Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi
Ko Hono ʻAhiʻahiʻi ʻo e Māmá


Ko Hono ʻAhiʻahiʻi ʻo e Māmá

Ko ha Efiafi mo ʻEletā Lynn G. Robbins

Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi maʻá e Kau Tāutaha kei Talavoú • Mē 3, 2015 • Tāpanekale Sōlekí

Kāinga, ʻoku talitali lelei kimoutolu ki he Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi ki he Kau Tāutahá, pea ʻoku talitali makehe kimoutolu te mou ʻosi he taʻú ni mei he seminelí—ko ha lavameʻa mahuʻinga mo ha fakamoʻoni ia hoʻomou tui mo e ʻofa ki he ʻEikí. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou muimui ki he sīpinga ʻa ha tokolahi ʻoku ʻi heni ʻi he pooni mo hoko atu hoʻomou fekumi ki he ako fakalaumālié ʻi ha ʻinisititiuti fakalotu fakafeituʻu pe ʻi ha ʻunivēsiti ʻa e Siasí. ʻOku ou palōmesi atu te mou hoko atu ʻo maʻu ha fakahinohino mahuʻinga ki he ngaahi fili mahuʻinga kehe kotoa ʻi hoʻomou moʻuí.

Te mou fanongo mai ki haʻaku fakamoʻoniʻi atu he pooni ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí. Te mou fanongo ki haʻaku fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi lea ko e “ʻOku ou ʻiloʻí.” ʻOku ou fie fakamatalaʻi atu ʻa e founga naʻá ku ʻilo ai ko e ʻAlo moʻoni ia ʻo e ʻOtuá, ko e Huhuʻi mo e Fakamoʻui ʻo e Māmaní, pea ʻoku moʻoni ʻEne ongoongoleleí.

ʻOku ou toe fie tokoni atu foki ke ʻiloʻi ko hoʻomou fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí ʻoku mālohi lahi hake ia ʻi he meʻa ʻoku mou fakakaukauʻí.

Ko e fē ʻa e tuʻunga ʻo ʻeku fakamoʻoní ʻi he Sikeili ʻo e Tuí?

ʻOku ou fie kamata ʻaki hano ʻai ke mou fai ha kiʻi fakafuofua loto pē. Vakai mai ki he laine ʻi he saati ko ʻení pea fakaʻilongaʻi hoʻo tuí ʻi he sikeili ko ʻeni ʻo e tuí:

ʻĪmisi
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

Ko e takelé ko e taʻe-tui ʻOtuá ia. Tau fakamaaka ʻa e taʻe-tui ʻOtuá ko e noa. Ko e taupotu taha ki ʻolunga he sikeilí ko e 10, pe ko e maʻu ha ʻilo haohaoa kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Te ke tuʻu ʻi fē ʻi he sikeili ko ʻení? ʻOku ou fakakaukau ko hamou tokolahi te mou fakamaaka māulalo ange kimoutolu mei homou tuʻunga totonú.

Manatuʻi ʻa e maaka kuó ke ʻai kia koé koeʻuhí ke ke sio pe ʻe ʻalu ki ʻolunga ʻi he lolotonga ʻo e kalasí, ʻi heʻetau aleaʻi ʻa e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo langaki ʻo e fakamoʻoní mo e founga ʻoku tokoni ai ʻa e meʻa takitaha ke tau fakalakalaka ʻi he sikeili ʻo e tuí mo aʻusia ha nonga mo ha fiefia lahi angé.

ʻOku fakaafeʻi ʻe ʻAlamā ʻa e tokotaha kotoa ke ne fakahoko ʻa e ʻuluaki sitepu ʻi he sikeili ʻo e tuí ʻaki hono “ʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku ngaahi leá, pea ngāue ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí, ʻio, kapau foki ʻoku ʻikai te mou lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí” (ʻAlamā 32:27; ko e tānaki atu ʻa e fakamamafaʻí).

ʻĪmisi
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

Holi

ʻOku fakatātaaʻi ʻe he ʻilo ko ʻení ʻa e fakapotopoto ʻo e fai e ʻuluaki sitepu ʻo e tuí.

ʻI he 1623, naʻe fāʻeleʻi ai ʻa e tangata Falanisē ʻiloa, fika mataotao, mo ʻilo-meʻa-foʻou ko Blaise Pascal. Naʻe kau ʻi he ngaahi meʻa foʻou naʻá ne ʻiló ko e fakakaukau fakafika ʻo e meʻa ʻoku malavá (mathematical theory of probability), ‘a ia ‘okú ne ʻomi ʻa e fakakaukau fakasaienisi ʻo e fili fakaleleí—ko ha founga ʻuhinga lelei ki he fai ʻo e ngaahi fili totonú. ʻI he fakakaukau ko ʻení, naʻe pehē ai ʻe Pascal he ʻikai lava ʻe he tangatá ʻi he moʻuí ke kalo mei he peti lahi taha ʻo e moʻuí: tatau ai pē pe ʻoku ʻi ai ha ʻOtua pe ʻikai. Kuo ʻiloa ia ko e Peti ʻa Pascal, mo e moʻui ʻa ha taha—pe toe mahino angé, ko ʻene moʻui taʻengatá—ʻoku mole hangē ko hono fakatātaaʻi heni:

ʻĪmisi
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

ʻOku ʻi ai ha fili ʻe ua ʻi he ʻuluʻi kōlomú: ʻoku ʻi ai ha ʻOtua pe ʻikai. ʻOku ʻi he ngaahi ʻotú foki mo ha fili ʻe ua: Te u lava ʻo fili ke tui pe taʻe-tui.

Ko e ngaahi meʻa ʻeni ʻe lava ke hokó:

  • Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻOtua peá u tui ʻo ngāue fakatatau mo ia, te u lava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

  • Kapau ʻoku ou tui ʻoku ʻikai ha ʻOtua, ʻoku ʻikai mole haʻaku meʻa.

  • Kapau ʻoku ʻikai ke u tui pe fakaʻapaʻapa pe talangofua ki he ʻOtuá ka ʻoku ʻi ai, ʻoku mole meiate au ʻa e moʻui taʻengatá.

  • Kapau ʻoku ʻikai ke u tui pea ʻoku ʻikai ha ʻOtua, ʻoku ʻikai maʻu haʻaku meʻa.

  • ʻOku taukaveʻi ʻe he Peti ʻa Pascal, ko e fili lelei tahá ke tui ʻoku ʻi ai ha ʻOtua pea ko e valé pē ʻe fakakikihi ʻoku ʻikai ha ʻOtua he ʻe mole ʻa ʻene meʻa kotoa kae ʻikai maʻu ha meʻa.

ʻE fakakikihi ʻa e foha maumau-koloá ko e meʻa ʻoku mole aí ko ha faingamālie ke “kai, mo inu, pea mo fakafiefia” (2 Nīfai 28:7)—ko ha fakamatala vaivai ia ʻi hono fakafehoanaki ki he meʻa ʻe mole. Mahalo te ne ala “maʻu ʻa e fiefia ʻi [heʻene] ngaahi tōʻongá ʻi ha taimi siʻi, [ka] ʻe faifai pē pea ʻe hokosia ʻa e ngataʻangá” (3 Nīfai 27:11). ʻE hoko ʻene ngaahi fakaʻamu ke fiefia mo longoaʻá ko ha meʻa fakamamahi ʻi heʻene toki ʻā hake ki ha ngangauʻulu fakalaumālie ʻi he moʻuí ni pea mo ʻiloʻi “kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia” (ʻAlamā 41:10) pea kimui ai, ʻi he ʻaho fakamāú, te ne “fakahā ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻoku totonu ʻene ngaahi fakamāú” (Mōsaia 16:1). Te ne toki ʻilo ai kuo kākaaʻi ia ʻe he ʻeiki ʻo e kaka ʻaki ʻene fakamamahi fūfūnaki naʻe fakaʻalinga leleí. Ko ia, “ʻoua naʻa meheka ho lotó ki he angahalá” (Lea Fakatātā 23:17).

