Ngaahi Fakataha Lotu 2016
Ko e Moʻoni Kuo Fakafoki Maí


Ko e Moʻoni Kuo Fakafoki Maí

Ko ha Efiafi mo ʻEletā Lisiate J. Meinesi

Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi kei Talavoú • 1 Mē 2016 • Tāpanekale Sōlekí

Kāinga, ʻoku ou manako ke fanongo ki he talanoa ʻo e ului hoku uaifi ko Nenisií pea mo e lahi hono tākiekina ʻe he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá mo e Tohi ʻa Molomoná ʻene fakamoʻoní mo ʻene uluí. Kuó u houngaʻia maʻu pē ʻi he faingamālie naʻá ku maʻu ke hoko ko e faifekau ʻi hono fakafeʻiloaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki ai ʻi he ʻosi ha ngaahi taʻu ʻo ʻeku foki mei heʻeku ngāue fakafaifekau taimi kakató. Te mou lava pē ʻo tala, ʻoku ou fiefia ʻi he ngaahi meʻa kuo hoko kiate kimauá. ʻOku taʻe hano tatau hotau siasí mo e moʻui fakafāmilí kiate kimaua.

ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi he ngāue ko ʻeni mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke u lea atu he efiafi ní. ʻOku ou ongoʻi ʻoku mahuʻinga ke mou ʻiloʻi kuó u ongoʻi e ivi tākiekina mo e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní he lolotonga ʻeku teuteu ʻo e pōpoakí ni pea mo ʻamanaki ʻe ʻaonga fakalaumālie kiate kimoutolu ʻa e meʻa ʻoku fakamatalaʻí.

Naʻe tomuʻa ʻiloʻi mo tala ʻa e Fakafoki mai e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí he ngaahi ʻaho kimui ní ʻe he kau palōfita ʻi he hisitōliá . Koeʻuhí ko ia, ʻoku ʻikai totonu leva ko ha meʻa fakaʻohovale e Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kiate kinautolu ʻoku nau ako e folofolá. ʻOku taʻe-faʻalaua ha ngaahi fakamatala fakapalōfita ʻi he Fuakava Motuʻá, Fuakava Foʻoú, pea mo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku nau tala mahino mo tuhu ki he Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Ko e sīpinga mei he Fuakava motuʻá ʻoku maʻu ia he tohi Teutalōnomé,1 ʻĪsaia,2 Selemaia3 ʻIsikeli4 Taniela,5 ʻĀmosi6, mo Malakai7 ʻOku maʻu he tohi ʻa Mātiú ʻi he Fuakava Foʻoú ha ngaahi sīpinga,8 Maʻaké,9 Ngāué,10 Lomá11 ʻEfesō,12 2 Tesalonaiká,13 mo e Fakahaá.14 ʻOku maʻu mo ha ngaahi kikite lahi kehe ʻoku tuhu ki he Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku maʻu e ngaahi sīpingá ʻi he 1 Nīfaí,15 2 Nīfaí,16 Sēkopé,17 mo e 3 Nīfaí.18

Ko e taha ʻo e ngaahi sīpinga ʻoku ou manako taha ai ʻi he ngaahi kikite ko ʻeni fekauʻaki mo e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ʻoku ʻi he tohi ʻa Tanielá he Fuakava Motuʻá. Naʻe tokamalumu mo liua ʻe he Tuʻi ko Nepukanesa ʻo Pāpiloné ʻa Selusalema ʻi he 586 K.M. nai Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he Tuʻi ko Nepukanesá ʻi he hili hono ikunaʻi ʻo Siutá, ha taha ʻo ʻene kau pulé, ke tānaki ha niʻihi ʻo e fānau ʻo ʻIsilelí ke nau ngāue ʻi hono palasí ko ha kau faifakahinohino. Naʻe fakahā ʻe he tuʻí ko e kulupu ko ʻeni kuo filí ʻoku totonu ke nau “poto ʻi he ngaahi poto kotoa pē, pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻiló, mo poto ʻi he ngaahi poto ʻoku akó, pea mo kinautolu naʻe [malava ke tuʻu] ... ʻi he fale ʻo e tuʻí.”19

Naʻe kau ʻi he kulupu ko ʻeni ne filí ʻa Taniela, Hanania, Misaeli, mo ʻAsalia. Te mou ala manatu foki naʻe foaki ki he kau talavoú ni ʻi he lolotonga ʻenau nofo pōpulá ha ngaahi hingoa faka-Pāpilone foʻou ko e Pelitisasa, Seteleki, Mēsake, pea mo e ʻApetinikō, ko ha konga hono feingaʻi ke nau anga faka-Pāpilone.

Naʻe maʻu ʻe he Tuʻi ko Nepukanesá ha taimi ke talanoa ai mo e kau talavou Siuteá ni ʻe toko fā. ʻOku talamai ʻe he folofolá “ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻo e potó mo e ʻiló ʻa ia naʻe fehuʻi ai ʻa e tuʻí kiate kinautolú, ne nau lelei hake ʻo liunga hongofulu ʻi he kau feimana mo e kau ʻasitolōnoma kotoa pē, ʻa ia naʻe ʻi hono puleʻangá kotoa.”20

Lolotonga e tōfā ʻa e tuʻí ʻi ha pō ʻe taha, naʻe misi ʻi ha misi. Naʻe moʻutāfuʻua ʻi he misí mo ne fie maʻu keʻilo hono ʻuhingá. Naʻá ne pehē leva ke siviʻi hono kau faleʻí ʻaki hano fai ha kole hāhāmolofia. Naʻá ne ui fakataha mai ʻene kau faimaná, kau ʻasitalōnomá, mo e kau fiemaná pea tuʻutuʻuni ke nau ʻuluaki talaange ʻene misí pea toki fakaʻuhingaʻi. Naʻe fakamātoato moʻoni ʻene kolé. Naʻe folofola ange Tuʻi ko Nepukanesá, “Kapau ʻe ʻikai te mou fakahā kiate au ʻa e misí, mo hono ʻuhinga ʻo iá, ʻe tutuʻu fakaikiki ʻa kimoutolu.”21

Ko e taimi ne ʻikai lava ai ʻe he kau poto ʻa e tuʻí ʻo fakahā ʻa e misí kiate iá, pea, mahino naʻe ʻikai ke nau lava ʻo fakaʻuhingaʻi ʻe misí, naʻe fuʻu houhau lahi mo tuʻutuʻuni ke fakapoongi ʻa e kau tangata poto kotoa pē ʻo Pāpiloné, kau ai ʻa Taniela mo hono kaungā tangatá. Ka, naʻe lava ʻa Taniela ʻo kole ha faingamālie ke fakataufolofola mo e tuʻí ʻo fakalotoʻi ke ne tuku ange hano faingamālie pea te ne fakaʻuhingaʻi ʻene misí.

