Ngaahi Fakataha Lotu 2016
Hoko ko e Tokotaha Naʻe Fāʻeleʻi Koe ki Aí


Hoko ko e Tokotaha Naʻe Fāʻeleʻi Koe ki Aí

Ko ha Efiafi mo Palesiteni Russell M. Nelson

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 10 Sānuali, 2016 • Brigham Young University–Hawaii

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻokú ma fiefia ke ʻi heni mo kimoutolu ʻi he ʻaho Sāpaté ni. ʻOku ma ʻofa atu! Pea ʻokú ma falala atu! ʻI heʻeku ʻoatu ha ngaahi fakakaukaú, ʻoku ou lotua ke mou fakaʻaongaʻi hoʻomou tauʻatāina ke filí ke fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ke akoʻi kimoutolu.1

ʻUluakí, ʻofa ke mou maʻu ha Taʻu Foʻou Fiefia! Ko ha taʻu foʻou ʻeni. Naʻá ke fai ha ngaahi tukupā ki he Taʻu Foʻoú? Pea--kuó ke maumauʻi hono vaeua ʻo kinautolu? ʻOkú ke loto ke hoko e taʻú ni ko e taʻu lelei taha hoʻo moʻuí? ʻA e taʻu te ke muimuiʻi ia—ʻo lelei ange ʻi ha toe taimi kimuʻa—ʻi he ngaahi tukupā ʻoku mahuʻinga taha kiate koé? ʻOku ou fie talanoa mo kimoutolu ki ha meʻa kou tui ʻe lava ke tokoni. Tau vakai pe te mou lava ʻo ʻiloʻi ia:

Fakakaukau ki ha fefine kuo taʻu ʻe 12 ʻene kātekina ha mahaki. Ne mafao atu hono nimá ke ala ki he pulupulu ʻo e Fakamoʻuí. Ko hono faingamālie pē ʻeni ke fakamoʻui ai iá.2

Fakakaukau ki he tangata ʻi he vai ko Petesaitá, ne faingataʻaʻia ʻi ha taʻu ʻe 38, ʻi haʻane puke pea ne teʻeki ai ha taimi ko ia ‘a e fuofua tokotaha ne aʻu ki he ngaahi vai fakamoʻui ko iá. 3

Fakakaukau ki he kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí, ʻi hono fepaleaki ʻe he ngaahi peaú honau vaka toutaí pea nau kaila ki he Fakamoʻuí: “ʻOku ʻikai te ke tokangaʻi te tau mate?”4

Ko e hā e meʻa ne faitatau ai e kakaí ni?

Naʻe ʻi ai ʻenau fie maʻu vivili! Ne nau fie maʻu ke fakamoʻui kinautolu ʻe he Fakamoʻuí, ʻo tokoniʻi, fakamaʻa, tataki, maluʻi mo fakahaofi kinautolu! Naʻa nau fie maʻu vivili ke tokoniʻi kinautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke fai e ngaahi meʻa he ʻikai te nau lava ʻiate kinautolu pē. Ne nau fie maʻu ke maʻu e ivi mo e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻenau moʻuí. ʻOkú ke ʻiloʻi e ongo ko iá? Tui mai, ʻoku ou ʻilo ia.

Mahalo kuó ke fie maʻu ke fakakakato ha ngāue koeʻuhí ʻoku vave e taimi ke ʻosi ki aí—pe kuo ʻosi ia. Mahalo kuó ke fuʻu fie maʻu ke ʻi ai ha taha ke ne maʻu ha mahino moʻoni kiate koe, ke ʻofa moʻoni ʻiate koe mo fie maʻu e lelei tahá maʻau. Mahalo ʻokú ke fie maʻu he taimí ni ke tali koe ki ha ʻunivēsití pe maʻu ha ngāue pe ko ha feituʻu ke nofo ai. Fie maʻu ke ʻi ai ha kaungāmeʻa foʻou, pea ke maʻu ha hoa taʻengata.

Ko e ongoongo leleí ʻeni: ʻE lava ke hoko e fie maʻu vivilí ko ha ivi fakaʻaiʻai mālohi.

ʻOku mahino ne aʻusia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e holiholi-vale lahi ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií. Naʻá ne tangi ki he ʻOtuá: “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē?”5 Koeʻuhí ko ha fuʻu fie maʻu fakalaumālie pehē, ne maʻu ai ʻe he Palōfitá ha niʻihi ʻo e ngaahi fakahā fakaofo taha ʻo e kuonga fakakosipelí ni.

