Ngaahi Fakataha Lotu 2016
Ko e Kumi ke ʻIlo ʻEku Taumuʻá


Ko e Kumi ke ʻIlo ʻEku Taumuʻá

Ko ha Efiafi mo Richard J. Maynes

Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi kei Talavoú • 1 Mē 2016 • Tāpanekale Sōlekí

ʻOku ou fiefia ʻaupito keu ʻi heni ai mo hoku husepānití he pooni, pea ʻoku hounga kiate au ʻa e faingamālie keu lea atu ai kiate kimoutolú.

ʻI he fuofua talamai ʻe hoku hoa te ne lea ʻi he Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, tautefito ki he ʻUluaki Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá, ne ma talanoa ki he founga kuo faitāpuekina ai ʻeku moʻuí ʻe he tefito ko ʻení mo e founga ʻe lava ʻeku aʻusiá ʻo tokoni ke fakamālohia hoʻomou tuí.

Ko e papi ului au ki he Siasí, pea ʻoku ou fie vahevahe atu e aʻusia kuó u makakoloaʻakí—ko e talanoa ki hoku fakauluí.

Ne u tupu hake ʻi ha ʻapi ʻofa, mo ha ongo mātuʻa lelei. Naʻe ʻikai ke mau faʻa ō ki he e lotú, ka ʻi heʻemau kau ki he Siasi Presbyterian ne mau faʻa maʻulotu maʻu pē ʻi he Kilisimasí mo e Toetuʻú, pea taimi ʻe niʻihi ne ma ō mo ʻeku faʻeé ki he lautohi Faka-Sāpaté. Ko e feituʻu ia ne fuofua maʻu ai ʻeku fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí. ʻOku ou manako ke fanongo ki he ngaahi talanoa ʻo kau kia Sīsuú. Ne u ʻilo ko ha taha makehe Ia.

Ne u ongoʻi heʻeku kei siʻí naʻe fie maʻu ke u lotu kau toki mohé. Ne u ʻiloʻi ne fanongo mai e Tamai Hēvaní kiate au.

ʻI heʻeku taʻu uofulu tupú, ne u teiti mo foua e loto hohaʻá, loto mamahí mo e ngaahi lotofoʻi ʻoku faʻa hoko he taimi teití. Mahalo kuo ongoʻi ʻe hamou niʻihi niʻihi ha meʻa pehē, ka ʻoku kehekehe pē. ʻOku mou maʻu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hoʻomou moʻuí. Ko ha tāpuaki fungani ia. ʻOku ʻoatu ʻe he ongoongoleleí ha taumuʻa mo ha mālohi. ʻOkú ne ʻoatu ha ʻamanaki lelei. ʻI he taimi ko iá, ne u ʻilo ʻoku mole ha meʻa mei heʻeku moʻuí. Ne u ongoʻi naʻe taumuʻa valea ʻeku moʻuí. Ne kamata ke u maʻulotu ʻi ha ngaahi siasi kehekehe ko e ʻamanaki ke maʻu ha tali. Ne u fekumi ki ha meʻa ʻe ʻuhingamālie ai ʻeku moʻuí ka naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ʻe maʻú mei fē.

ʻI ha ʻaho faingataʻa ʻe taha, ne u pehē ai ke u fai ha kiʻi lotu. Ko ia ne u tūʻulutui hoku veʻe mohengá—ʻa ia ko ha meʻa ne ʻikai ke u faʻa fai—peá u huaʻi hoku lotó ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻo kole ke Ne tokoni mai ke ʻuhingamālie ʻeku moʻuí. Ne u ongoʻi fiefia ange peá u fai leva ʻeku ngāue fakaʻahó.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi ne tali mai ʻeku lotú. Naʻe haʻu ha tamasiʻi ʻosi ngāue fakafaifekau ki heʻeku moʻuí. Ko hono hingoá ko Lisiate Sione Meinesi. Naʻá ne kole mai ke ma ō ʻo ʻeva peá ne fai e meʻa lelei ko ia ʻoku fai ʻe he kau toki ʻosi faifekaú: Naʻá ne ʻeke mai pe ʻoku ou ʻilo ha meʻa ki he siasí pe kuó u lau tuʻo taha e Tohi ʻa Molomoná.

ʻIkai fuoloa mei ai kuó ne ʻomi ha Tohi ʻa Molomona ke u lau. Ne u kamata lau ia pea ko e taha e meʻa naʻá ne tohoakiʻi ʻeku tokangá ko e peesi ʻuluʻi tohi ʻoku ʻasi ai e hingoa, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.” Naʻe mole kei mamaʻo haʻaku teitei ʻilo naʻe fekauʻaki e Tohi ʻa Molomoná mo Sīsū.