Naʻe foki ʻa Taniela ʻo vahevahe ʻa e ongoongó mo hono ngaahi kaungā tangatá. Naʻa nau tangi ki he ʻEikí ke Ne fakahā e fakapulipuli ʻo e misi ʻa e tuʻí kae lava ke nau hao mo e toenga ʻo e kau tangata poto ʻo Pāpiloné. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ʻa e ola ʻo e kole ko iá: “Pea naʻe toki fakahā ʻa e meʻa fufuú kia Taniela, ʻi [ha vīsione] ʻi he poó. Pea naʻe fakafetaʻi ʻa Taniela ki he ʻOtua ʻo e langí.”22

Naʻe kumi ʻe Taniela ʻa ʻAlioke, ko e ʻeikitau ʻo e kau leʻo ʻa e tuʻí, ʻi he hili ʻene fakahīkihikiʻi mo fakafetaʻi ki he ʻOtuá, ʻo talaange kiate ia, “ʻOua naʻá ke fakaʻauha ʻa e kau tangata poto ʻo Pāpiloné: ka ke ʻave au ki he ʻao ʻo e tuʻí, pea te u fakahā ki he tuʻí hono ʻuhingá.”23

Naʻe ʻomi fakatoʻotoʻo ʻe ʻAlioke ʻa Taniela ki he ʻao ʻo e tuʻí mo ne pehē, “Kuó u ʻilo ʻa e tangata ʻi he kau ʻo Siutá, ʻa ia te ne fakahā ki he tuʻí ʻa hono ʻuhingá.”26

Naʻe fai ange ʻe he tuʻí kia Taniela ʻa e fehuʻi ko ʻení, ʻi he taimi naʻe taki atu ai ia ki he tuʻí: ʻOkú ke faʻafai ke fakahā kiate au ʻa e misi, ʻa ia naʻá ku mamata aí mo hono ʻuhinga ʻo iá?”25

Naʻe tali ange ʻe Taniela ʻo pehē:

"Ko e meʻafufū ʻa ia kuo ʻeke ʻe he tuʻí, ʻe ʻikai lavaʻi ʻe he kau tangata potó, pe ʻe he kau ʻasitalōnomá, pe ʻe he kau faimaná, pe ʻe he kau kikité, ke fakahā ki he tuʻí.

"Ka ʻoku ai ha ʻOtua ʻi he langí, ʻa ia ʻoku fakahā ʻa e ngaahi meʻa fufuú, pea ʻokú ne fakahā ki he tuʻi ko Nepukanesá, ʻa ia ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui. Ko ʻeni ia ʻa hoʻo misí, pea mo e ngaahi meʻa-hā-mai ki ho ʻulú ʻi he mohengá.”26

Naʻe toki fakamatala leva ʻe Taniela ʻa e misí ki he Tuʻi ko Nepukanesá. Naʻá ne pehē:

"Ko koe, ʻe tuʻi, naʻá ke mamata, pea vakai, ko e fuʻu meʻa fakatātā. Ko e fuʻu meʻa fakatātaá ni, ʻa ia naʻe fuʻu lelei ʻaupito ʻene ngingilá, naʻe tuʻu ʻi ho ʻaó, pea naʻe fakamanavahē hono angá.

"Ko e ʻulu ʻo e meʻa fakatātaá ni ko e koula lelei ia, ko hono fatafatá mo hono nimá, ko e siliva, ko hono keté, mo hono [alangá] ko e palasa,

"Ko hono loto [alangá] ʻo fai ki hono vaʻé ko e ukamea, mo e konga ʻo e ʻumea.

"Naʻá ke mamata ai .... mo ʻene tā mai ha maka naʻe ʻikai kau ai ha nima, pea ne taaʻi ʻaki ia ʻa e vaʻe ʻo e meʻa fakatātaá, ʻa ia naʻe fefiofi ai ʻa e ukameá mo e ʻumeá, pea naʻe lailai ia [ʻo] momo.

“Pea naʻe toki maumauʻi fakataha ʻa e ukameá mo e ʻumeá, ʻa e palasá mo e silivá pea mo e koulá, pea naʻe hoko ʻo hangē ko e kafukafu ʻi he ngaahi hahaʻanga ʻi he faʻahitaʻu māfaná; pea naʻe vilingia ʻi he matangí, pea naʻe ʻikai ke ʻilo ha potu ki ai: pea ko e maka naʻe tā ʻaki ʻa e meʻafakatātaá, naʻe hoko ia ko e fuʻu moʻunga ʻo ne fakafonu ʻa māmani kotoa pē.”27

Naʻe toki hoko atu ʻa Taniela ʻi he hili ʻene fakamatalaʻi e misí ki he Tuʻi ko Nepukanesá, ke ne fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻo e misí ki he tuʻí. Naʻe pehē ʻe Taniela:

"Ko koe, ʻe tuʻi, ko e tuʻi koe ʻo e ngaahi tuʻi: he kuo foaki kiate koe ʻe he ʻOtua ʻo e langí ha puleʻanga mo e pule, mo e mālohi mo e nāunau.

"Pea ʻi he ngaahi potu kotoa pē ʻoku nofo ai ʻa e fānau ʻa e tangatá, kuó ne tuku ki ho nimá ʻa e fanga manu kotoa pē ʻo e vaó, mo e fanga manupuna kotoa pē ʻo e ʻataá, pea kuó ne fokotuʻu koe ko e pule kiate kinautolu kotoa pē. Ko koe ko e ʻulú ni ʻo e koulá.”28

Naʻe hoko atu ʻa Taniela ke fakamatalaʻi ki he tuʻí ʻa e ngaahi puleʻanga kehekehe ʻe muimui mai ʻi hono puleʻangá, ʻa ia naʻe fakafofongaʻi ʻe fatafata mo e nima silivá, ʻe he kete mo e alanga palasá, ʻe he ongo alanga ukameá, pea mo e ongo vaʻe naʻe konga ukamea mo ʻumeá.

ʻE hoko mai leva ʻeni e kikite fekauʻaki mo e Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e fokotuʻu ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Naʻe pehē ʻe Taniela:

“Pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e ngaahi tuʻí ni ʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtua ʻo e langí, ha puleʻanga, ʻa ia ʻe ʻikai ʻauha ʻo lauikuonga: pea ʻe ʻikai tuku ʻa e puleʻangá ki ha kakai kehe, ka te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻangá ni kotoa pē, pea ʻe tuʻu maʻu ia ʻo taʻengata.

“Pea koeʻuhí naʻá ke mamata, naʻe tā ʻa e maká mei he moʻungá taʻe kau ai ha hima, pea naʻá ne maumauʻi ʻa e ukameʻá, ʻa e palasá, ʻa e ʻumeá, ʻa e silivá, mo e koulá; kuo fakahā ʻe he ʻOtua lahí ki he tuʻí, ʻa ia ʻe hoko ʻamuí: pea ʻoku moʻoni ʻa e misí, pea ko hono ʻuhinga ʻo iá ʻoku maʻu.”29

Kāinga, ko e Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí mo e tupulekina ʻo e Siasí mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, ko e kamataʻanga ia hono fakahoko e kikite mahino ko ʻeni naʻe fakamatalaʻi ʻe he palōfita he kuonga muʻá ko Tanielá.

Tau hiki fakalaka heni ki he taʻu ʻe 2,400 hili e pule ʻa e Tuʻi ko Nepukanesá ki he taimi ʻosi siʻi pē Fakafoki mai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Tuku ke u vahevahe mo kimoutolu ha ngaahi meʻa fakahisitōlia ʻo aʻu mai ki he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá.

Naʻe hoko e kui tangata ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa ʻAsaeli Sāmita ko ha sōtia ʻi he Tau ʻUta ʻa ʻAmeliká he lolotonga ʻo e Tau Fakalotofonuá pea siotonu ai he fokotuʻu ʻo e puleʻanga foʻoú.

Naʻe kei iiki e ongomātuʻa ia ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa Siosefa ko e Lahí mo Lusi Meki, ʻi he taimi naʻe tali ai e Konisitūtone ʻo e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká ʻi he 1788, kau ai mo e Ngaahi ʻUluaki Lao ki he Totonú [First Amendment] ʻi he 1791, ʻo ne fakapapauʻi he ʻikai puleʻi ʻe he puleʻangá ʻa e tui fakalotú pea he ʻikai puleʻi ʻe he tui fakalotú ʻa e puleʻangá.

