Faigalotu o le Kerisimasi
Tufatufa Atu Au Nutigamea


Tufatufa Atu Au Nutigamea

Ou uso e ma tuafafine pele, uo pele, ou te aumai ia te outou alofaaga ma faamanuiaga a lo tatou perofeta pele, o Peresitene Thomas. S. Monson. E faafetai o Ia mo a outou tatalo ma le alofa i lenei Kerisimasi ma aso uma.

Ou te fiafia lava i lenei taimi o le tausaga. O lenei Faigalotu o le Kerisimasi a le Au Peresitene Sili ua avea ma se tumasani faapelepele mo le toatele, e aofia ai lo’u lava ia aiga. Ua matou tulimatai atu e amatalia le vaitau o le Kerisimasi i musika musuia a le Aufaaili i le Lotoa o le Malumalu ma le Aufaipese le mafaatusalia a le Tapeneko. O savali ma musika e fesoasoani ia i tatou e seti le agaga mo le vaitau o le Kerisimasi ma faamanatu mai ai ia i tatou le taua loloto o mea ma le mafuaaga ua tatou faamanatuina ai.

O Le Kerisimasi i Siamani

I lou laitiiti, e i ai pea i au moomooga o lau Kerisimasi se ata atoatoa o le taumalulu, ma ou te iloa e le na o au i lenei mea. Ia te au o lona uiga o se ea malulu aisa, o le lagi lanumoana susulu, ma le mafiafia o le kiona fou ma le sinasina. Ae, sa toetoe lava a ese le tau i taimi uma mai la’u miti o se taumalulu manaia, e tele lava ina i ai lagi puaoa paauli, kiona susu pisipisi, po o uaga foi.

Ae ui i lea, i le afiafi e sosoo ma le Kerisimasi, e faamafiafia e lo’u tina o matou ofu mafanafana o le taumalulu ma matou savavali atu ai ma lo matou tama i alatele o lo matou aai.

Sa iloa lelei e i matou o le fanau le mafuaaga moni mo lenei savaliga faaletausaga—sa manaomia e Tina le taimi e teuteu ai le laau Kerisimasi, tuu meaalofa i lalo o le laau, ma tapena le matou potu malolo mo le po paia. Sa matou taumafaia uma togafiti e faapuupuu ai lenei savaliga i le mea sa mafai ai. Ae sa matua atamai lava lo matou tama i le faaopoopoina pea o se vaega po o se isi taamilosaga se tasi e maua ai e tina le taimi manaomia.

I na aso, sa fai si pogisa o alatele o Zwickau i afiafi. O le taimi lea faatoa maea le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma sa tau leai ni moli auala. Sa laiti ni nai faleoloa sa talai, ma o isi sa tutu i talaane o fale na faaleagaina i pomu, lea lava sa i ai le manogi uigaese o le taua.

Sa i ai le tasi vaega o le savaliga sa matou matua fiafia i ai—o se malologa i le falesa Katoliko i le ogatotonu o Zwickau lea sa matou faalogo ai i pese Kerisimasi matagofie ma musika mai le okegi mamalu lea sa foliga mai pea e taina i le Afiafi e sosoo ma le Kerisimasi. Ae sa faia lava e lenei musika ia moli faatauvaa o le matou aai ia faafuasei ona susulu atili atu—toetoe lava o ni fetu emoemo—ma faatumulia ai o matou loto mu’a i se agaga ofoofogia o le faamoemoe.

E oo ifo i le taimi matou te toefoi atu ai, ua faamae’a e Tina ana tapenaga, ma matou o atu ai i totonu o le potu malolo taitoatasi e vaai i le ofoofogia o le laau Kerisimasi ma ona teuga fou. Sa faigata ona maua ni laau i na aso, ma sa matou ave ai soo se mea sa maua. O nisi taimi sa matou faaopoopo ai ni nai lala laiti ina ia foliga ai o se laau moni lava. Ae i o’u mata talavou, sa mamalu atoatoa i taimi uma le laau Kerisimasi.

O le mumu tau pulapula o moli ga’o na aumaia se susulu faalilolilo toetoe lava faafiafiaina i le potu. Sa matou su’e ma le faagaeetia ma le fiafia mo meaalofa i lalo o le laau ma le faamoemoe o le a faataunuuina o matou moomooga faalilolilo.

O le faifiaga i le mauaina o meaalofa sa toetoe lava a tutusa ma le faagaeetia o le foaiina atu o na meaalofa. O nei meaalofa sa tele lava ina gaosi i lima. I se tasi tausaga a o ou laitiiti lava, o la’u meaalofa mo lo’u uso o sona ata na ou tusia. Sa ou nenee lava i la’u atatusi. Ma na ia agalelei ma agaalofa i ana upu o le lotofaafetai ma viiga.