Fakamālō naʻe ʻi ai ha toe faingamālie ʻo e foha maumau-koloá—ko e taha ia ʻo e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻoku fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí ke tau ako mei he tala-fakatātā ko ʻení (vakai, Luke 15:11–32).

Tō ʻa e Tengá—Kamata Ako

ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e sitepu hokó:

“Tuku ʻa e holí ni ke ngāue ʻiate kimoutolu, kae ʻoua ke mou tui ʻi he anga te mou lava ai ʻo fakaʻatā ha potu ki ha konga ʻo ʻeku ngaahi leá.

“Ko ʻeni, te tau fakatatau ʻa e folofolá ki ha tengaʻi ʻakau. Ko ʻeni, kapau te mou fakaʻatā ha potu [tuku ʻa e] tengá … ke ʻi homou lotó” (ʻAlamā 32:27–28; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻĪmisi
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

ʻOku ʻuhinga ʻa e tō ʻo e tengaʻi ʻakaú kuo mou ngāueʻi ʻa e holí ʻaki ha fie ʻilo fakalaumālie ʻi he ʻahiʻahi ʻoku faí. Kuó ke kamataʻi ʻeni ʻa e akó.

Fakatatau mo e folofolá, ʻoku totonu ke fakahoko ʻa e founga ako ko ʻení ʻi ha founga ʻe ua: “Pea koeʻuhí ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e tuí, mou fekumi faivelenga pea feakoʻiʻaki kiate kimoutolu ʻa e ngaahi lea ʻo e potó; ʻio, mou fekumi mei he ngaahi tohi lelei tahá ʻa e ngaahi lea ʻo e potó; mou fekumi ki he ʻiló, ʻio ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (T&F 88:118; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku toe akoʻi mai foki ʻe he folofolá ha halanga ako ʻe ua ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní:

“ʻIo, vakai, te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó.

“Ko ʻeni, vakai, ko ʻeni ʻa e laumālie ʻo e fakahaá” (T&F 8:2–3; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko Hono Fakatatau ʻo e Ongo Founga Akó mo e Ongo Halanga Akó

Kimuʻa pea tau foki ki he sikeili ʻo e tuí, ʻoku ou fie fakamahinoʻi atu ʻa e fekauʻaki ʻi he ongo founga akó mo e ongo halanga ki he akó. ʻE hanga ʻe hano fakafehokotaki kinautolú ʻo ʻoatu ha ʻilo ʻaonga ki he founga ʻo haʻatau kei fakalakalaka ʻi he sikeili ʻo e tuí.

ʻĪmisi
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

Ko e taimi naʻe ʻilo ai ʻa Siosefa Sāmita ki he lotú ʻi he akó, naʻe lau ʻi he Tohi Tapú, “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he iló, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia” (Sēmisi 1:5).

Naʻe ako ʻa Siosefa ki he lotú ʻi he tui ʻi he taimi naʻá ne ngāueʻi ai ʻene tuí ʻo alu ki he Vao-ʻakau Tapúʻ o lotú.

ʻOku ʻi ʻolunga heni ʻa e ongo halanga ki he akó—ko e ʻatamaí mo e lotó.

Ko Hono Fakafehokotaki ʻo e ʻIló ʻi he Ako ʻaki ʻo e ʻAtamai

Ko e taimi ʻoku tau fekumi ai ki he potó ʻi he akó, ʻoku folofola leva ʻa e ʻEikí ki hotau ʻatamaí ʻi he ngaahi fakakaukaú. Te tau lavaʻo tānaki atu ʻa e ngaahi lea ko ʻení ki he ngaahi lea ʻe ala fekauʻaki mo e “Akó” mo e “ʻAtamaí”:

  • Ngaahi Fakakaukaú

  • Mahuʻingaʻiá

  • Fie-ʻiló

  • Vakavakaiʻí

  • Ako

  • Fekumí

  • Fakakaukauʻí

  • Ngaahi Fehuʻí

  • Fakalaulaulotó

ʻĪmisi
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

ʻOku fakatupu ʻe he ngaahi fehuʻi fakalaumālié ha taha ke fifili, pea ʻoku ʻave koe ʻe he fifili ʻi he mālohi ʻo e Laumālié ki he tuʻunga hono hoko ʻo e akó, ʻa ia ʻoku fekauʻaki ai ʻa e akó mo e lotó.

Ko Hono Fakafehokotaki ʻo e Potó ʻi he Akó mo e Lotó

ʻOku tafunaki ʻe hoʻo fifilí ʻa e tengá, pea ʻoku kamata tāhuli, pea kamata leva ke ke maʻu ha ngaahi ongo mei he Laumālié. Ko e lotó, pe ngaahi ongo fakalaumālié, ʻokú ne liliu ha fakakaukau ke hoko ko ha tuí.

Tāhuli

  • Ngaahi Ongó

  • Tuí

  • Mahinó

  • Lelei

  • Ueʻi e lotó

  • Tupulaki ʻi he tui mo e ʻamanaki lelei

  • Ueʻi fakalaumālie ke ngāue

ʻĪmisi
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

ʻOku fakamatalaʻi peheni ia ʻe ʻAlamā: “Kapau ko ha tenga moʻoni ia, pe ko ha tenga lelei, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou liʻaki ia ʻi hoʻomou taʻetuí, ʻo mou taʻofi ʻa e Laumālieʻo e ʻEikí, vakai, ʻe kamata ia ke pupula ʻi homou lotó; pea ʻo ka mou ka ongoʻi ʻa e ngāue ʻo e pupula ko iá, te mou kamata ke pehē ʻi homou lotó—Kuo pau pē ko ha tenga lelei ʻeni, pe ʻoku lelei ʻa e folofolá, he ʻoku kamata ke langaki hake ʻe ia ʻa hoku laumālié; ʻio, ʻoku kamata ʻe ia ke fakamaama hoku ʻatamaí,ʻio, ʻoku fakaʻau ke melie ia kiate au” (ʻAlamā 32:28; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Neongo ʻoku tau faʻa fakafekauʻaki ʻa e foʻi lea mahinó mo e ʻatamaí, ka ʻoku fakahoko ʻe ha ngaahi potu folofola lahi ʻa e mahinó mo e lotó, hangē ko ʻení: “Pea naʻa nau fakaava honau lotó pea naʻa nau ʻiloʻi ʻi honau lotó ʻa e ngaahi folofola ʻa ia naʻá ne lotuʻakí” (3 Nīfai 19:33). Naʻe pehē ʻe he talavou ko Siosefá ʻi heʻene lea kau ki he Sēmisi 1:5, “Naʻe teʻeki hū mamafa ha potu folofola ki he loto ʻo ha tangata ʻo lahi ange ʻi he mālohi naʻe hū ʻaki ʻa e meʻá ni ki hoku lotó ʻi he taimi ko ʻení” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:12).

ʻI he faʻahinga ongo ko iá, ʻoku pehē ai ʻe ʻAlamā, “Ko ʻeni, vakai, ʻe ʻikai fakaʻāsili nai ʻe he meʻá ni ʻa hoʻomou tuí? ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIo; ka neongo ia, kuo teʻeki ai tupu hake ia ʻo hoko ko ha ʻilo haohaoa” (ʻAlamā 32:29; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku teʻeki ai hoko ko ha ʻilo haohaoa. Neongo ia, ʻi heʻene ongo ki he lotó, ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau fakahoko ha sitepu ʻe taha ʻi he sikeili ʻo e tuí. Ko Siosefá, naʻá ne ueʻi ia ke ngāue mo tali ʻa e fakaafe fakafolofola ke lotú. Naʻe ʻikai ke ne mei “maʻu [ha] fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo [ʻene] tuí” (ʻEta 12:6).