Ko ia, naʻe ʻikai leva puleʻi ʻe ha meʻa e tui fakalotú ʻi he ʻIunaiteti Siteití, pea ʻi he ʻikai kau e puleʻangá ʻi he tui fakalotú, naʻe tauʻatāina leva ʻa e kakai tangatá mo fafine ke fili ha faʻahinga lotu pē pe taʻe kau ki ha lotu.

Naʻe fiefia kimui ʻa ʻAsaeli Sāmita ʻi he tauʻatāina ke lotu ʻi he puleʻanga foʻoú. Naʻá ne pehē, “Kuo tataki kitautolu ʻe he [ʻOtuá] ʻi ha tau fakalotofonua nāunauʻia pea kuó Ne ʻomi kitautolu ki he fonua nonga mo tauʻatāina ko ʻeni ʻo e talaʻofá.”30

Naʻe tokoni ʻa e ngaahi liliu ʻi he fefonongaʻakí, fetuʻutakí, mo e ngaahi ngāueʻangá ʻo fokotuʻu ha faʻahinga lepāpulika ʻi he puleʻanga foʻoú. Naʻe fokotuʻu ha ngaahi pangikē ke nau fakapaʻanga e ngaahi kautaha ʻi he ʻekonōmika fefakatauʻaki tauʻatāiná.

Naʻe kamata fakataha mo e ngaahi liliu ʻi he sosaieti mo e faʻunga ʻo ʻAmeliká ha fakaakeake fakalotu lōloa naʻe kamata ʻi he 1790 tupú, naʻe ʻiloa ʻi he kau faʻu hisitōliá ko e Fakaakeake Lahi Hono Uá [Second Great Awakening]. Naʻe faʻa kau ʻi he ngaahi ngaahi fakaakeaké ni ha ngaahi malanga ʻi tuʻa, malanga mālohi mo ongo, pea mo ha liliu he tokolahi e kakaí. Ko e ngaahi siasi naʻe ʻului tokolahi taha ki aí ko e siasi Papitaisó mo e Metotisí, ʻa ia naʻa nau fakafepakiʻi ʻa e tokāteline manakoa ʻa Kalavini ʻo e tukupaú hangē ko hono akoʻi ʻi he ngaahi siasi Fakatahataha he taimi ko iá. Naʻe lau ʻe he kau Kalaviní ʻa e ʻOtuá ko ha pule faʻiteliha ʻokú ne tukupau e ikuʻanga ʻo e tangatá mo fefiné ke fakamoʻuí. Tuʻunga ʻi he Hingá, ne fakakaukau ʻa e kau Kalaviní, ko e kakai tangatá mo fafine, ko ha kau angahala kovi mo taʻe maʻu ha mālohi ke fili e fakamoʻui ʻia Kalaisí.

Ka, ʻi he lolotonga ʻo e Fakaakeake Lahi Hono Uá, naʻe malangaʻi ʻe he kau Papitaisó mo e Kau Metotisí ha ʻOtua angaʻofa mo fakamamafaʻi ʻa e fakamoʻuí ko ha fili fakafoʻituitui. Naʻe tupu e tui ko ʻeni ki he fakamoʻui fakafoʻituituí ʻi ha konga lahi mei he fakakaukau fakalotu faka-ʻAminianí, pe ngaahi tokāteline ʻa ha mataotao fakalotu Hōlani ko Sekopasi ʻAminiasi. Naʻe tui kimui ʻa ʻAminiasi, mo e kau taki lotu ʻi ʻAmeliká, ʻoku foaki ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ki he fakafoʻituituí ha ivi ke fili ʻa Kalaisi pea naʻe māfimafi ke Ne fakamoʻui kotoa kinautolu ne loto ke fakahaofí.31

Naʻe tuʻunga ʻi he ngaahi fakakaukau fehangahangaí ni hono fakakaukauʻi ʻe he fāmili ʻo Siosefa Sāmitá ʻenau tui fakalotú. Naʻe tui tatau e kui tangata mo e tamai ʻa Siosefa Sāmitá ʻa ʻAsaeli mo Siosefa ko e Lahí, mo e fakakaukau faka-ʻAminiani ki ha ʻOtua angaʻofa mo ʻofá. Naʻe tohi kimui ʻe ʻAsaeli Sāmita, “ʻOku lava ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakahaofi tatau pē ʻa e taha kotoa, mo e fakafoʻituituí.”32 Naʻe lau ʻe ʻAsaeli mo Siosefa ko e Lahí ʻokú na Tui ʻOtua Fakalūkufua [Universalists] mo tui ʻe huhuʻi ʻe he ʻOtuá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻo ʻikai ha toe ha taha—ko e fehangahangai moʻoni ia ʻo e fakakaukau ki he fakamoʻuí ʻa e kau Kalaviní.

ʻOku ʻikai ʻiloʻi e puipuituʻa fakalotu ʻo Lusi Mekí kae tālunga ʻe 1820, naʻe puke lahi ai pea palōmesi ki he ʻOtuá te ne fai hono lelei tahá ke tauhi kiate Ia kapau ʻe fakahaofi ʻene moʻuí. Naʻe tohi kimui ʻe Lusi Meki ʻi he hili ʻene moʻui mei hono puké, “Naʻe siʻi pē haʻaku lave ki he tui fakalotú neongo naʻá ku fakakaukau lahi ki ai.”33 Naʻe iku hiki ʻa Siosefa ko e Lahí mo Lusi Meki mei he kolo ki he kolo ʻo fekumi ki he fakamoʻui fakatuʻasinó mo e fakalaumālié fakatouʻosi.

Lolotonga e taimi taʻepau ko ʻeni ʻo e hiki mei he kolo ki he koló, kuo fāʻeleʻi ʻa Siosefa Sāmita ko e Siʻí ʻi Seiloni, ʻi Veamoniti, he ʻaho 23 ʻo Tīsema 1805. Naʻe faifai pea nofo ʻa e fāmili Sāmitá ʻi Palemaila, Niu ʻIoke, pea ofi ki Manisesitā. Naʻe fehangahangai e fāmili Sāmitá mo ha taʻemanonga fakalotu ofi ki honau ʻapi foʻoú. Naʻe tupu tokolahi ʻaupito a e kau Papitaisó, kau Pelesipitiliané, mo e kau Metotisí ʻi he feituʻú he vahaʻa ʻo e 1816 mo e 1821, ʻo tupu ai hono fokotuʻu ha haʻofanga lotu foʻou ʻo e kau Pelesipitiliané, langa ha falelotu foʻou ʻo e Metotisí, pea mo e ului ʻa ha kakai tangata mo fafine ʻe laungeau.

Naʻe vakaiʻi ʻe Lusi Meki ʻa e lotu Pelesipitiliané, ka ko ʻene fakamatalá, "naʻe ngeʻesi kotoa." Naʻá ne vakaiʻi leva ʻa e lotu Metotisí, ka naʻe taʻofi ia ʻe Siosefa Sāmita ko e Lahí, he naʻe ʻikai tui ia mo ʻene tamai ko ʻAsaelí ki he ngaahi tokāteline naʻa nau akoʻí. Neongo naʻe ʻikai kau e fāmili Sāmitá ki ha siasi, ka naʻa nau feinga ke akoʻi ʻenau fānaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalotú ʻi honau ʻapí, kau ai e lau Tohi Tapú mo e lotu fakafoʻituituí.34

Naʻe ʻalu ʻa Siosefa Sāmita ko e Siʻí ki ha ngaahi fakatahaʻanga lotu fakaakeake ʻe niʻihi mo hono fāmilí ʻi heʻene kei siʻí. Ka naʻe tākiekina lahi ia ʻe he ngaahi akonaki mo e fakamatala ʻa ʻene tamaí, he naʻe fekumi ka naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻi he ngaahi siasi fakaakeaké ha taha naʻe fokotuʻu tatau mo e founga ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Kau ʻAposetoló. Naʻe faʻa fanongo ʻa Siosefa mo fakalaulauloto ʻi he ako Tohi Tapu ʻa e fāmilí. Naʻe kamata ʻi hono taʻu 12 ke fifili ki heʻene ngaahi angahalá mo e tuʻunga hono laumālie taʻefaʻamaté, pea tupu ai ʻene fakatotolo ʻiate ia pē he folofolá.