O le a ou teumaluina pea nei manatuaga matagofie o lo’u tamaitiiti i Siamani i Sasae.

Alofa Le I’u

O tumasani o le Kerisimasi e faamanatuina i aganuu ma malo o lenei lalolagi i ni auala ofoofogia ma tulagaese. E matagofie ma ofoofogia uma i latou taitasi, ma e matua eseese lava.

Ae latou te maua uma se lagona e tasi, se agaga e tasi lea e foliga mai pea e i ai i taimi tatou te faamanatuina ai le soifua mai o Keriso le Tupu, lo tatou Faalaeiau ma le Talitonuga, le Faamafanafanaga o Isaraelu!

E anoanoai ni upu e mafai ona faamatala ai e se tasi lenei lagona: olioli, faamoemoe, naunauga, fiafia. O nei upu taitasi latou te pueina se vaega o le mea ua tatou ta’ua “o le agaga o le Kerisimasi.”

Ae ia te au, e tasi lava se upu e sili ona faamatalaina ai lagona tatou te lagonaina i le taimi o le Kerisimasi. O lena upu o le alofa

O le mea sili o mea uma, o le meaalofa o loo tatou faamanatuina i le Kerisimasi o se meaalofa o le alofa—le meaalofa a le Atua o Lona Alo. “O le mea lava lenei ua faaalia mai ai le alofa o le Atua ia te i tatou, ona na auina mai e le Atua lona Alo e toatasi i le lalolagi, ina ia tatou ola ia te ia. O le alofa lava lenei.”1

O le ootia ai i lena alofa, e faamaluluina ai o tatou loto. Tatou te lagonaina le agamalu lea e mafua ai ona tatou aapa atu i isi i le agalelei ma le agaalofa.

E musuia i tatou e le Kerisimasi ia alofa atili atu.

E tusa lava foi ma lo’u ta’ua o lenei mea, ou te faapea atu o le upu alofa e le lava lava. I le Igilisi, e pei ona i ai i le tele o isi gagana, o le“alofa” e mafai ona faauigaina i le tele o mea. Mo se faataitaiga, e mafai ona ou faapea ou te “alofa” [pe fiafia] i le timu, po o le, ou te “alofa” pe fiafia i lou ofu fou, po o le, ou te ono “alofa” [pe fiafia] i le manogi o le fagu fou faatoa tatala o polo tenisi.

Ae o le alofa lea ou te talanoa atu ai o se mea e matua sili atu i lo lena. O le tatou manatu faaletino o le alofa ua na o sina oneone lava o le matafaga e faatusatusa i le alofa o loo lagonaina e le Atua mo tatou.

O Lona alofa e le i’u ma e le muta. O le alofa paia e tumu ai le faavavau. E taumasuasua i le alofatunoa e faavavau. E aapa atu ma sii ae i luga. E faamagalo atu. E faamanuia atu. E togiolaina.

O le alofa paia e soloiaesea ia eseesega i uiga faaletagata, aganuu, po o talitonuga. Na te le faatagaina le faaituau ma le faailogalanu e faalavelave i le ala e maua ai le mafanafana, agaalofa, ma le malamalama. E matua le maua ai lava se faalumaluma, faailoga tagata, po o le faasausili. E musuia e le alofa paia i tatou e fai e pei ona faia e le Faaola: “fesoasoani i e vaivai, sii ae lima o loo tautau i lalo, ma faamalolosia tulivae vaivai.”2

O le ituaiga o alofa lenei tatou te tauivi ia maua. E tatau ona avea ma o tatou uiga e iloa ai i tatou o ni tagata taitoatasi ma o se nuu.

Atonu o le a le mafai ona tatou atiaeina se atoatoaga o le alofa paia i lenei olaga. Ae afai e i ai se vaitau o le tausaga tatou te latalata teisi ai [i lena alofa] nai lo se isi lava taimi, atonu o le taimi o le Kerisimasi, pe a liliu atu o tatou loto ma mafaufauga i le soifua mai o le faailoaga ola o le alofa paia, le Faaola o Iesu Keriso.

O le Komesina o le Aai ma le Tamaitiiti

Sei ou faasoa atu se tala e faaali atu ai pe faapefea ona aoga lenei mea i o tatou olaga.I le afiafi na sosoo ma le Kerisimasi i le 85 tausaga talu ai, i le taimi o le Faaletonu Tele o le Tamaoaiga, sa asiasia ai e se komesina o le aai ia alatele o le Aai o Sate Leki i le mavae ai o se afa o le taumalulu. A o alu atu lana taavale, sa ia vaai atu ai i se tamaitiiti i autafa o le alatele, o loo tutu i le maati o le malulu e aunoa ma se pulupulu, totinilima, po o ni seevae. Sa afe i tua le komesina, ma valaaulia le tamaitiiti e sau i totonu i le mafanafana o lana taavale, ma fesili i ai po o fiafia i le Kerisimasi. Sa tali mai le tamaitiiti, “O le a leai se matou Kerisimasi i le matou aiga. Sa oti tama i le tolu masina talu ai ma tuua ai Mama ma a’u ma so’u uso laitiiti ma le tuafafine.”