Ko Hono Fakafehokotaki ʻo e Ako ʻi he Tuí mo e ʻAtamaí

ʻOku fie maʻu ʻi he ako ʻi he tuí ke ngāueʻiʻa e ngaahi ongó mo e ngaahi tuí.1 Naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakaafe ko ʻeni ke ako ʻi he tuí ʻi Heʻene folofola, “Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí, pea ʻoku ʻi he ʻOtuá ia, pe ko ʻeku lea ʻiate au pē” (Sione 7:17; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he vēsí ni ko hono fakahokó ko e ngāue ia ʻo e tui ʻokú ne liliu ʻa e tuí ki he ʻiló. Naʻe naʻinaʻi ki he kau fakaʻikaiʻí, “Kapau ʻoku ʻikai ke mou tui kiate au, tui ki he ngāué: koeʻuhí ke mou ʻilo, mo tui, ʻoku ʻiate au ʻa e Tamaí mo au ʻiate ia” (Sione 10:38; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku pehē ʻe ʻAlamā fekauʻaki mo e ʻiló:

“Pea ko ʻeni, vakai, ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ʻa e ʻahiʻahiʻi ní, ʻo tō ʻa e tengá, ʻo pupula ia ʻo huli hake, mo kamata ke tupú, kuo pau ke mou ʻilo ʻoku lelei ʻa e tengá.

“Pea ko ʻeni, vakai, ʻoku haohaoa koā ʻa hoʻomou ʻiló? ʻIo, ʻoku haohaoa hoʻomou ʻiló ʻi he meʻa ko iá, ka ʻoku ʻikai ngāue ʻa hoʻomou tuí; pea ʻoku peheé, koeʻuhí ko hoʻomou ʻiló, … pea ʻoku fakaʻau ke maama hoʻomou fakakaukaú, ʻo kamata ke matala ʻa homou ʻatamaí” (ʻAlamā 32:33–34; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Kuo foaki atu ʻe hoʻomou ngāueʻi hoʻomou tuí ha ʻilo.

Te tau lava ʻo tānaki atu ʻeni ki he ngaahi lea ʻoku tau fakafekauʻaki mo e ako ʻi he tuí pea mo e ʻatamaí:

Tupu

  • Fakahoko

  • ʻIlo haohaoa (perfect in that thing)

  • Lotu

  • Fakatomala

  • Liliu e tōʻongá

  • Talangofua

  • Aʻusia

  • ʻAhiʻahi

ʻĪmisi
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e lea ngāue ko e ʻahiʻahiʻí ʻi ha founga makehe ʻi heʻene lave ki he ʻahiʻahiʻi ʻa e māmá. Fanongo:

“Pea ko ia, ʻikai ko e moʻoní ʻeni? ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIo, koeʻuhí ko e māmá ia; pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakamāmá, ʻoku lelei, koeʻuhí ʻoku mahino-ngofua ia, ko ia kuo pau ke mou ʻilo ʻoku lelei ia; pea ko ʻeni, vakai, ʻo ka hili ange ʻa hoʻomou ʻahiʻahiʻi ʻa e maama ko ʻení ʻoku haohaoa koā ʻa hoʻomou ʻiló?

“Vaki ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIkai; pea ʻoku ʻikai totonu foki ke mou tuku hoʻomou tuí, he kuo mou ngāue ʻaki pē hoʻomou tuí ʻi he tō ʻa e tenga ke mou ʻahiʻahiʻi ai ke mou ʻiloʻi pe ʻoku lelei ʻa e tengá” (ʻAlamā 32:35–36; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko hono ʻahiʻahiʻi mo hono aʻusia ʻo e māmá, kuó ne ʻoatu ʻa e ʻilo haohaoa ʻi he meʻa ko iá, pea ko e ʻiloʻi ʻoku lelei ʻa e tengá. ʻOku fakaafeʻi koe ʻe he māmá ke ke haʻu kia Kalaisi, “pea [ko e] mālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku fakahoko ha ngaahi mana ʻiate [koe] … mo [fakaului koe] ki he ʻEikí” (ʻAlamā 23:6).

Ko Hono Fakafehokotaki ʻo e Ako ʻi he Tuí mo e Lotó

ʻOku hoko atu ʻa ʻAlamā ʻo pehē: “Pea vakai, ʻi he kamata ke tupu ʻa e fuʻu ʻakaú, te mou pehē: Tau tauhi fakalelei ia, … ʻi he faivelenga lahi, mo e faʻakātaki, ʻo ʻamanaki ki hono fuá. …

“… , Vakai, ʻe faifai pea mou toli [pe ʻahiʻahiʻi ] hono fuaʻo iá, ʻa ia ʻoku fungani mahuʻinga taha” (ʻAlamā 32:37, 41–42; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Fakatupulaki mo ʻAhiʻahiʻi

  • Ului

  • Hoko ʻo pehē

  • Liliu lahi ʻo e lotó

  • Papitaisó

  • Laumālie Māʻoniʻoní

  • Ngaahi Tāpuakí

  • Fiefia

  • Holi lahi ke vahevahe

  • Hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

ʻOku ʻave kitautolu ʻe he ʻahiʻahiʻi ʻo e fuá ki he feituʻu ʻoku fetaulaki ai ʻa e ako ʻi he tuí pea mo e lotó. ʻOku tau ʻiloʻi heni ta ko e fuá, ʻoku melie mo mahuʻinga. ʻOku ʻai ʻe he muimui ʻia Sīsū Kalaisí, mo e fai Hono finangaló ke tau ʻahiʻahiʻi ʻa ʻEne Fakaleleí mo e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi founga lahi. Naʻe ueʻi lahi hotau lotó ʻi he kamataʻangá. Ka kuo hoko ʻeni “ha fuʻu liliu lahi [ʻo e] lotó” hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ʻAlamaá (ʻAlamā 5:12), pea ʻoku fulihi ʻe he Laumālié ʻetau aʻusiá mo e ʻiló ko e ului..

Ko e taimi ʻoku tau “ului ai ki he ʻEikí” (ʻAlamā 23:8), ʻoku tau muimui ʻi he Fakamoʻuí ʻaki ʻetau papitaiso mo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻetau “ʻahiʻahiʻi ʻa e fua” ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tau aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki mo e fiefia ʻoku tau fie vahevahe mo e niʻihi kehé, hangē naʻe hoko kia Līhaí: “Pea ʻi heʻeku kai ʻi hono fuá, naʻe fakafonu ʻe ia ʻa hoku laumālié ʻaki ha fuʻu fiefia lahi; ko ia, naʻe kamata ke u fakaʻamu ke kai ai foki mo hoku fāmilí; he naʻá ku ʻiloʻi naʻe lelei ange ia ʻi he fua kehe kotoa pē” (1 Nīfai 8:12).

Ko e “ului ki he ʻEikí,” ʻi hono ʻuhingá, ko e fuʻu liliu lahi mo e mafuli ʻi heʻete hoko ʻo tatau mo Sīsū Kalaisí, ʻaki ʻe te “[talangofua] ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea [liʻaki] ʻa e tangata fakakakanó kae [hoko] ko ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí” (Mōsaia 3:19). ʻI ha ʻuhinga mahino ange ʻo e leá ni, he ʻikai kakato ʻetau uluí kae ʻoua kuo tau tupulaki fakalaumālie “ki he fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí” (ʻEfesō 4:13). ʻE hoko ʻeni ko ha fekumi ʻi he moʻuí kotoa mo e fononga ʻo e tui kiate Ia pea ʻi Heʻene ʻaloʻofá pe tokoni fakalangí (vakai, 2 Nīfai 25:23).

ʻE fie maʻu moʻoni ʻe he ului ʻi he moʻuí ke tau tauhi fakalelei maʻu pē ke taʻofi ʻa e mae naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamaá: “Ka ʻo kapau te mou taʻe-tokangaʻi ʻa e fuʻu ʻakaú, ʻo ʻikai tokanga ke tauhi ia, vakai he ʻikai ke tupu hano aka; pea ʻi he hoko mai ʻa e vela ʻo e laʻaá, … ʻe mae” (ʻAlamā 32:38).

“Ko ia, kuo pau ke mou vivili atu kimuʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻĪmisi
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e fuʻu liliu lahí ni mo e uluí ia he ʻikai ke ʻi ai haʻatau ngaahi fehuʻi. Neongo ia, ʻoku totonu ke fakatupu ʻe he ngaahi fehu’í ʻiate kitautolu ha holi ke kei ako kae ko ha veiveiua te ne ala uesia ʻetau tui kei tupú, ʻi he hili ʻetau maʻu ʻa e māmá. “Pea ko ia ʻe tui mo papitaisó ʻe moʻui, ka ko ia ia ʻe ʻikai tuí ʻe malaʻia” (Molomona 9:25).