Naʻe lekooti ʻe Siosefa ko e Siʻí ʻi hono taʻu 14:

“Naʻá ku lau ai ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi he Tohi ʻa Sēmisí, ko e ʻuluaki vahé mo e veesi hono nimá, ʻa ia ʻoku pehē: Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.

“Naʻe teʻeki ai hū mamafa ha potufolofola ki ha loto ʻo ha tangata ʻo lahi ange ʻi he mālohi naʻe hū ʻaki ʻe he meʻá ni ki hoku lotó ʻi he taimi ko ʻení. Naʻe hangē naʻe hū ia ʻaki ʻa e fuʻu mālohi lahi ki he ongo kotoa pē ʻo hoku lotó. Naʻá ku toutou fifili ki ai, ʻo u ʻiloʻi kapau naʻe ai ha taha naʻe ʻaonga ke ne maʻu ha poto mei he ʻOtuá, ko au ia.”35

Naʻe fakakaukau leva ʻa Siosefa ke ne fehuʻi ki he ʻOtuá.

Naʻe hiki mo tala kae tohi ʻe Siosefa ha fakamatala ʻe fā ʻo ʻene ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí. ʻIkai ngata ai, naʻe toe lekooti ʻe kinautolu naʻe moʻui he taimi ko iá ʻenau manatu ki he meʻa ne nau fanongo ne leaʻaki ʻe Siosefa kau ki he meʻa-hā-maí; ʻoku ʻi ai ha fakamatala ʻe nima ʻoku maʻu. Ko ha tāpuaki ke maʻu e ngaahi lekōtí ni. ʻOku nau ʻai e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefá ko e meʻa-hā-mai lekooti lelei taha ia ʻi he hisitōliá. ʻOku ou poupou atu ke mou ō ki he history.lds.org ʻo ako lahi ange ki he ngaahi fakamatalá mo ʻilo e founga ʻo ʻenau fengāueʻaki ke ʻomi ha ʻata ʻoku kakato angé.

ʻOku pehē ʻe he fakamatala ki he Ngaahi Tefito he Ongoongoleleí ʻo e “ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí: “ʻOku tala ʻe he ngaahi fakamatala kehekehe ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí ha talanoa tatau, neongo ʻoku fakanatula ʻenau kehekehe ʻi he fakamamafaʻí mo e fakaikiikí. ʻOku fakakaukau ʻa e kau faʻu hisitōliá ko e taimi ʻoku toutou fakamatalaʻi ai ʻe ha taha ha meʻa ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe ki ha kakai kehekehe ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ʻe fakamamafaʻi ʻe he fakamatalá takitaha ha ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e meʻa ko iá mo ha ngaahi fakaikiiki makehe. ʻIo, ʻoku ʻi ai ha ngaahi faikehekehe tatau ʻi he ngaahi fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí ʻi he ngaahi fakamatala fakafolofola ki he mata meʻa-hā-mai ʻa Paula ʻi he hala ki Tamasikusí mo e aʻusia ʻa e Kau ʻAposetoló ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú. Ka neongo ʻa e ngaahi faikehekehé, ʻoku kei tuʻu pē ha tuʻunga tatau mahuʻinga ʻi he ngaahi fakamatala kotoa ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí. Kuo fakakikihi hala ha niʻihi tokua ka ʻi ai ha fetōʻaki ʻi hono toe fakamatalaʻi ʻo e talanoá ko ha fakamoʻoni ia ko e faʻu. Neongo ia, ʻoku hanga ʻe he ngaahi lekooti fakahisitōlia kehekehé ʻo ʻai ke tau lava ʻo ʻilo lahi ange ki he meʻa mahuʻinga ko ʻení ʻo laka ange ʻi ha meʻa ne tau mei lava kapau naʻe siʻi hono hikí.”36

ʻOku ou fie fakamanatu nounou mo kimoutolu ʻa e ngaahi fakamatala ʻe fā naʻe hiki pe tala kae tohi ʻe Siosefa Sāmitá.

ʻUluakí, ko e fakamatala ʻo e 1832 ko e ʻuluaki fakamatala ia ne hiki ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí. Ko ha konga ia ʻo ha piokālafi peesi ʻe ono, naʻe hiki hono konga lahi tahá ʻe Siosefa. Ko e fakamatalá ni kuo tauhi ia ʻe he Siasí talu hono hiki. Hili e fononga ki he Hihifó, naʻe kei faʻo pē ʻi ha puha ʻi ha ngaahi taʻu lahi pea ʻikai ʻiloa kae tālunga hono pulusi ʻi ha pepa fakatotolo he ʻunivēsití ʻi he 1965. Talu mei ai mo hono toutou pulusi, kau ai ʻene hā he LDS.org pea mo e Ngaahi Pepa ʻa Siosefa Sāmitá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Siosefa ʻi he pepá ni ʻene loto faingataʻaʻia ʻi he ʻikai ke ne ʻilo pe te ne maʻu ʻi fē fakamolemole ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe fakamoʻoni, “Naʻe fakaava ʻe he ʻEikí ʻa e langí kiate au pea naʻá ku mamata ki he ʻEikí,”37 ʻa ia kuo fakaʻuhingaʻi ʻe ha niʻihi tokua ko ʻene ʻuhingá ki he hā mai ʻa ha tangata fakalangi pē taha, ka, ʻi hono lau ʻo fakatatau mo e ngaahi fakamatala kehé, ʻe lava ʻo mahino ʻa e kupuʻi leá ni naʻe fakaava ʻe he ʻOtua ko e Tamaí ʻa e ngaahi langí pea fakahā Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa.

ʻOku fakamamafaʻi lelei ʻe he fakamatala ko ʻení ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pea mo e huhuʻi fakafoʻituitui naʻá Ne fai kia Siosefá. ʻOku pehē hano konga: “Naʻe fakaava ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi langí kiate au pea naʻá ku mamata ki he ʻEikí pea naʻe folofola mai kiate au ʻo pehē, ʻSiosefa ko hoku foha, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá. … Naʻe kalusefai au maʻá e māmaní ke lava kinautolu kotoa ʻe tui ki hoku hingoá ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.ʻ" Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Siosefa naʻá ne ongoʻi fiefia mo ʻofa ka naʻe ʻikai ha taha naʻe tui. “Naʻe fakafonu hoku laumālié ʻe he ʻofá pea naʻá ku lava ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ke fiefia ʻi he fiefia lahi pea naʻe ʻiate au ʻa e ʻEikí, ka naʻe ʻikai maʻu ha taha ʻe ala tui ki he meʻa-hā-mai fakalangí. Neongo ia, naʻe fifili hoku lotó ki he ngaahi meʻá ni.”38

