kiate ia” (T&F 20:77,79). Te ke lava nai ʻo ʻai ha taimi ke lotu fakamātoato ai mo ako fakaʻaho ʻa e folofolá?

Uá: ʻE ngāue nai? ʻOkú ke tui nai ki he talaʻofa ʻa e ʻEikí? ʻOkú ke tui nai ʻe ʻi ai ha ivi takiekina lahi ʻo e maʻu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié ʻi he tapa kotoa hoʻo moʻuí?

Fakaʻosí: ʻOku ʻaonga nai?

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻaonga pea ʻoku tokoni ʻi he tapa kotoa pē. ʻI hoʻo fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ni, te ke ʻilo “ko e ʻuhinga” ʻo e meʻa kotoa ʻokú ke faí koeʻuhí ʻokú ke ʻofa ʻi he ʻEikí pea mo ʻilo ʻEne ʻofa ʻiate koé. ʻOfa ke mou maʻu ha fiefia ʻi hoʻomou fekumi ki he haohaoá mo e mahino ʻi hono fakahoko ʻEne finangaló. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Leo Tostoy ʻi he Peter T. White, “The World of Tolstoy,” National Geographic, June 1986, 790.

  2. Atributed to Mark Twain.

  3. Tad R. Callister, “Our Identity and Our Destiny” (Brigham Young University Campus Education Week devotional, Aug. 14, 2012), 9; speeches.byu.edu.

  4. “Apology,” The Dialogues of Plato, trans. Benjamin Jowett, 38a.

  5. Toʻo mei he vitō “Manatu Maʻu Ai Pē Kiate Ia”; lds.org/media-library; see also Jeffrey R. Holland, “This Do in Remembrance of Me,” Ensign, Nov. 1995, 67–68.

Paaki