ʻOku lelei ʻa e fehuʻí. ʻOku nau fakatupu ke tau fifili, fekumi, mo lotu. Naʻe kei ʻi ai pē ngaahi fehuʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi heʻene moʻuí. Naʻe fakahā ʻa e meimei vahe kotoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻiate ia, tupu mei ha fehuʻi naʻe lotu ai ki he ʻEikí, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, mo e akonaki ki he akonaki. Ko e founga tatau pē ʻeni naʻe ako ai ʻa e ʻEikí: “Pea naʻe ʻikai te ne maʻu mei he fonú ʻi he kamataʻangá, ka naʻá ne fai atu mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa, ʻo aʻu ki heʻene maʻu hono fonú” (T&F 93:13).

Ko ha ʻIlo Haohaoa

ʻI heʻetau foki ki heʻetau sikeili ʻo e tuí, naʻa tau fakahingoa ʻa ʻolunga ko e “ʻilo haohaoa kia Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.”

ʻĪmisi
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

Tau vakaiʻi ʻa e kupuʻi lea ko e “ʻilo haohaoá.” Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā fekauʻaki mo e “maʻu ʻo e māmá,” “ʻoku haohaoa hoʻomou ʻiló ʻi he meʻa ko iá” (ʻAlamā 32:34). ʻI he veesi hokó, fakatokangaʻi hono fakaʻaongaʻi ʻe he palōfita ko Molomoná ʻa e kupuʻi lea tatau, “ʻilo haohaoá,” ʻe heʻene tānaki mai ʻene fakamoʻoní ʻi he ʻuhinga tataú:

“He vakai, ʻe hoku kāinga, ʻoku tuku kiate kimoutolu ke mou fakamāuʻi, koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; pea ko e founga ke fakamāuʻí, ʻoku mahino-ngofua, koeʻuhí ke mou ʻilo ai ʻi he ʻilo haohaoa, ʻo hangē ʻoku faikehekehe ʻa e ʻahó mei he pō fakapoʻulí.

“He vakai, ʻoku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhí ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ko ia, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e founga ke fakamāú; he ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ke faileleí, pea ʻoku fakalotoʻi ke tui kia Kalaisí, ʻoku ʻomai ia ʻi he mālohi mo e foaki ʻa Kalaisí; ko ia te mou faʻa ʻiloʻi ai ʻi he ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá. . . .

“Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga, ko e meʻa ʻi hoʻomou ʻiloʻi ʻa e maama ʻa ia te mou faʻa fakamāuʻi ʻakí, pea ko e maama ko iá ko e maama ʻa Kalaisí, tokanga ke ʻoua naʻa mou fakamaau taʻetotonu” (Molonai 7:15–16, 18; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku fakatou fakamoʻoni ʻa e ongo palōfitá ko e Maama ʻa Kalaisí ʻokú ne ʻomi ʻa e ʻilo haohaoa ki he moʻoní. Naʻa mo e kakai ʻo māmaní ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku nau ongoʻi ʻa e totonú mei he halá. ʻOku nau fakahaaʻi ʻa e ʻilo ʻo e Maama ʻa Kalaisí ʻi he fakaʻaongaʻi ʻo e foʻi konisēnisí, ʻa ia ʻoku maʻu mei he foʻi lea faka-Latina ko e conscientia, pe “ʻiloʻi ʻi loto.”2

ʻI he hoko ʻa e maama ko iá ko ʻetau pā ʻo e moʻoní, ʻoku tau fakalakalaka leva ʻi he sikeili ʻo e tuí ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, mo e akonaki ki he akonaki (vakai, 2 Nīfai 28:30; T&F 98:12; 128:21), “pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē ” (Molonai 10:5; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Te tau ʻahiʻahiʻi ʻa e founga ʻa ʻAlamaá ʻi ha taimi siʻi mei heni ke fakamnatuʻi kiate kimoutolu pe ʻoku fēfē ʻa e māmá mo e founga ʻo ʻene ʻomi ʻa e ʻilo haohaoá.

ʻOku Fakahaaʻi ʻe he Fehangahangaí ʻa e Moʻoní

Kimuʻa ke tau fai ʻa e ʻahiʻahi ko ʻení, ʻoku mahuʻinga ke ʻiloʻi ha toe ʻelemēniti ʻe taha ʻi he foungá. ʻOku akoʻi kitautolu ʻi he 2 Nīfai 2 “ʻoku totonu ke ʻi ai . . . ʻa e fehangahangaí ʻi he meʻa kotoa pē” (2 Nīfai 2:11). ʻOku “ʻʻiloʻi ʻa e meʻa mahí” [ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá], “koeʻuhí ke nau ʻiloʻi hono fakamahuʻingaʻi ʻo e leleí” (Mōsese 6:55). Hangē ko e tuʻunga moʻui leleí, ko hono ako ia ʻo hono fehangahangaí, ʻo e puké mo e mahakí: tauʻatāiná, ko e ako ʻo e fakamoʻulaloaʻí mo e pōpulá; fiefiá, ko e ako ia ʻo e mamahí; pea pehē ai pē. Pea hangē ko e kiʻi mana ʻo e fireflies, ʻoku ʻikai fakahoungaʻi ʻa e māmá taʻe ʻi ai ha fakapoʻuli.

ʻOku ʻikai lava ke fakamavaheʻi ʻa e fehangahangaí mei heʻetau akó mo e fiefiá. Ka ʻikai ia, ʻe kei pulia pē ʻa e moʻoní ia he ʻataʻatāloá, hangē ko hano fakaliʻeliʻaki ʻo e ʻeá kae ʻoua kuó ke fakatau hoʻo mānavá. Tuʻunga ʻi he ʻi ai maʻu pē ʻa e Maama ʻa Kalaisí, ʻoku ʻikai fakatokangaʻi ai ʻe ha tokolahi ʻa e Laumālié ʻi heʻenau moʻuí, hangē ko e kau Leimana ʻi he 3 Nīfai 9:20 naʻe “papitaiso ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi iá.”

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he fakahā pe fakahaaʻi ʻe he fehangahangaí ʻa e moʻní ka, ʻokú ne fakahaaʻi foki mo hono mālohí, nēkeneká, mo e fiefiá. Hangē ko ʻení, naʻe toki fakatokangaʻi ʻe he foha maumau-koloá ʻi heʻene moʻui faingataʻiá, ʻa e moʻui fiefia naʻá ne sītuʻa mei ai ʻi ʻapí pea mo meʻavaʻinga ʻaki ʻi heʻene kei siʻí.

ʻOku toki tupu ʻi heʻetau mamahi mo puké ʻa ʻetau fakamahuʻinga ʻetau moʻui leleí. ʻOku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e faitotonú ʻi heʻetau moʻulaloa ki he taʻe-faitotonú. ʻI heʻetau aʻusia ʻa e fakamaau taʻe-totonú pe fakamamahí, ʻoku tau mahuʻingaʻia leva ʻi he ʻofá mo e angaʻofá—kātoa ʻeni ʻi he “ʻilo haohaoa,” hili ʻetau ʻahiʻahiʻi ʻa e fuá ʻi he ʻaho takitaha ʻi he maama ʻoku ʻiate kitautolú. ʻOku maʻu ʻa e fua lahi ʻi he ʻilo haohaoá, tuʻunga ʻi he fehangahangai ʻi he meʻa kotoa peé. ʻOku talaʻofa ʻe he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻa e fiefia, tupulaki, mo e fakalalaka taupotú tuʻunga ʻi he fehangahangaí, kae ʻikai ko ha hiki fakalaka ai.”3

Fakakaukau ki he lea loloto ko ʻeni mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ʻOku fakahaaʻi ʻa e moʻoní ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻo e faikehekehé.”4

Pea meí a Pilikihami ʻIongi: “ʻOku fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni kotoa pē mo fakahaaʻi ʻe honau fehangahangaí.”5