Hokó, ko e fakamatala ʻo e 1835 ko e fakamatalaʻi ia ʻe Siosefa ʻene mata meʻa-hā-maí kia Lōpeti Mātiu, ko ha taha ʻaʻahi ki Ketilani ʻi he 1835. Naʻe lekooti ia ʻi he tohinoa ʻa Siosefá ʻe heʻene tangata tohí. Naʻe ʻikai fakakau ia ʻi he ngaahi ʻuluaki pulusi ʻo e histōlia ʻo Siosefá pea naʻe toki fuofua pulusi ia ʻi he BYU Studies ʻi he 1960 tupú. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe Siosefa ʻi he fakamatala ko ʻení, naʻe ʻuluaki hā mai ʻa e ʻOtuá kiate ia pea naʻe toe mamata foki ki he Fakamoʻuí: “Naʻá ku tangi ki he ʻEikí ʻi he fuʻu lotu lahi. Naʻe hā ha pouafi ʻi ʻolunga ʻi hoku ʻulú; ʻo nofo mai kiate au mo fakafonu au ʻaki ha fiefia ʻoku ʻikai mafakamatalaʻi. Naʻe hā mai ha tokotaha ʻi he lotolotonga ʻo e poua afí, ʻa ia naʻe kāpui ia ka naʻe ʻikai vela ha meʻa. Naʻe toe hā mai mo ha tokotaha kehe ʻo tatau mo e ʻuluakí. Naʻá ne pehē mai kiate au, ʻKuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá.’” ʻI he fakamatala ko ʻení, naʻe toe pehē ai ʻe Siosefa, “Naʻá ku mamata ki ha kau ʻāngelo tokolahi ʻi he meʻa-hā-mai ko ʻení.”39

Hokó, ko e fakamatala ʻo e 1838 ʻa e fakamatala ʻiloa taha ne maʻu mei he Hisitōlia Kuo Hiki ʻo Siosefá (Josephʻs Manuscript History). Naʻe hiki hono fuofua tataú ʻi he hili e hola ʻa Siosefa mei Ketilani he konga kimuʻa ʻo e 1838, pea ko e fika uá ʻi ha taimi nounou pē mei he heʻene hao mei Misuli ʻi he 1839. Naʻe hiki ia ʻi he taimi ʻo e fakafepaki lahi. Ne fuofua pulusi ia ʻi he 1842 he Times and Seasons. Naʻe toe fakakau foki ia ʻi he Mataʻi Tofe Mahuʻingá ʻi he 1851, ko ha tohi tufa ki he Kāingalotu Pilitāniá, pea fakamafaiʻi kimui ko e folofola ki he Kāingalotú kotoa he 1880.

Kuo ʻosi pulusi ha ngaahi hiki kehekehe ʻo e fakamatalá ni ʻi he Ngaahi Pepa ʻa Siosefá. Kae hangē ko e fakamatala ʻo e 1835, ko e fehuʻi mahuʻinga ʻi he fakamatala ko ʻení pe ko e fē ʻa e siasi ʻoku totonú. Ko e fakamatalá ni ʻoku “nofo taha ia ʻi he meʻa-hā-maí ko e kamataʻanga ʻo e ‘tuʻu mo e fakalakalaka ʻa e Siasí,” ko ha hisitōlia ʻo e Siasí, kae ʻikai ʻo Siosefa pē.40 ʻOku ʻikai leva ke kau ai e fakamatala ki he fakamolemoleʻi fakafoʻituitui naʻe ʻasi ʻi he ongo fakamatala ʻe ua kimuʻá.

Pea ko e fakaʻosí, ko e fakamatala ʻo e 1842 ko e tali ai ki ha kole fakamatala meia Sione Ueniuefi, ko e ʻētita ʻo e Chicago Democrat. Naʻe fai ʻe Siosefa ha tohi ki ai naʻe ʻikai ngata pē he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ka naʻe toe kau ai foki mo ha fakamatala ʻo ʻene ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí. Naʻe pulusi ʻa e tohí ʻi he Times and Seasons ʻi he 1842. Naʻe toe pulusi ia ʻi he 1843 ʻe he faihisitōlia ko ʻIsileli Teniela Lupi ʻi heʻene tohi fekauʻaki mo e ngaahi siasi faka-Kalisitiane ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻi he fakangofua ʻe Siosefa. Naʻe fakataumuʻa ʻa e fakamatalá ni ki ha kakai naʻe ʻikai ke nau maheni mo e tui faka-Māmongá. Naʻe hiki ia ʻi ha taimi nonga taʻeʻamanekina he fakafepaki ne fehangahangai mo e Palōfitá.

Naʻe tohi ʻe Siosefa ʻa e puputuʻu naʻá ne fouá pea mo e hā mai ʻa ha toko ua ʻi he tali ʻo ʻene lotú, ʻo tatau mo e ngaahi fakamatala kehé. “Naʻá ku tofanga ʻi ha meʻa-hā-mai fakalangi ʻou mamata ki ha toko ua nāunauʻia naʻá na tatau tofu ʻi he fōtungá, mo hona angá, naʻe ʻākilotoa ʻe ha maama ngingila naʻe ngingila ange ʻi he laʻaá he hoʻatā malie. Naʻá na fakahā mai kiate au naʻe tui ʻa e ngaahi siasí kotoa ki ha ngaahi tokāteline hala, pea ʻoku hala hanau taha ʻe lau ʻe he ʻOtuá ko hano siasi pe puleʻanga. Pea naʻe fekauʻi mahino au ke ‘ʻoua naʻá ku muimui kiate knautolu,’ peá u maʻu ʻi he taimi tatau ha talaʻofa ʻe fakaʻilo mai kiate au ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi ha taimi ʻi he kahaʻú.”41

Ko ha tāpuaki ke maʻu e ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefá. Hangē ko e Ngaahi Kosipeli ʻo e Fuakava Foʻoú ʻoku nau fakamatalaʻi kakato e molʻui mo e ngāue ʻa Kalaisí, ʻoku tānaki mai ʻe he ngaahi fakamatala takitaha ʻoku nau fakamatalaʻi e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefá ha fakaikiiki mo ha ʻilo mahuʻinga ki he meʻa kakato ne hokó. ʻOku nau fakamatalaʻi fakataha ʻe talanoa tatau mo fenāpasi ʻa Siosefá. ʻOku nau fakamamafaʻi kotoa naʻe ʻi ai ha puputuʻu mo ha vākovi ʻi he ngaahi siasi faka-Kalisitiané, naʻe fie ʻilo ʻe Siosefa pe ko e fē (kapau ʻoku ʻi ai) naʻe totonú, naʻe fakatotolo he folofolá mo lotu, pea naʻe ʻalu hifo ha maama mei he langí, pea naʻe hā mai ha ongo tangata fakalangi mo tali ʻene lotú.

Tau foki he taimí ni ʻo fakamanatu fakaikiiki e fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmita ʻo e 1838 kuo fakamafaiʻí. Ko ha aʻusia ako lelei taha ia ʻe ala maʻu ʻe ha taha ʻi he māmaní. Naʻe liliu ʻe he meʻá ni e moʻui ʻa Siosefá, kuó ne liliu ʻeku moʻuí, pea ʻoku ou ʻilo te ne liliu hoʻo moʻuí ʻi haʻo lotu ki he ʻEikí ke fakapapauʻi hono moʻoní.

“Naʻe faifai peá u fakakaukau kuo pau ke u nofo maʻu ʻi he fakapoʻulí mo e puputuʻú, pe ko haʻaku fai ʻo hangē ko e enginaki ʻa Sēmisí, ʻa ia ko e kole ki he ʻOtuá. Naʻe faifai pea fakapapau hoku lotó ke ʻfehuʻi ki he ʻOtuá,’ ko ʻeku fakakaukaú, kapau ʻokú ne foaki ʻa e potó kiate kinautolu ʻoku masiva ʻi he potó, mo ne foaki ʻo lahi ʻo ʻikai valokiʻi, ʻe lelei ke u ʻahiʻahi.