Naʻe kamata ke fai mai e lēsoni ʻa e kau faifekaú pea naʻe hū mai ha maama ki heʻeku moʻuí. ʻI hono akoʻi mai ʻe he kau faifekaú ʻo kau ki ha ʻaʻahi mai e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ki he talavou ko Siosefá ʻokú Na sino kehekehé, naʻe ongo tonu ia kiate au he ne u tui pehē maʻu pē ka naʻe ʻikai akoʻi ia ʻi homau siasí. Naʻe hoko e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí ko ha konga mahuʻinga hoku fakauluí. Ne u ongoʻi ha fehokotaki mo Siosefa Sāmita he ne ma ʻinasi he fehuʻi tatau pē: Te u ʻilo mei fē ʻa e moʻoní? Naʻe tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻene lotu fakamātoató, peá Ne tali foki mo ʻeku lotú. Ne hokohoko atu hono akoʻi kiate au e ngaahi lēsoní pea ne u ongoʻi ʻoku moʻoni e meʻa ne akoʻi maí.

Naʻe papitaiso au ʻe he tamasiʻi ʻosi faifekau ko Richard John Maynes he faʻahitaʻu māfana ko iá. Ne hokohoko atu ʻema teití peá ma mali ʻi ha taʻu ʻe taha mei ai ʻi he Temipale Manti Utah.

Ko e kamataʻanga pē ia hoku fakauluí. Hangē ko e tokolahi ʻo kitautolu, ko e uluí ko ha ngāue. ʻOku fie maʻu ke tanumaki mo fakamālohia fakaʻaho ʻetau fakamoʻoní ʻi hono lau e folofolá, fai ʻetau ngaahi lotú, ʻalu ki he lotú, ʻalu ki he temipalé pea muimui ki hotau palōfitá.

ʻOku totonu ke hoko e folofolá ko ha konga mahuʻinga ʻetau moʻuí. Neongo ne ʻikai ke u siasi heʻeku kei siʻí, ka naʻe kole mai ke u ako maʻuloto ha potu folofola. Ne u fili ʻa e Lea Fakatātā 3:5–6:

“Falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.

“Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho halá kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalungá.”

He ʻikai ke u lava ʻo talaatu pe naʻe tuʻo fiha e toutou hū ki hoku ʻatamaí e potu folofola ko iá he taimi ne u fie maʻu ai ha tokoni fakalangí. Kapau te tau tui mo falala ki he ʻEikí, pea ʻiloʻi he ʻikai mahino e meʻa kotoa ʻoku hoko heʻetau moʻuí mo manatuʻi ke fakamālō kiate Ia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻú, te Ne fakahā mai e halá. Mahalo he ʻikai hoko ia ʻo fakatatau ki hoʻo taimí, ka ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻi ai ha palani e Tamai Hēvaní maʻatautolu takitaha.

Ko e taha ʻeku ngaahi potu folofola manakó ʻoku maʻu ia ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:12: “12 He ʻoku ʻi ai ʻa e tokolahi ʻoku kei ʻi he māmaní ʻi he ngaahi siasi, mo e ngaahi faʻahi, mo e ngaahi lotu kotoa pē, ʻa ia kuo fakakuihi ʻe he kākā olopoto ʻo e tangatá, ʻa ia ʻoku nau toka tataʻo ai ke kākaaʻi, pea ʻoku kei taʻofi ʻa kinautolu mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá.”

ʻOku mahuʻinga kiate kitautolu kāingalotu ʻo e Siasí ke tau tokoni pea vahevahe e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé. ʻOku tokolahi ha kakai hangē ko aú ʻoku fekumi ka ʻoku ʻikai ʻilo e feituʻu ke maʻu ai e moʻoní.

Ko e ongo fili mahuʻinga taha kuó u fai ʻi he moʻuí, ko ʻeku papitaisó pea mo e mali mo hoku husepānití ʻi he temipalé. ʻOku ou fakafetaʻi ko e ongoongoleleí ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku tau ʻiloʻi kotoa pē ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē ʻa e moʻuí ni. ʻOku fie maʻu pē ke tau manatuʻi e lea ʻa Elder Jeffrey R. Holland. Naʻá ne pehē:

“ʻE faitāpuekina koe ʻe he ʻEiki ʻo e Langí mo e Māmaní. …

“Falala kiate Ia. Falala moʻoni kiate Ia. Falala kiate Ia ʻo taʻengata.”1

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui e Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻofeina kitautolu. ʻOkú Ne fanongo ki heʻetau ngaahi lotú. ʻOku ou ʻilo ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí. Naʻá Ne pekia maʻatautolu peá Ne foaki mai e meʻaʻofa maʻongoʻonga ko e fakatomalá, ke tau lava ʻo liliu ʻetau moʻuí ke toe lelei ange he ʻaho takitaha. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi ai ha palōfita moʻui ko President Thomas S. Monson, pea ʻoku ou ʻilo naʻe mamata ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he Tamaí mo e ʻAló mo ʻomi ʻa e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.

ʻOku ou lotua ʻe hokohoko atu hoʻomou fakamālohia mo tanumaki fakaʻaho hoʻomou fakamoʻoní ʻi hono fai e ngaahi meʻa kuo akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí mo hotau kau palōfitá. ʻOku ou lotua ʻe hokohoko atu hoʻomou falala ki he ʻEikí pea ʻokú Ne ʻafioʻi kimoutolu pea te Ne tataki homou halá.

Ko ʻeku fakamoʻoniʻi ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Jeffrey R. Holland, “Koeʻuhí ko e Faʻē Ia,” Ensign, Mē 1997, 36–37.

Paaki