Ko e Siviʻi ʻo e Tuí

Sai—tau ʻai ke mou kau heni ʻaki haʻamou fakakaukauʻi ha ngaahi fekau, pe ʻulungaanga faka-Kalaisi, ʻo fakafehoanaki mo hono fehangahangaí. ʻI hoʻomou fakakaukauʻi fakalautelaú, ʻoku totonu ke fakamahinoʻi atu ki homou ʻatamí mo homou lotó, ʻe he Maama ʻa Kalisi ʻoku ʻiate kimoutolú, ko e ʻulungaanga faka-Kalaisí ʻoku fakafiefia ka ʻoku fakamamahi hono fehangahangaí:

  • ʻOfá mo e tāufehiʻá, loto lilí, fakafepakí

  • Faitotonú mo e loí, kākaá, kaihaʻá

  • Faʻa-fakamolemolé mo e sāuní, fehiʻá, loto ʻitá

  • Angaʻofá mo e anga taʻe-ʻofá, ʻitá, taʻe-angaʻofá

  • Faʻa-kātakí mo e ʻita vavé, ʻitangofuá, taʻe-faʻakātakí

  • Loto fakatōkilaló mo e hīkisiá, taʻe-malava ke akoʻí, ʻulupupulá

  • Faʻa-fakaleleí mo e faʻa keé, fakamavahevahé, fakatupu koví

  • Faivelengá mo e fakaʻau ke ongosiá, foʻí, taʻeʻunuá

Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi lahi, ka ʻoku feʻunga ke ne fakahaaʻi mahino ʻa e lelei ʻo e tenga ʻoku siviʻí.

Te mou lava ke fakatokangaʻi ʻi hoʻomou fakakaukauʻi ʻa e lisi ko ʻení, kuo mou fakatokangaʻi ʻa e mālohi, moʻoni, mo e fakafiefia ʻo e ʻulungaanga takitaha, fakalautelau, ʻi ha ngaahi “aʻusia mahino” ʻe lauiafe. ʻOku haʻu ʻa e fua lelei kotoa pē mo hono founga fakamoʻoniʻi mo fakapapauʻi—mo hono ifo! Ko hono fakamoʻoniʻí ʻoku ʻi hono kaí, ʻo e fua ki he fua mo e ʻotu laine ki he ʻotu laine, takitaha ʻi he “ʻilo haohaoa.” Mahalo ko e ʻuhinga ia ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi heʻene pehē, “ʻAhiʻahiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē; puke ke maʻu ʻa ia ʻoku leleí” (1 Tesalonika 5:21; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí). Kapau kuo mou ʻosi fakatahaʻi ʻeni mo e ngaahi ʻulungaanga kehé ʻi hoʻomou moʻuí, ta kuo mou ʻi ha tuʻunga lelei ange kimoutolu ʻi he sikeili ʻo e tuí ʻi he tuʻunga ne mou fakakaukauʻí.

Neongo ia, ko ha meʻa pē ʻeni teu ui ko ha fakamoʻoni fakatelesitiale, pe nāunau ʻo e māhiná. ʻOku maʻu ʻe ha taha manavahē ʻOtua Lelei ʻi ha tui fakalotu pē ʻa e fakamoʻoni peheni koeʻuhí he ʻoku nau maʻu ʻa e Maama ʻo Kalaisí, ʻa ia naʻe lea ki ai ʻa Molomona, mo tali ha konga ʻo ʻEne ongoongoleleí.

Ko e Siviʻi ʻo e Tuí—Tuʻunga Hokó

ʻOku maʻu ha fakamoʻoni fakasilesitiale, pe nāunau ʻo e laʻaá ʻi he taimi ʻoku fekumi ai ha taha ki he “fonu ʻo e Tamaí” (vakai, T&F 76:75–78; 93:19). Ko e taimi ʻoku papitaiso ai ha tahamo taau mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻokú ne maʻu ha fakakoloaʻi lahi ange ʻo e Maama ʻa Kalaisí, hangē ko e fakamatalaʻi ʻi he veesi ko ʻeni he Tohi ʻa Molomoná: “Kapau ko e fakaʻamu ʻeni ʻa homou lotó, ko e hā haʻamou ʻuhinga ke ʻoua naʻa papitaiso ʻa kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, … koeʻuhí ke ne huaʻi hifo ʻa hono Laumālié ʻo lahi ʻaupito kiate kimoutolu” (Mōsaia 18:10, ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Palesiteni Dieter F. Uchtdorf ʻoku tau tupulaki ʻi he māmá: “[Ko e lahi ange fakahehema hotau lotó mo ʻetau fakakaukaú ki he ʻOtuá, ko e lahi ange ia ʻa e taumalingi mai ʻa e maama fakalangí ki hotau laumālié].”6

“Pea ko ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá” (T&F 50:24).

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke u talaatu ʻoku fakalahi ʻe he maama lahi angé ʻa e vīsoné—ʻoku mou ʻiloʻi ia. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “[Ko e ofi ange ʻa e tangatá ki he haohaoá, ko e maama ange ia ʻo ʻene fakakaukaú, mo e lahi ange ʻene fiefiá.]”7

ʻI heʻetau maʻu ʻa e maama lahi ange ke sio ʻakí, tau hiki ʻa e siví ki he tuʻunga fakasilesitialé, pea fakafehoanaki ha niʻihi ʻo e ngaahi tokāteline ʻoku makehe ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi Aho Kimui Ní mo ia ʻoku maʻu ʻi he ngaahi feituʻu kehe ʻi ha maama ʻoku poipoila angé:

  • Ko ʻetau Tamaí ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku fakatupu kitautolu ʻi Hono tataú ʻo fehangahangai mo e taʻe-mahino, taʻe-ʻiloa ko ʻetau Tamai iá.

  • ʻEne fokotuʻutuʻu mo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻo fehangahangai mo e siʻaki ʻo ʻEne sīpinga kuo fokotuʻú.

  • Ko e ʻEikí ko ha ʻOtua ʻo e maau, ʻo fakafou ʻEne pulé ʻiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fehangahangai mo e ngaahi leʻo puputuʻú, holiholi valé, “ngaahi laumālie kākaá” (T&F 50:2)

  • Mafai lakanga fakataulaʻeikí mo e uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻo fehangahangai mo ha mataʻitohi ʻi he ako fakalotú; fili pe totongiʻi, pe fokotuʻu pē ʻe kita ʻa kita.

  • Ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá ʻo fehangahangai mo e moʻui fiefia peé.

  • Tonuahia ʻa e fānaú ʻo fehangahangai mo e papitaiso valevalé.

  • Ko e Tohi ʻa Molomoná, ko ha fakamoʻoni ʻe tahá ʻo fehangahangai mo e Tohi Tapú, ko e fakamoʻoni pē tahá.

  • Ngāue fakatemipale maʻá e kau pekiá, fehangahangai mo e tutu ha foʻi teʻelango pea lotu maʻá e pekiá.

  • Mali mo e fāmili taʻengatá, fehangahangai mo e fakamāvahe ʻe he maté.

ʻOku fakatupu ʻilo lahi ʻi he fakafehoanaki ʻa e moʻoní mo hono fehangahangaí. ʻOku tokoni ʻo fakamahino ʻa e meʻa totonú, ʻa ē ʻoku fufuuʻi ʻi he ʻataʻatāloá. ʻOku tau fakatokangaʻi ta ʻoku tau ʻilo ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa ne tau fakakaukauʻí. ʻOku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau hoko atu ʻo “[fekumi faivelenga ʻi he maama ʻa Kalaisí … pea … pīkitai ki he meʻa lelei kotoa pē]” (Molonai 7:19).

“ʻOku Monūʻia ʻa Kinautolu ʻOku ʻIkai Mamata, kae Tuí” (Sione 20:29)

Tau vakaiʻi muʻa ha tafaʻaki mālie ʻe taha ʻo e tuí mo e fakamoʻoní.

ʻOku mahino kiate kitautolu mei he Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ko e “tui [moʻoní] kuo pau ke fakavaʻe ʻia Kalaisi ka ne lava ʻo taki ha taha ki he fakamoʻuí. …

“[Oku] kau ai ʻa e ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa taʻe hā mai, ka ʻoku moʻoni [ vakai, Hepelū 11:1].”8

ʻIkai ʻoku mālie ʻene hoko ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ko e “tui taʻe mamata” kae kehe ʻa e tui ia ʻa e māmaní, ko e “mamata pea toki tuí.”