“Ko ia, naʻá ku fai ʻo fakatatau ki ai, pea ko ʻeku fakapapaú ke fehuʻi ki he ʻOtuá, ko ia naʻá ku ʻalu ki he vao ʻakaú ke ʻahiʻahi. Ko e pongipongi ia ʻo ha ʻaho fakaʻofoʻofa mo langi maʻa, ʻi he kamataʻanga ʻo e tō-taʻu ʻo hono tahaafe valungeau ma uofulu ʻo e taʻú. Ko ʻeku fuofua ʻahiʻahi ia ke fai ha meʻa pehē, talu ʻeku tupu, he neongo ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku lolotonga hohaʻa ki aí, naʻe teʻeki ai pē ke u ʻahiʻahi ke fai ha lotu ʻaki ʻa e leʻó.

“Hili ʻeku ʻalu ki he potu naʻá ku fili kimuʻa ke u ʻalu ki aí, pea hili ʻeku vakavakai holo ʻo u ʻiloʻi ʻoku ou toko taha peé, naʻá ku tūʻulutui hifo ʻo kamata ke fakahā hake ʻa e ngaahi holi ʻa hoku lotó ki he ʻOtuá. ʻI he hili pē ʻeku fai peheé, naʻe puke au ʻe ha mālohi ʻa ia naʻá ne ikuʻi ʻaupito au, pea naʻe pehē fau ʻeku ofo ʻi hono mālohí, naʻe taʻofi ai hoku ʻeleló ke ʻoua naʻá ku lava ʻo lea. Naʻe kāpui au ʻe ha fuʻu fakapoʻuli matolu, pea naʻe kiʻi fuofuoloa ʻene hangē kiate au, ngalingali kuo tuku au ki he fakaʻauha fakafokifā.

“Ka naʻá ku feinga ʻaki hoku mālohi kotoa pē ke ui ki he ʻOtuá ke ne fakahaofi au mei he mālohi ʻo e filí ni ʻa ia kuó ne puke aú, pea ʻi he mōmēniti ko ia ʻa ia naʻá ku meimei ngalo hifo ai ʻi he loto foʻí ʻo tukuange au ki he fakaʻauhá—kae ʻikai ki ha fakaʻauha fakamāhaloʻi, ka ki he mālohi ʻo ha toko taha mei ha maama ʻoku taʻe-hā-mai, ʻa ia naʻá ne maʻu ʻa e mālohi fuʻu fakaofo fau ʻo hangē ko ia naʻe teʻeki ai te u ongoʻi ʻi ha tokotaha—kae feʻunga mo e fuʻu mōmēniti ko ʻeni ʻo e fuʻu hohaʻa lahí, naʻá ku mamata ki ha pou maama fʻeunga tonu mo hoku ʻulú, naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he laʻaá, ʻa ia naʻe maliu māmālie hifo kae ʻoua kuo tō ia kiate au.

“ʻI heʻene hā maí pē, naʻá ku ʻiloʻi kuo fakahaofi au mei he fili naʻá ne haʻi aú. ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá ʻo ne tuhu ki he toko tahá ʻo pehē—Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻ angá ʻEni. Fanongo kiate Ia!

“Ko ʻeku taumuʻa ʻi heʻeku ʻalú ke fehuʻi ki he ʻEikí ke u ʻiloʻi pe ko e fē ʻa e siasi ʻi he ngaahi siasi kotoa pē ʻoku moʻoní, koeʻuhí ke u ʻiloʻi ʻa e siasi ke u kau ki aí. Ko ia, ʻi he hili leva ʻeku toe maʻu ʻeku fakakaukau leleí, ʻo u lava ke leá, ko ia, naʻá ku ʻeke ki he ongo Tangata ʻa ia naʻá na tuʻu ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he māmá, pe ko e fē ʻa e siasi ʻi he ngaahi siasí kotoa pē ʻoku moʻoní (he naʻe aʻu mai ki he taimi ko ʻení ʻoku teʻeki hū mai ki hoku lotó ʻoku nau hala kotoa pē)—pea ko e fē ʻoku totonu ke u kau ki aí.

“Naʻe tali mai kiate au ʻo pehē kuo pau ke ʻoua naʻá ku kau ki ha taha ʻo kinautolu, he ʻoku nau hala kotoa pē.”42

Hangē ko ʻene hā ʻi he fakamatala ʻi he "Ngaahi Fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí" ʻi he LDS.org, "naʻe toutou fakamoʻoniʻi ʻe Siosefa Sāmita naʻá ne mamata ʻi ha meʻa-hā-mai fakaʻofoʻofa ʻo e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. He ʻikai lava ke fakamoʻoniʻi ʻe he fakatotolo fakahisitōliá ʻataʻatā pē hono moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí pe ko e fakafepaki ki aí. Koeʻuhí ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmitá, ʻoku fie maʻu ʻa e tokotaha fekumi fakamātoato ki he moʻoní ke ne ako ʻa e lekōtí pea maʻu ha tui feʻunga kia Kalaisi ke ne kole ʻi he loto fakamātoatoloto mo fakatōkilalo ki he ʻOtuá, pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí. Kapau ʻe kole ʻa e toko taha fekumí ʻi he loto fakamātoato ke ngāueʻi ʻe tali ʻe fakahā mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe fakahā ki ai e moʻoni ʻo e mata meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá. ʻI he foungá ni, ʻe lava ke ʻilo ʻe he taha kotoa naʻe lea moʻoni ʻa Siosefa Sāmita ʻi heʻene pehē, ‘Kuó u mamata ki ha meʻa-hā-mai, naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia’ [Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:25].”43

Fakatatau kia Palesiteni Siosefa F. Sāmita, “Ko e meʻa maʻongoʻonga taha kuo faifaiangé pea hoko ʻi māmani, talu mei he toetuʻu ʻa ʻe ʻAlo ʻo e ʻOtuá mei he fonualotó pea mo ʻene hāʻele haké, ʻa e hāʻele mai ko ia ʻa e Tamai pea mo e ʻAló ki he talavou ko Siosefa Sāmitá.”44

Kāinga, ko ha aʻusia fakaofo pea mo fakatupu ʻilo lahi ke ʻanalaiso e meʻa ʻoku tau ako mei he aʻusia toputapu mo fakalaumālie ʻa Siosefa Sāmitá. ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu ha ngaahi sīpinga ʻo e moʻoni ne tau ako mei he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e natula taʻengata ʻo ʻetau Tamai Hēvaní; Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; hono moʻoni ʻo Sētané; pea mo e fefaʻuhi ʻi he leleí mo e koví, pea pehē ki ha ngaahi tafaʻaki mahuʻinga kehe ʻo e palani maʻongoʻonga ʻo e fakamoʻuí.

ʻOku tau ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e folofolá pea ʻe lava ʻo toʻo fakahangatonu mo fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí.

ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻomi ʻe he fifili ki he folofolá ha mālohi mo ha ʻilo.

ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e ʻiló ʻataʻatā pē; ko e fai ʻo e meʻa ʻoku tau ʻiló ʻoku maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá.

ʻOku tau ʻilo ke falala ki he ʻOtuá pea hanga kiate Ia ke maʻu ʻe tali ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻo e moʻuí pea ʻoua te tau falala ki he tangatá.