ʻI he taimi ʻoku tau fuʻu fie maʻu ai ke fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he langí, ʻoku tau ngāue mālohi ange ʻi ha toe taimi ke fenāpasi mo e langí. ʻI heʻetau fuʻu fie maʻu ke moʻui lelei fakaesinó, ʻoku tau kai mo fakamālohisino fakatatau mo ia. ʻOku ʻikai ha kumi ʻuhinga! ʻI heʻetau fuʻu fie maʻu ke maʻu ha paʻanga lahi angé, ʻoku tau vēkeveke ke muimui ki he fono ʻa e ʻEikí ki he meʻa fakapaʻangá—ʻa e vahehongofulú!

Fakakaukau ki he founga vahehongofulu ʻa Palesiteni Siaosi Q Kēnoní heʻene masivá. ʻI he lea ʻene pīsopé kau ki he paʻanga lahi ne totongi ʻe Siaosi ki he vahehongofulú, ne tali ʻa Siaosi: “Pīsope, ʻoku ʻikai ke u totongi vahehongofulú ʻi he meʻa ʻoku ou maʻú. ʻOku ou totongi vahehogofulu ʻi he meʻa ʻoku ou fie maʻu ke maʻú.” Pea ʻi he taʻu pē hono hokó ne maʻu ʻe Siaosi ʻa e paʻanga pē ko ia naʻá ne vahehongofuluʻi he taʻu kimuʻá!6

ʻI heʻetau fuʻu fie maʻu ke hoko ko e kakai naʻe fanauʻi kitautolu ke hoko ki aí, ʻoku liliu ʻetau vīsoné. ʻOku tau ʻā mei he loto ngalongalo fakalaumālie ʻoku ʻomi ʻe he olopoto ʻa e filí, fakafokifā kuo tau vakai kiate kitautolu, niʻihi kehé, pea mo ʻetau moʻuí ʻi ha founga ne teʻeki ke tau vakai ki ai kimuʻa. ʻOku kamata ke ngalivale ʻa e “fiefia” mo e “fakafiefia” ʻa e māmaní, pea mahalo ʻe ʻasi fakatuʻutāmaki fakalaumālie. ʻOku kamata ke tau vakai ki he kākā mo e tauhele ʻa e filí ʻi honau tuʻunga totonú—ngaahi ʻahiʻahi ke tau fakangaloʻi hotau tuʻunga totonú mo hotau ikuʻangá.

ʻOku kamata ke kehe ʻetau fakaʻaongaʻi hotau taimí. Hangē ʻoku ʻikai tokanga ange ki he taimi he Facebook he taimi he temipalé. ʻOku tau aʻusia ʻa e moʻoni mahuʻinga naʻe akoʻi ʻe ha palesiteni temipale poto: “ʻI he taimi ʻoku tau hū ai he temipalé, ʻoku tau mavahe mei he maama ʻo e fakangalingalí.”7 Te tau tokanga ange ki he ngaahi moʻoni taʻengata ʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻi Hono fale māʻoniʻoní ʻi he fakamatala mālie he mītia fakasōsialé ʻoku ʻikai faʻa moʻoni mo ongonoa ki he ʻatamaí.

Ne talamai ʻe ha taha ako BYU poto naʻá ne ʻilo ha fakafekauʻaki ʻi he vahaʻa e loto falala mo e fiefia naʻá ne ongoʻí mo e lahi e taimi naʻá ne ʻi he mītia fakasōsialé aí. Naʻá ne fakasiʻisiʻi hono taimí he Facebook mo e Twitter peá ne pehē: “ʻOku ou ongoʻi ʻoku ʻi ai ha fakakaukau mo ha ʻatamai maama ange ke fakalaulauloto ki ha tefito pea talanoa mahino ange mo e niʻihi kehé. ʻOku lava ʻeni ke u ongoʻi mālohi ange e Laumālié heʻeku moʻuí, ko e meʻa lelei taha ʻe lava ke u kolé.”

ʻI heʻetau fuʻu fie maʻu ke hoko ki hotau tuʻunga totonú, ʻoku tau ngāue angatonu ʻaki e tekinolosiá. Kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻilo e founga ke fai iá, ʻoku ou tapou atu ke ke ʻalu ki he LDS.org pea ako.