ʻOku ʻilo ʻe he tangata fakakakanó ʻa māmani ʻi he ʻekea ʻe he ngaahi ongo ʻe nimá ha fakamoʻoní. Ka ʻoku fonu ʻa e folofolá ʻi he ngaahi sīpinga ʻo kinautolu naʻa nau maʻu ʻa e fakahā mo e mālohi mei he ʻao ʻo e ʻOtuá, tuʻunga ʻi he ngaahi ongo ʻe nimá, kae ʻikai pē ului moʻoni:

  • Naʻe mamata ʻa Leimana mo Lemiuela ki ha ʻāngeleo (vakai, 1 Nīfai 3:29). Naʻá na fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí naʻá ne “valokiʻi fefeka” kinauá (1 Nīfai 16:39). Naʻá na ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fakamafao atu ʻe Nīfai hono nimá pea “luluʻi ʻa kinaua ʻe he ʻEikí” (1 Nīfai 17:54). Naʻá na kai mo nāmuʻi: “Te u ngaohi ke melie ʻa hoʻomou meʻakaí koeʻuhí ke ʻoua naʻa mou haka pe tunu ia” (1 Nīfai 17:12). Neongo ʻa e ngaahi fakahā kotoa ko ʻeni ʻi he ngaahi ongo ʻe nimá, naʻe kei fakafepaki pē ʻa Leimana mo Lemiuela. Naʻe hoko ʻapē ʻa e mamatá ke na tui ai?

  • ʻI he taki ko ia ʻe Mōsese ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí mei ʻIsipité, naʻa nau siotonu ʻi he tauteá, pou-afí, mavaeua ʻa e Tahi Kulokulá, kai ʻi he maná—ʻaki ʻa e ngaahi ongó ʻe nima kotoa. “Pea neongo naʻe taki atu ʻa kinautolu, ka naʻe muʻomuʻa ʻiate kinautolu ʻa honau ʻEiki ko honau ʻOtuá, ko honau Huhuʻí, ʻo tataki ʻa kinautolu ʻi he ʻahó, mo foaki ʻa e maama kiate kinautolu ʻi he poʻulí, mo fai ʻa e meʻa kotoa pē maʻanautolu ʻa ia naʻe ʻaonga ke maʻu ʻe he tangatá, ka naʻa nau fakafefeka pē honau lotó mo fakakuihi honau ʻatamaí, mo lea kovi kia Mōsese pea ki he ʻOtua moʻoni mo moʻuí” (1 Nīfai 17:30). Ka naʻe ʻikai ke nau tui ʻi heʻenau mamatá!

  • ʻOku lahi ha ngaahi sīpinga tatau mo ia ʻi he folofolá, ka ko e sīpinga fakalelea-loto tahá ko e tuʻunga fakalaumālie ʻokú ne fakasītuʻaʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Hono ʻaó. “He kuo fai ʻe ia ʻa e mana lahi ʻi honau ʻaó, ka naʻe ʻikai te nau tui kiate ia” (Sione 12:37; vakai foki, T&F 138:26).

ʻOku hulufau ha ngaahi sīpinga fehangahangai ʻoku nau taku ko e tuí ʻa e mamatá. ʻOku ʻikai ke ʻiloʻi ʻe kinautolu ʻoku feinga ki ha aʻusia ʻiloa ke tokoni ʻi he fakamahinoʻi ʻo ʻenau fakamoʻoní, ʻoku hoko mai kiate kitautolu ʻa e fakamoʻoni mo e fakamahino māʻolunga ange ʻa e Laumālié fakaʻaho, ʻi ha fanga kiʻi founga iiki, hangē ko e taimi fakamuimui taha naʻá ke laineʻi ai hoʻo folofolá. Fakakaukau ki ai. Naʻá ke laineʻi hoʻo folofolá koeʻuhí he naʻá ke maʻu ha fakakaukau, ko ha ʻilo, ko ha “Aha!” Ko e ueʻi fakalaumālié ko ha fakahā.

Ko ha sīpinga ʻe taha ʻo e fakahaá ko e taimi ʻoku ueʻi ai koe k eke angaʻofa pe fai ha ngāue leleí, “ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ke faileleí  … ʻoku ʻomai ia ʻi he mālohi mo e foaki ʻa Kalaisí” (Molonai 7:16). ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e Maama ʻa Kalaisí! ʻOku mou maʻu fakaʻaho ia. Pea mei he ngaahi fanafana ko ʻení, mei he “ngaahi meʻa īkí [,] ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (T&F 64:33).

“ʻI he Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní Te Mou Lava ai ke ʻIloʻi Hono Moʻoni ʻo e Meʻa Kotoa Pē” (Molonai 10:5)

Te mou lava ʻo fakakaukauʻi ha taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná naʻe mamata ki ha ʻāngelo pea tui? Mahalo ʻoku mou fakakaukau kia ʻAlamā ko e siʻí. Naʻe hā ha ʻāngelo kiate ia mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá naʻe “ʻalu hifo ʻo hangē naʻe ʻi ha ʻaó; ʻo ne lea ʻo hangē ko e ʻuʻulu ʻo e mana” (Mōsaia 27:11). ʻOku mou ʻilo hono toengá—ʻo e fakatomala ʻa ʻAlamaá mo ʻene ngāue fakafaifekaú.

Ko e mamatá naʻe tui ai ʻa ʻAlamaá? ʻIkai! Ko e hā hono ʻuhingá? He naʻe pau ke toki ngāueʻaki ʻe ʻAlamā ʻene tauʻatāina ke filí ʻi heʻene ʻilo ʻi he ako mo e tuí ka naʻe teʻeki ke lotu ke ne ʻilo ʻa e moʻoní. Ko e mamatá ʻoku ʻikai ko ha halatuʻusi ia ki he tuí pe ko ha fakamoʻoni, hangē ko ʻene hāʻi he ngaahi sīpinga lahi ne u toki fakalau atú. ʻOku fakamatalaʻi pē ʻe ʻAlamā ʻa e founga ʻo e maʻu ʻene fakamoʻoní, pea ʻoku ʻikai ke ne tuku ia ki he hā mai ʻa e ʻāngeló. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ha lave ia ʻe taha ki he ʻāngeló ʻi heʻene fakamoʻoní:

“Pea ʻoku ʻikai ko ia kotoa. ʻIkai ʻoku mou ʻamanaki ʻoku ou ʻiloʻi ʻe au ʻa e ngaahi meʻá ni? Vakai, ʻoku ou fakamoʻoniʻi kiate kimoutolu ʻoku ou ʻiloʻi ko e ngaahi meʻá ni, ʻa ia kuó u lea ki aí, ʻoku moʻoni ia. Pea ʻoku mou pehē ʻoku fēfē ʻeku ʻiloʻi honau moʻoní?

“Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu kuo fakahā ia kiate au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Vakai, kuó u ʻaukai mo lotu ʻi he ngaahi ʻaho lahi koeʻuhí ke u ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe au. Pea ko ʻeni ʻoku ou ʻiloʻi ʻe au ʻoku moʻoni ia; he kuo fakahā ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá kiate au ʻaki Hono Laumālie Māʻoniʻoní; pea ko e laumālie ia ʻo e fakahā ʻoku ʻiate aú” (ʻAlamā 5:45–46; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻE lava ke hoko ha “fafangu” mo ha liliu taimi nounou mei tuʻa ki loto, ʻi he ngaahi ongó ʻe nima, ka ʻoku taimi nounou maʻu pē, hangē ko Leimana mo Lemiuelá. ʻOku toki lava pē ke maʻu ha fakamoʻoni tuʻuloa mei loto ki tuʻa, ʻi he ako ʻe ha taha ʻi he ako pea mo e tui ʻo tō ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ongoongoleleí “ʻi honau lotó, mo [tohi] ʻi honau laumālié” (Selemaia 31:33). Ko e ʻuhinga ia naʻe lotua ai ʻe he kau Nīfaí “ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau holi lahi taha ki aí; pea naʻa nau hoki ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu (3 Nīfai 19:9), neongo ʻa e ʻenau ʻosi mamata, fanongo, moongoʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻo ʻEne ʻaʻahi kiate kinautolú, pea mo ʻenau ʻahiʻahiʻi mo nāmuʻi ʻa e mā naʻá Ne foaki fakaofó (vakai, 3 Nīfai 20:3–9).”