ʻOku tau ʻilo ʻoku tali ʻa e lotú ʻo fakatatau mo ʻetau tui taʻe-ueʻiá pea fakatatau mo e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní.

ʻOku tau ʻilo ʻoku moʻui ʻa Sētane pea ʻokú ne maʻu ha mālohi moʻoni ke tākiekina ʻa e māmaní, kau ai kitautolu.

ʻOku tau ʻilo ʻoku fakangatangata ʻa e mālohi ʻo Sētané pea ʻoku lakasi ia ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tau ʻilo he ʻikai taʻofi ʻe Sētane ha meʻa te ne lava ai ʻo fakaʻauha e ngāue ʻa e ʻOtuá pea ʻoku pau naʻe ʻiloʻi ʻe Sētane hono mahuʻinga ʻo Siosefa Sāmita ʻi hono fatongia ko e Palōfita e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku tau ʻilo te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa Sētane ʻaki haʻatau ui ki he ʻOtuá pea tui mo falala kakato ki he ʻEikí.

ʻOku tau ʻilo ko e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e māmá kuo pau ke mavahe ʻa e fakapoʻulí.

ʻOku tau ʻilo ko e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻokú Na sino māvahevahe, ʻoku tatau Hona fōtungá mo hona ʻīmisí.

ʻOku tau ʻilo kuo faʻu kitautolu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tau ʻilo kuo toe tuʻu ʻa Kalaisi.

ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻafioʻi fakatāutaha kitautolu ʻe he ʻOtuá pea ʻokú Ne afioʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú mo e meʻa ʻoku tau hohaʻa ki aí. Naʻá Ne ui ʻa Siosefa ʻaki hono hingoá.

ʻOku tau ʻilo e vā fetuʻutaki ʻo e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku talangofua ʻa Sīsū ki Heʻene Tamaí, pea ʻoku fetuʻutaki ʻa e Tamaí mo e kakai matelie ʻi he māmaní ʻo fou ʻi Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻofeina ʻa Sīsū Kalaisi ʻe Heʻene Tamaí ʻo Ne ui ʻa Sīsū ko Hono ʻAlo ʻOfaʻanga.

ʻOku tau ʻilo ko e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí naʻe ʻikai ke ʻi māmani ia he taimi ʻo Siosefa Sāmitá, ʻo hangē ko ʻEne ʻuluaki fokotuʻú, ʻo fakamoʻoniʻi ai e Hē Lahi mei he Moʻoní naʻe muʻaki tala ʻe he ʻAposetolo ko Paulá.

ʻOku tau ʻilo ko e taimi ʻoku tau tokanga feʻunga ai ʻo holi ke kau mai e ʻOtuá heʻetau moʻuí, te Ne fakahā ha hala ʻoku lelei kiate kitautolu. ʻI he taimi ʻo Siosefá, naʻe hala kātoa ʻa e ngaahi siasí mo e ngaahi kautahá.

ʻOku tau ʻilo ʻoku maʻu ʻe he ngaahi kuonga fakakosipeli kotoa pē ʻo e moʻuí ʻa e ngaahi vīsone, ngaahi tāpuaki, mo e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tau ʻilo ha meʻa ki he founga hono fili ʻe he ʻOtuá ʻEne kau palōfitá.

ʻOku tau ʻilo ʻoku fili ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai loto maʻa ʻoku angatonu mo maʻu ha holi māʻoniʻoni ke fai ʻEne ngāué, ko e fakamoʻoni e akonaki mei he Tohi Tapú ʻoku ʻafio ʻa e ʻOtuá ki he lotó pea ʻoku ʻikai ke Ne fili ʻo fakatatau mo e fōtunga ki tuʻá pe tuʻunga pe lakanga he sosaietí.

Kāinga, ko e ʻUluaki Mata Meʻa-ha-maí ko e kī ia ke fakaava ʻaki ha ngaahi moʻoni lahi naʻe fufuuʻi ʻo lausenituli. ʻOua naʻa ngalo ʻiate kitautolu pe vaʻinga ʻaki e ngaahi moʻoni mahuʻinga kuo tau ako mei he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefá.

Naʻe kamata ʻe he hā ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa Sāmitá ʻa e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. ʻOku totonu ke tau vahevahe ʻa e meʻa toputapú ni pea mo e ngaahi meʻa kuo tau ako mei aí mo kinautolu kotoa ʻoku tau ʻofa mo tokanga ki aí.

Ko ha fehuʻi ʻeni ʻe ua te ke ala fakakaukauʻi, tali, pea mo vahevahe ia ʻi he mītia fetuʻutakí ʻo fakaʻangaʻi ʻa e #LDSdevo.

  • Ko e hā ha moʻoni kuó ke ako mei he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefá?

  • Kuo founga fēfē hano tali ʻe he ʻEikí haʻo fekumi ki he moʻoní mo ha tali ki he ngaahi fehuʻi naʻa ke maʻu.

ʻOku ou vēkeveke ke lau ʻe meʻa te mou vahevahe fekauʻaki mo e tefito pea mo e ngaahi fehuʻi mahuʻinga ko ʻení.

Tuku ke u fakaʻosi ʻaki haʻaku vahevahe atu ha foʻi moʻoni ʻe taha ko e ola ʻo e tokanga ki he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefá he lolotonga hono akoʻi e kau faifekau taimi kakató.

Naʻá ku maʻu ha faingamālie ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ke kau ʻi he Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo e ʻĒlia Filipainí. Naʻe fetongitongi ʻa e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī Fakaʻēliá he lea ʻi he ngaahi fakataha lotu naʻe fai ʻi he Senitā Fakafaifekau ʻi Manilá. Naʻe ō ange ʻa e kau faifekau taimi kakato ne toki ui foʻoú ki Manila mei ha ngaahi fonua kehekehe nai ʻe 14 ʻi ʻĒsia mo e ngaahi fonua Pasifikí.

Naʻe teu ʻosi ʻema ngāue ki he ʻOtu Filipainí, pea naʻá ma maʻu ha faingamālie fakaʻosi ke lea ki he kau faifekaú ʻi he fakataha lotu ʻa e MTC. He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻeku tangutu ʻi muʻa ʻo vakai atu ki he haʻofangá ki he kau faifekau taimi kakato fakaʻofoʻofá ni. Naʻá ku lolotonga lotua ha tataki fakalaumālie ke u lava ʻo vahevahe ha meʻa ʻe tokoni ke mahino kiate kinautolu hono mahuʻinga lahi ʻo e ngāue naʻe ʻamanaki ke nau fakahokó. Naʻe taki ʻeku tokangá ki ha tāvalivali ʻi he holisi ʻo e fale fakatahaʻangá, ʻi heʻeku fakakaukau ki he meʻa te u lea ʻakí. Ko ha tāvalivali mahalo kuo mou ʻosi mamata ai ʻoku tautau ʻi homou falelotú. Ko e tāvalivali ʻiloa ia ʻa Del Parson ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá. ʻOkú ne fakafōtunga e tūʻulutui ʻa e talavou taʻu 14 ko Siosefa Sāmitá ʻi he Vao ʻAkau Tapú, ʻo maʻu fakahinohino mei heʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Naʻá ku kamata ʻeku pōpoaki ki he kau faifekaú ʻaki ʻeku tuhu ki he tāvalivali ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ne fai ʻe Del Parson mo fakamatalaʻi ange ʻoku fakafofongaʻi ʻe he tūʻulutui ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Vao ʻAkau Tapú, ʻo lotua ha fakahinohino ʻi heʻene moʻuí, ʻa e kau fiefanongo fekumi fakamātoato kotoa ki he moʻoní, ʻi he kuo hilí, lolotongá, mo e kahaʻú. Ko e hā hono ʻuhingá? He naʻá ne maʻu e fehuʻi tatau kuo maʻu ʻe he kau fekumi moʻoni mo fakamātoato kotoa pē. Ko e taimi naʻá ne fehuʻi ai ki he ʻEikí pe ko e fē ʻi he ngaahi siasí kotoa naʻe totonú, ko ʻene fekumi ia ki he moʻoní. Ko ʻene fekumi ki heʻene taumuʻa he moʻuí. Ko ʻene fekumi ki he palani fiefia ʻa e Tamai Hēvaní.