ʻI heʻetau fuʻu fie maʻu ke hoko ko e kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi ne fāʻeleʻi mai ke tau hoko ki aí, ʻoku fakafokifā pē ʻetau maʻu e loto-toʻa mo e loto fakapapau ke toʻo mei heʻetau moʻuí ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku taʻe-māʻoniʻoni mo taʻe maʻá! ʻOku liliu ʻetau loto fiemālie ke muimui ki he faleʻi hotau kau takí. ʻOku tau kumi faleʻi mo vēkeveke ke muimui‑‑kakato ki ai! ʻOku tekeʻi ʻe he loto-fakatōkilaló e hīkisiá mo e fielahí. ʻOku hoko e folofolá ko hotau “maʻuʻanga tokoni” ki he ngaahi talí mo e fakafiemālie ʻoku tau fakatokangaʻi ʻoku tau faʻa fekumi ki ai he ʻInitanetí.

Te ke loto fiemālie nai ke ʻahiʻahi fai ha fakatotolo ʻi ha ʻaho ʻe 30?

Tūʻulutui he ʻaho kotoa ʻo fakamālō ki hoʻo Tamai Hēvaní koeʻuhí ko e ngaahi folofolá. Fakahā kiate Ia e fehuʻi ʻokú ke fie maʻu ke tali he ʻaho ko iá. Kole ke ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo laukongá. Fakaava leva hoʻo folofolá—ki ha feituʻu pē—ʻo lau kae ʻoua kuó ke maʻu e talí.8 ʻAhiʻahi ia he ʻaho ʻe 30 pea vakai ki he meʻa ʻe hokó.

ʻI heʻetau fuʻu fie maʻu ke hoko ko e kakai ʻoku finangalo ki ai e ʻOtuá, ʻe lava ke tau fakatokangaʻi e kavenga ʻokú ne taʻofi kitautolú. Mahalo ko e kavenga ko iá ko e mamahi fakalaumālie ʻoku haʻu fakataha maʻu pē mo e ngaahi fili koví mo e angahala teʻeki ke fakatomalaʻí. Ko e moʻoní, ʻoku hangē e angahala kuo teʻeki fakatomalaʻí ha makinito ki ha angahala lahi angé! Ko ia ai, kapau ʻoku fie maʻu ke ke fakatomala, kamata leva ʻi he taimí ni! ʻI heʻetau hangē ko e ʻeiki ʻa e Tuʻi ko Lamonaí, ʻo fie tuku kotoa ʻetau angahalá9 (kau ai e angahala ʻoku tau saiʻia taha aí), pea toʻo e fakatoloí, hola ʻa e maá, pea tau loto fiemālie, ʻo loto vēkeveke, ke ʻalu—ʻo tau ongoʻi ke lele—ki heʻetau pīsopé ke maʻu e tokoni ʻoku tau fie maʻu ke fakatomala moʻoní.

ʻOku siʻi ha ngaahi meʻa pau he moʻuí ni, ka ko e taha ʻeni: ʻOku ʻi ai ha fakapapau peseti ʻe 100, kapau te tau fakatomala moʻoni, ʻe fakamaʻa mo fakamoʻui fakaʻauliliki, kakato mo fakalūkufua kitautolu ʻe he Fakamoʻuí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Todd Christofferson: “ʻE lava ke tāmateʻi ʻe he mālohi ʻo e Fakalelei [ʻa e Fakamoʻuí] e ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá ʻiate kitautolu. ʻI heʻetau fakatomalá, ʻoku fakatonuhiaʻi mo fakamaʻa kitautolu ʻe Heʻene fakalelei ʻaloʻofá (vakai, 3 Nīfai 27:16–20). ʻOku hangē naʻe ʻikai ke tau tukuloló, ʻo ʻikai tukulolo ki he ʻahiʻahí.”10

ʻE kāinga ʻofeina, ʻoku ou palōmesi atu ʻoku moʻoni ʻeni! Tatau ai pē pe ko e angahala teʻeki fakatomalaʻí pe ngaahi vaivaí ʻoku tau faʻa humu aí, ʻoku tau fie maʻu kotoa e tokoni ʻa e Fakamoʻuí ke hoko ko e kakai ne fāʻeleʻi mai kitautolu ke hoko ki aí. He ʻikai malava ia taʻe kau ai Hono iví mo Hono mālohí.