Sa ki i luga e le komesina o le aai le faavevela i lana taavale ma fai atu, “Ia, atalii, ta’u mai lou igoa ma le mea e te nofo ai. O le a alu atu se tasi i le tou fale—o le a le fagaloina outou.”

O lenei komesina o le aai o le peresitene foi o se siteki i le taulaga i le Aai o Sate Leki. Sa ia galue ma tagata o lana siteki e foai atu meaai ma meaalofa i aiga sa le mafai ona mauaina mo i latou lava. O le tamaitiiti lea e le o se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ae sa lei afaina lea i le komesina. I lena po sa ia faamautinoa ai faatasi ma se tasi o epikopo i lana siteki na maua e le aiga o le tamaitiiti se ato Kerisimasi ua faatumuina.3

O le feiloaiga ma lenei tamaitiiti sa matua aafia loloto ai lenei peresitene o le siteki. O lenei mea sa matua naunautai ai o ia ia saili atu ma tuu atu le toomaga i e puapuaga i soo se mea na te maua ai. Sa oo ina avea ma se mea na lauiloa ai o ia i lona olaga.

O le suafa o le komesina o le aai o Harold Bingham Lee, ma i le 40 tausaga mulimuli ane, sa avea ai o ia ma Peresitene lona 11 o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Sa avea Peresitene Lee ma taulaiga i le atinaega o le polokalama lautele a le Ekalesia e tuu atu ai le toomaga i mafatiaga o i latou mai le pagatia ma fesoasoani ai i fanau uma a le Atua ia ola-tutoatasi atili.

Na tulata atu i le pulapula lagoto o lona soifua sa saunoa ai Peresitene Lee e faapea, na te malamalama ia i latou ua mafatia ma naunau mo se toomaga ona o lona foi ia amataga mativa ma le faatauvaa.4

E Le o le Tele o Mea ua E Maua ae o le Tele o Lou Alofa atu

Ou te manatu ua ou iloa lagona o Peresitene Lee.

Sa ola foi lo matou aiga i ni tulaga matua faatauvaa lava i na taimi. Sa faalua i totonu o tausaga e fitu, sa matou sosola ese ai mai i o matou fale o ni tagata sulufai. I Siamani Sisifo sa matou nonofo ai i se tamai falealuga mautotogi i se fale tuai i le faatoaga. Sa lua ni ona tamai potu laiti, ma sa matou momoe uma i le potu e tasi. Sa matua le ofi lava le avanoa lea sa ao ai ona savali faatafa i le va o moega.

Sa i ai se mataafi vevela a lo’u tina lea sa fai ma a matou ogaumu. Ma a matou mananao e o atu mai le tasi potu i le isi, sa ao ona matou savavali atu i se auala sa faalalava solo ai meafaigaluega o le faatoaga, o fatafata manu eseese, ma le tele o aano o manufasi ua togafitia sa tautau mai le faalo. I se tasi taimi, a o ou ma’i ma ao ai ona ou nofo i le fale i le aso atoa, sa ou tilotilo atu i isumu na i ai i le matou potu sa taufetuli solo i le fola. Sa la’u atu vai i luga i a matou potu, ma o le faleleta’ua sa tu i fafo i le lotoa taalaelae, sa sosoo ma le faleomanu. I Aso Sa sa matou savavali atu i ni itula se lua ina ia oo ai i le matou fale Lotu i Frankfurt ma toefoi mai. Sa seasea matou gafatiaina ona o i se taavale la’u pasese.

Ou te manatua pea na aso i le lototiga ma le olioli. Sa fai e o matou matua le mea sili na la mafaia e tausi ai i matou, ma sa matou iloaina na la’ua alolofa ia i matou. Ioe, o taimi na o le mafatia tele, ae ou te manatu i ai o taimi fiafia, ona sa mafai ona ou lagonaina le alofa na matou mauaina mo le tasi ma le isi, mo le Alii, ma mo Lana Ekalesia.