Naʻe ʻi ai ʻapē ha kau faifekau kuo fakamafaiʻi he māmaní ʻi he taimi ʻo e lotu fakamātoato ʻa Siosefa ke tali ʻene fehuʻí? ʻIkai, hala ʻatā. Ko ia, ʻi he mōmēniti toputapu ko iá, naʻe hā ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí ʻo tali e kole ʻa e talavou ko Siosefá, pea kamata ai e Fakafoki mai ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku ngalingali ko e kau fiefanongo te nau fakahoko mo tauhi ʻenau ngaahi tukupaá mo fakalakalaka ki he papitaisó, ko kinautolu ia ʻoku nau fekumi ki he moʻoní pea mo ʻenau taumuʻa ʻi he māmaní, ʻo tatau mo Siosefa Sāmita. ʻOku ʻikai ko ha lēsoni mahuʻinga pē ʻeni ia ki he kau faifekau taimi kakató ka maʻatautolu kātoa ke tau ako ʻi heʻetau vahevahe ʻa e ongoongoleleí. ʻOku toe mahuʻinga foki ke fakatokangaʻi ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku fekumi ki ha fakahinohino mo ha taumuʻa ʻi he moʻuí ʻoku fakafofongaʻi kinautolu ʻe he toʻu ʻoku kau ʻi he fakataha lotu ko ʻení. Ko hotau ngaahi kaungāmeʻa mo e kaungā ngāue kinautolu. Naʻe hoko hoku uaifi ko Nenisií ko e taha ʻo kinautolu ʻi homou toʻú, naʻe fekumi ki he moʻoní mo ʻene taumuʻa ʻi he moʻuí.

ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ko ha tāpuaki kāfakafa ke tau ʻinasi kotoa ai ke fāʻeleʻi ʻi ha kuonga kuo ʻosi fakafoki kakato mai ai ki māmani ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni atu naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻi he ʻaho fakaʻofoʻofa ko ia ʻo e faʻahitaʻu failau ʻo e 1820. ʻOku ou fakamoʻoni ko e fakamatala toputapu naʻá Na foakí pea maʻu ʻe Siosefa he loto fakatōkilaló, ko e fakahoko moʻoni ia ʻo e ngaahi fakamatala fakapalōfita ne fai ʻe he kau palōfita māʻoniʻoni  ʻOku ou toe fakamoʻoniʻi ko e tauʻatāina fakalotu naʻe tupu mei hono faʻu mo fokotuʻu ʻo e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká naʻá ne teuteu ʻa e hala ki he Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku ou toe fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ngaahi lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī fekauʻaki mo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí, ʻi heʻene pehē, “Naʻe ʻilo ʻe Siosefa Sāmita ʻi he ngaahi mōmēniti ko iá, neongo pe naʻe lōloa pe nounou fēfē, ha meʻa lahi ange kau ki he natula ʻo ʻOtuá ʻo laka ange ʻi he meʻa kuo ʻilo ʻe he kau mataotao fakalotu ʻo e kuonga kotoa pē.”45 Ko ha faingamālie kāfakafa ke tau vahevahe kotoa ʻetau fakamoʻoni ki he Fakafoki mai ʻo e kakato e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Kāinga, kuo ʻosi fakafoki mai ʻa e moʻoní, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai ki he Teutalōnome 4:27–31.

  2. Vakai ki he ʻĪsaia 60–62.

  3. Vakai ki he Selemaia 30–33.

  4. Vakai ki he ʻIsikeli 37:15–28.

  5. Vakai ki he Taniela 2:44.

  6. Vakai ki he ʻĀmosi 9:11.

  7. Vakai ki he Malakai 3:81.

  8. Vakai ki he Mātiu 17:11.

  9. Vakai ki he Maʻake 9:12.

  10. Vakai ki he Ngāue 3:19–21.

  11. Vakai ki he Loma 11:25–27.

  12. Vakai ki he ʻEfesō 1:9–10.

  13. Vakai ki he 2 Tesalonaika 2:1–3.

  14. Vakai ki he Fakahā 14:6.

  15. Vakai ki he 1 Nīfai 1:34–42.

  16. Vakai ki he 2 2 Nīfai 26:14–17.

  17. Vakai ki he Sēkope 6:1–4.

  18. Vakai ki he 3 Nīfaí 21.

  19. Taniela 1:4.

  20. Taniela 1:20.

  21. Taniela 2:5.

  22. Taniela 2:19.

  23. Taniela 2:24.

  24. Taniela 2:25.

  25. Taniela 2:26.

  26. Taniela 2:27–28.

  27. Taniela 2:31–35.

  28. Taniela 2:37–38.

  29. Taniela 2:44–45.

  30. Asael Smith, in Steven C. Harper, Joseph Smith’s First Vision: A Guide to the Historical Accounts (2012), 13–14.

  31. Vakai ki he Harper, Joseph Smith’s First Vision, 15–16; Richard Lyman Bushman, Joseph Smith: Rough Stone Rolling (2005) 197.

  32. Vakai ki he Harper, Joseph Smith’s First Vision, 16–22; Bushman, Joseph Smith, 14–29.

  33. Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book pessi 2, 4; josephsmithpapers.org.

  34. Vakai ki he Harper, Joseph Smith’s First Vision, 16–22; Bushman, Joseph Smith, 14–29.

  35. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11–12.

  36. “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  37. Joseph Smith, in Karen Lynn Davidson, David J. Whittaker, Mark Ashurst-McGee, and Richard L. Jensen, eds., Hisitōliá, Volume 1 Siosefa Sāmita—Hisitōlia, 1832–1844 vol. 1 of the Histories series of The Joseph Smith Papers, edited by Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, and Richard Lyman Bushman (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2012), 12–13; spelling, punctuation, and capitalization modernized; see also Dean C. Jessee, “The Earliest Documented Accounts of Joseph Smith’s First Vision,” in John W. Welch and Erick B. Carlson, eds., Opening the Heavens: Accounts of Divine Manifestations, 1820–1844 (2005), 1–33; “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  38. Joseph Smith, in Histories, Volume 1: Siosefa Sāmita—Hisitōlia, 1832–1844 12–13; spelling, punctuation, and capitalization modernized; see also “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  39. Joseph Smith, in Dean C. Jessee, Mark Ashurst-McGee, and Richard L. Jensen, eds., Journals, Volume 1 1832–1839, vol. 1 of the Histories series of The Joseph Smith Papers, edited by Dean C. Jessee, Ronald K. Esplin, and Richard Lyman Bushman (Salt Lake City: Church Historian’s Press, 2008), 88; spelling, punctuation, and capitalization modernized; see also “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  40. “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  41. Joseph Smith, in Histories, Volume 1 Siosefa Sāmita—Hisitōlia, 1832–1844 494; see also “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  42. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:13–19.

  43. “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  44. Siosefa F. Sāmita, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998) 14.

  45. Kōtoni B. Hingikelī, “Inspirational Thoughts,” Ensign, Aug. 1997, 3.

Paaki