Fakamālō kuo totongi ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi meʻafoaki kotoa pē ʻo e Laumālié te tau fie maʻú ke tokoniʻi kitautolu.11 Ko e meʻa ʻa kitautolu ke ʻiloʻi ʻi he faʻa lotu e ngaahi meʻafoaki ko iá ʻoku tau fie maʻú. Mahalo naʻa tau fie maʻu e meʻafoaki ʻo e mapuleʻi kitá pe loto fiefiá. Mahalo ʻoku tau fie maʻu e meʻafoaki ʻo e faʻa kātakí, pe ko e meʻaʻofa ke fakamoʻuí, pe ko e meʻaʻofa ʻo e faʻafakamolemolé. Mahalo naʻa tau fie maʻu ʻa e meʻaʻofa ke fenāpasi ʻetau ngaahi ongo fakasekisualé mo e ngaahi fono taʻengatá. Mahalo ʻoku tau fakatokangaʻi he ʻikai ke tau lava ʻo moʻui taʻe kau ai e meʻafoaki ʻo e tui taʻeueʻia ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau fuʻu fie maʻu ha faʻahinga meʻafoaki ʻo e Laumālié, ko e taimi ia te tau lotua fakamātoato ai e meʻafoaki ko iá.12 Ko e ongoongo fakafiefiá ko hono ʻoatu kitautolu ʻe he meʻafoaki fakalaumālie takitaha ʻoku tau maʻú ke tau ofi ange ki hotau tuʻunga totonú.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ko hono moʻoní, ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe ʻinitaviu fakafoʻituitui kitautolu ʻe he Fakamoʻuí tonu, mata ki he mata. ʻI heʻene hoko tonu ʻeni kiate kitautolú, te tau fiemālie ke fai ha meʻa pē ke tau mateuteu ai!

Ko ia ai, ko ha fehuʻi ʻeni ʻi heʻeku fakaʻosí: Fēfē kapau te ke ʻilo kuo foki mai ki māmani ʻa e Fakamoʻuí—kuó Ne feʻiloaki mo ha niʻihi Hono kau muimui moʻoní ʻi ha ngaahi fakataha 13—fakaofo lalahi ne ʻikai ʻilo ki ai e māmaní, kau ai e CNN mo e blogosphere. Ko e hā te ke fie fai he ʻahó ni kapau naʻá ke ʻilo kuo ʻi māmani ʻa e Fakamoʻuí, ko e hā te ke fuʻu fie fai he ʻahó ni, pea ko e hā te ke mateuteu mo loto fiemālie ke fai ʻapongipongí?

ʻOku ou lotua te ke maʻu he taʻú ni ha ngaahi taimi ʻo e fie maʻu vivili fakamamahi te ne ʻunuaki atu koe ʻi he hala ke hoko ko e tangata pe fefine naʻe fāʻeleʻi koe ki aí. ʻOku fakaofo ʻa hoʻo moʻuí! ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Notes

  1. Elder Richard G. Scott taught: “The Lord will not force you to learn. You must exercise your agency to authorize the Spirit to teach you” (21 Principles: Divine Truths to Help You Live by the Spirit (2013), 95–96.

  2. Vakai Mātiu 9:20–22.

  3. Vakai Sione 5:2–9.

  4. Maʻake 4:38.

  5. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 121:1.

  6. Vakai, George Q. Cannon, “The Doctrine of Tithing,” Deseret Evening News, Aug. 19, 1899, 11.

  7. Douglas L. Callister, lea ʻaki ʻi he Sheri Dew and Virginia H. Pearce, The Beginning of Better Days: Divine Instruction to Women from the Prophet Joseph Smith (2012), 65.

  8. Vakai, Wendy Watson Nelson, Change Your Questions, Change Your Life (2010), 139.

  9. Vakai, ʻAlamā 22:18.

  10. D. Todd Christofferson, “That They May Be One in Us,” Ensign pe Liahona, Nov. 2002, 71.

  11. Vakai, 1 Kolinito 12–14; Molonai 10; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 46. Naʻe akonaki ʻa Elder Bruce R. McConkie ʻo pehē ko e ngaahi meʻafoaki ʻoku hiki ʻi he folofolá ko ha ngaahi fokotuʻutuʻu pē; ko e kamataʻanga pē ia ʻo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ʻoku ʻataá (vakai, Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 314–15).

  12. Vakai, ʻAlamā 22:15–18.

  13. Vakai, Bruce R. McConkie, The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man (1982), 575.

Paaki