Naʻe vahevahe mai ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá ʻa e talanoa ko ʻení, ʻe ha faifekau mali. Naʻe hoko ki ai ʻi heʻene kei talavoú ʻi he 1960 tupú pea ʻokú ne fakamahinoʻi ʻoku toki makatuʻunga pē ʻi he akó mo e lotú hono ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ha fakamoʻoni ki he moʻoní.

“Naʻá ku nofo ʻi Polovo ʻi ʻIutā ʻi ha kiʻi fale nofo-totongi ofi ki he loto koló. Naʻá ku hoko ko e taha faifakatau ʻi ha kiʻi falekoloa nāunau fale ʻi Polovó, pea ko e lolotonga ʻeni ʻo e fakaʻosinga uike ʻo e Aho Fakaʻositaʻú, naʻe hoko ai ʻa e meʻa ko ʻení.

“Naʻa mau maʻu ha fakaʻosinga uike mālōlō fuoloa. Ko e ʻaho Tuʻapulelulu ʻeni, ʻaho  31, ʻo Tīsemá, ʻaho Fakaʻosi Taʻú. Naʻe tuku mai ke mau mālōlō mei he Tuʻapulelulú ki he Sāpaté, pea naʻá ku ʻi hoku api nofoʻangá ʻo ʻikai ha palani ke fai ha fakafiefia. Naʻá ku lolotonga teuteu ʻeku kai efiafí, ʻo tali pē ke moho, peá u fie maʻu ha meʻa ke u lau. ʻI he hala hoku ʻapí, naʻá ku ʻeke ai ki ha kau talavou naʻe nofo he fale hoko maí (tamaiki ako ʻi BYU) pe ʻoku ʻi ai haʻanau nusipepa—ʻo ʻamanaki ki ha tatau ʻo e Field & Stream, pe faʻahinga meʻa pehē. Talamai ʻenautolu ʻoku ʻikai haʻanau makasini, ka ʻoku ʻi ai haʻanau tohi mahalo te u fie lau. Naʻa nau ʻomi ha Tohi ʻa Molomona.

“Neongo naʻá ku fanongo ʻi he Siasi Māmongá (he ko hai ʻi ʻIutā kuo teʻeki ai?), naʻe ʻikai ke u maheni mo e tohí. Naʻá ku fakamālō ange peá u ʻalu mo ia ki hoku falé. Naʻá ku huke mo kamata lau ia ʻi he lolotonga ʻo ʻeku kai efiafí. Te u talaatu, naʻá ku hiki fakalaka ʻi ha ngaahi konga lahi, ʻo feinga ke u ʻilo ʻa e konga mahuʻingá. Naʻe ʻi ai ha ngaahi hingoa mo ha ngaahi feituʻu naʻe teʻeki ai ke u fanongo ai kimuʻa, pea ʻikai ke lava ʻo mahino kia au. Ko ia, ʻi he ʻosi ʻa e kai efiafí, naʻá ku fakafoki ʻa e tohí mo “fakamālō ange, kae tuku pē ā.”

Naʻe fehuʻi mai ʻe ha talavou ʻe taha, “‘Naʻá ke lotua ia? Peá u tali ange, ʻLotuʻi ia?’ ‘Naʻá ku fie maʻu ha meʻa ke u lau, ʻikai ko ha meʻa ke lotuʻi.’ Naʻe kamata heni ha pōtalanoa mālie kau ki he kanotohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻa nau talamai ko ha tohi folofola, ko ha tohi kapau te u fua lotua pea toki lau ʻi he loto fakamātoato ke ʻiloʻi pe ko ha tohi moʻoni pe ʻikai, ʻe fakahā mai ʻe he ʻOtuá hono moʻoní kiate au ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

“Naʻe ohi hake au ko ha Katolika, pea neongo naʻe ʻikai ke u mālohi he taimi koi á, naʻá ku kei tauhi pē hoku tuʻunga mēmipa ʻi he Siasi Katoliká he ko e meʻa pē ia naʻá ku ʻiló. Ko e lotu pē taha naʻá ku faí ko e Lotu ʻa e ʻEikí, ko e Hūfia ʻia Melé, mo e lau ʻeku misá—ko ha meʻa kuo fuoloa fau ʻeku taʻe-fai. Ka kuo kole ʻeni ʻe ha kau talavou ke u lotu ki ha ʻOtua naʻe ʻikai ke u fuʻu ʻiloʻi pea kole ki Ai ke Ne talamai pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí pe ʻikai. Sai, ko e hā ha palopalema, naʻe hala haʻaku toe meʻa ke fai, pea ko ha fakaʻosinga uike ʻeni ʻe fuoloa. Naʻá ku foki mo e tohí ki ʻapi, fakaava ha foʻi hina pia, tutuʻi mo e foʻi sikaleti, peá u tūʻulutui ʻo kole ki he ʻOtuá ke ne talamai pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí ni. Peá u kamata lau leva: ‘Ko au, Nīfai, ko e meʻa ʻi he fanauʻi au ʻi he ongomātuʻa leleí.’

“Naʻe tatau pē ʻa e hingoá mo e feituʻú pea mo ia naʻá ku toki lau ʻi he ngaahi houa siʻi kimuʻá. Ko e faikehekehe pē he taimi ní ko e ʻtaʻofi ʻo e taʻe-tui’ naʻe hoko kiate aú. Naʻá ku tokanga moʻoni ki he tohí! Naʻá ku lava ʻo ʻiloʻi ʻa Nīfai; naʻá ku lava ʻo ʻiloʻi hono ngaahi tokouá, pea naʻe fakatupu ʻita kia au ʻenau ngaohikoviʻi iá. Naʻá ku saiʻia ʻi a Nīfai! Naʻá ku poupouʻi ʻa e kau tama leleí, ka u fakaʻofaʻia ʻi he kau tama koví. Naʻá lau ʻo laulau-houa, pea ʻikai ke u lava ʻo toe tuku hifo ʻa e tohí. Ko e taimi naʻe faifai peá u sio hifo ai ki hoku uasí, kuo meimei hoko ʻa e nima pongipongí. Naʻá ku talamonū Taʻu Foʻou pē kiate au peá u ʻalu leva ʻo mohe.

“Naʻá ku ʻā hake ʻi he haafe ʻa e hivá nai ʻo toe toʻo mai ʻa e tohí ni. Pea ko e meʻa ia naʻe hoko ʻi he fakaʻosinga uike ko ʻeni. Pea hangē ko Brother Parley P. Pratt, naʻe hoko ʻa e fakakaukau ki he meʻakaí ko ha meʻa fakatuta, naʻe ʻikai ke u loto ke toe fakahohaʻasi au ʻe ha meʻa. Naʻá ku tāmateʻi ʻeku telefoní ka u laukonga ʻi he ʻahó kakato, ko e fanga kiʻi fakaheleleú pē ko ha kiʻi kai maʻamaʻa. Hangē ko e ʻuluaki poó, naʻá ku toki fakatokangaʻi pē kuo hengihengi, mohe ʻi ha ngaahi houa siʻi, toe toʻo mai ʻa e tohí, ʻo kamata ʻeku lele malafaoní. Fāifai, peá u ʻosiki ʻa e tohí ʻi he taimi nima ʻo e pongipogi Mōnité peá u toki mohe—ongosia.

“Kimuʻa ʻi he Kilisimasi ʻo e taʻu ko iá, kuó u fakatau atu ha ngāue fakakāpeti lahi ʻi he feituʻu American Fork. Ko ha faʻahinga kāpeti makehe ʻeni, pea loto hoku pulé ke u fakaʻohovaleʻi ʻa e kau fola kāpetí. Ko hoku pulé ko ha pīsope ia kimuʻa ʻi he feituʻu Polovó pea naʻe ʻosi fakapōtalanoa mai kau ki he Siasí ʻi ha ngaahi meʻa lahi, ka naʻe ʻikai ke u fie tali. Ko ha pule lelei, ka he ʻikai ke ke fie ʻai ke ʻita he naʻe faʻa fakapoʻuli. Ko e pongipongi Mōnite ko ʻení, ʻi he taimi valú, naʻe pau ke u tokangaʻi ai ʻa e fola kāpetí. Naʻe hoko ʻa e taimi naʻe aleaʻí, ʻikai ke u ʻasi atu au; ʻosi ʻa e hivá, mo e hongofulú.

“Fāifai, pea haʻu hoku pulé ʻi he taimi haafe ʻa e tahatahá nai, ki hoku falé, kuo ʻita lahi, hū mai he matapaá kuo mateuteu ke motuhi hoku ʻulú, ʻo fakatokangaʻi ʻeku tokoto he seá mo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hoku fatafatá, pea liliu ʻene fakakaukaú. Naʻá ne tāpuniʻi fakalongolongo pē ʻa e matapaá pea foki ki he fale-ngāué, ʻo lotolahi te ne lava ʻo kamataʻi ʻa e kau fola kāpetí. Naʻá ku ʻā ʻi he hili siʻi ʻa e haafe ʻa e tahauá (ʻikai ke u ʻiloʻi ʻa e ʻalu ange hoku pulé), sio ki he uasí, peá u toe fai ha lotu ʻi ha kiʻi taimi nounou. Naʻá ku teuteu fakavavevave leva (mo tui mahalo ʻe tuli au he ngāué ʻi haʻaku aʻu atu ki ai), heka ki heʻeku kaá, ʻo lele oma ki he feituʻu ʻo e ngāué.

“Naʻá ku fakatokangaʻi ai hoku pulé peá u ʻalu atu ke kole fakamolemoel ki ai. Naʻe tafoki mai; malimali hono fofongá, pea fehuʻi mai, ‘Naʻá ke saiʻia ʻi he tohí?’ ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe hokó, ne foki leva ʻeku fakakaukaú ki he fakaʻosinga uike kimuʻá peá u fakatēloʻimata ʻi heʻeku fakahā ange ʻa e meʻa pē naʻá ku lava ke lea ʻakí, ‘ʻOku moʻoni ʻa e tohí. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.’ Peá u kamata leva ke tangi, pea haʻu ʻo puke atu au ʻo kuku. Naʻe papitaiso au ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo eKau Māʻoniʻni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní he ʻaho 22 ʻo Sānuali 1965.”

Naʻá ku feʻiloaki mo e tangata leleí ni ʻi he taʻu ʻe hongofulu tupu kuo hilí, hili ʻene ului mo ngāue fakafaifekau mo hono uaifí ʻi he senitā taki-mamata San Diego Mormon Battalion. Ko e meʻa ʻoku ou saiʻia lahi ai ʻi he talanoa ko ʻení ko e fehangahangai ʻo ʻene ongo feinga ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko e fuofua taimi ʻo ʻene kamata ke laú, naʻe ʻikai fai ia ʻaki ha loto pe lotu fakamātoato. ʻI he feinga hono uá, ʻaki e loto holí mo e lotú, naʻe hoko ia ko ha aʻusia mātuʻaki makehe.

ʻOku taha pē founga ke ʻilo ai pe ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea mo e ongoongoleleí, pea ʻoku fie maʻu ʻo lahi ange ʻi he fieʻilo peé pea mo e ngaahi ongo ʻe nimá. ʻOku fie maʻu ke fakaʻaongaʻi fakamātoato ʻa e tauʻatāina ke fili ʻa ha taha mo ngāueʻi ʻa e holi ke ʻiló:

“Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻa ní, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto fakamātoato mo e loto moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

“Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” (Molonai 10:4–5).

“ʻOku ʻikai tuʻunga ʻa e palōmesi ko iá ʻi he “ngalingalí” pe “mahalo peé” pe “heiʻiló” pe “mahaló.” Ko e palōmesí, “Te nefakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Ko ha tefitoʻi moʻoni loloto ʻe taha ʻoku tau ʻilo ʻi he talanoá ni, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke lau kakato ʻa e Tohi ʻa Molomoná ka ke toki maʻu ha fakamoʻoni. Ki he tangata ʻi he talanoa ko ʻení, naʻá ne maʻu ʻa e māmá ʻi he ʻuluaki pēsí pē. Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke ne kai kotoa ʻa e foʻi pisá kae ne toki ʻilo naʻe ifo. Ki ha niʻihi, mahalo ko ha angamaheni pē ʻi he kamata ke fakafiefia ange ʻa e māmá. ʻOku ngali ko e meʻa ia ʻoku lau ʻe ʻAlamā ʻi he veesi ko ʻení: “ʻIo, ʻoku kamata ʻe ia ke fakamaama hoku ʻatamaí, ʻio, ʻoku fakaʻau ke melie ia kiate au” (ʻAlamā 32:28).

ʻOku Mālohi Ange Hoʻo Fakamoʻoní ʻi Hoʻo Fakakaukaú

Naʻá ku kole atu ʻi heʻetau kamatá ke mou fakamaaka hoʻomou fakamoʻoní ʻi he sikeili ʻo e tuí. Fakatauange kuo mou ʻiloʻi ʻoku lelei ange ʻaupito hoʻomou fakamoʻoní ʻi he meʻa naʻa mou fakakaukauʻí. ʻI he hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko homou faiakó, kuo mou maʻu ha ʻilo haohaoa ʻi ha ngaahi fua lahi ʻo e ongoongoleleí, ko e fua ki he fua, mo e ʻotu lea ki he ʻotu lea, kuo mālohi ange hoʻomou fakamoʻoní ʻi he ʻaho kotoa pē.

ʻĪmisi
Slide from a Powerpoint presentation given by Elder Lynn G. Robbins for May 3, 2015 CES Devotional.

Ko e lahi ange hono ako mo moʻui ʻaki ʻe ha taha ʻa e ongoongoleleí, ko e lahi ange ia ʻo e maama ʻoku nau maʻú mo lahi ange hoko ʻa e palani ʻa e Tamaí ko e ongoongolelei ʻo e felototahaʻaki. ʻOku tau ako mei heʻetau takitaha taukei ko e fua ʻo e fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí, “ʻoku melie ʻaupito ia ʻo laka hake ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē kuó u kai ai” pea ʻokú ne fakafonu hotau laumālíé “ʻaki ha fuʻu fiefia lahi” (1 Nīfai 8:11–12). ʻOku fakaʻau ʻo tau ʻofa ai koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki, fiefia, mo e pule ʻokú ne ʻomi ki he ngaahi meʻa lelei ʻi heʻetau moʻuí pea mo e ʻamanaki ki he fiefia taʻengata ko e ngaahi fāmili taʻengatá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ou ʻiloʻi, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ou ʻilo, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ko e Tohi ʻa Molomoná. Ko e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku melie mo mahuʻinga ke maʻu. ʻOku ou saiʻia mo mataʻikoloa ʻaki ʻa e ifo koi á. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea naʻe tutuki koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa e māmaní. Ko hotau Fakamoʻuí Ia pea ʻokú Ne taki mo fakahinohino Hono Siasí ʻi eh funga ʻo e māmaní ʻi ha kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻui. ʻOku ou fakamoʻoni ki Hono huafá pea mo e ngaahi moʻoni toputapu ko ʻení, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, David A. Bednar “Seek Learning By Faith”, Ensign, Sept. 2007, 60–68.

  2. Vakai, Wordsense.eu Dictionary, “conscientia,” www.wordsense.eu/conscientia/.

  3. Palōvepi faka-ʻAfilika

  4. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 6:428.

  5. Brigham Young, Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 433.

  6. Dieter F. Uchtdorf, “Ko Hono Maʻu ha Fakamoʻoni ʻo e Māmá mo e Moʻoní,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 22.

  7. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 2:8.

  8. Guide to the Scriptures, “Faith,” scriptures.lds.org.

Paaki