E leai se maasiasi i le mativa. Manatua o le Faaola o le Lalolagi sa soifua mai i se fale o manu ma sa taoto i se faatanoavao “aua [sa leai se avanoa mo Ia] i le fale e tali ai malo.”5 Ona oo lea i se taimi puupuu mulimuli ane, sa avea o Ia ma Maria ma Iosefa o ni tagata sulufai, sa sosola ese mai Aikupito ina ia sailia le puipuiga mai le fasioti tagata o Herota. I le taimi o Lana auaunaga i tagata lautele, sa savavali faatasi ai Iesu ma tagata mafatia, fia aai, ma mama’i. Sa faatumulia Ona aso i auaunaga ia i latou. Sa afio mai o Ia “e folafola le tala lelei i e matitiva.”6 I le tele o auala, o Ia o se tasi o i latou, aua o Ia foi sa “leai se mea e moe ai o ia.”7

Sa Ia viia le fafine mativa ua oti lava tane o lē, i lona mativa, sa lafo ana tupe iti e lua i totonu i le mea e tuu ai tupe a Iutaia.8 Ma o se tasi o Ana savali mulimuli i la le tino e faapea o lo tatou lava faaolataga e faalagolago i le auala tatou te taulimaina ai isi—aemaise lava i latou ua faasino i ai “o e iti ma faatauvaa”—aua “na faia e outou i se tasi o i [latou] na,” sa Ia fetalai ai, “o au lava lea ua outou faia i ai.”9

Sa tusia e se tusi solo Egelani o le seneturi 19 ia fuaiupu nei:

I le lotolotoi o le malulu o le timu aisa ma le kiona,

E sau ai le manulele ma le atuatuvale tele;

E lei mafai e le maasiasi ona tuliesea o ia,

Ae tufatufa atu au nutigamea. …

 

Sa leai se tasi na mativa, na teu uma ni nai mea,

A oo mai le taumalulu, tatou te manaomia uma se mea;

E le na o oe se pāpā falaoa,

E tufatufa atu pea au nutigamea.

 

E le pine ae oo i le si’ui o lou olaga,

Ua oo mai le aso o le faamasinoga:

E faasaga i au agasala, e tusa ma poloaiga,

O le a faatusatusa au agasala i au galuega.10

Po o a lava o tatou tofiga i le olaga, o i tatou uma taitoatasi o se manulele atuatuvale—o se tagata aisi—i luma o le Atua. Tatou te faalagolago i Lona alofatunoa paia. E ala i le taulaga a Iesu Keriso lo tatou Faaola, i le avea ai ma se vaega o le fuafuaga sili o le fiafia, ua tatou maua ai le faamoemoe o le faaolataga ma le fiafia. O lenei meaalofa paia ua musuia ai i tatou e tausi ia poloaiga a le Atua ma aapa atu ma le agaalofa ia i latou o siomiaina i tatou. E tusa lava pe na o le pau le mea ua ia i tatou ua na o se potoi o nutigamea, tatou te faasoa atu pea ma le fiafia ia i latou o loo mafatia e fai ma se faailoaga o lo tatou lotofaafetai mo le tausamaaga faaleagaga ua saunia e le Atua mo i tatou.

Faamanuiaina o Isi i le Kerisimasi

I lenei vaitau faapelepele o le Kerisimasi, ua talafeagai ai lo tatou fiafia i moli, musika, meaalofa ma le fe’ilafi o mea. O se vaega uma lenei o le mafuaaga ua tatou fiafia ai tele i lenei taimi o le tausaga.

Ae aua lava ne’i galo ia i tatou o i tatou o soo ma o e e mulimuli ia Iesu Keriso, le Alo o le Atua. Ou te faamamaluina moni lava Lona afio mai i le lalolagi, e tatau ona tatou faia e pei ona sa Ia faia ma aapa atu i le agaalofa ma le alofa mutimutivale ia i latou na mafatia. E mafai ona tatou faia lenei mea i aso taitasi, e ala i upu ma galuega. Ia avea lenei mea ma a tatou tumasani o le Kerisimasi, po o fea lava o tatou i ai—ina ia agalelei teisi atili, ia faamagalo atu atili, faaitiitia le faamasino atu, ia lotofaafetai atili, ma ia agaalofa atili i le faasoaina atu o a tatou mea ua maua ia i latou o e le tagolima.

Tau ina ia avea le manatuaina o le soifua mai o Iesu i Peteleema e musuia ai i tatou ina ia pei o Ia. Tau ina ia avea le misiona ma faataitaiga a Keriso e faamaena ai o tatou loto i le alofa paia mo le Atua ma le agaalofa loloto mo o tatou uso a tagata. Ma ia tatou tufatufa atu a tatou nutigamea ma le agaalofa sili atu ma le alofa le mataofiofia. O la’u tatalo ma le faamanuiaga lea i lenei vaitau o le Keriso ma aso uma, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. 1 Ioane 4:9–10.

  2. Mataupu Faavae ma Feagaiga 81:5.

  3. Tagai Harold B. Lee, Ye Are the Light of the World (1974), 346–47.

  4. Tagai Brent L. Goates, Harold B. Lee: Prophet and Seer (1985), mataupu 32.

  5. Luka 2:7.

  6. Luka 4:18, English Standard Version.

  7. Mataio 8:20, English Standard Version.

  8. Tagai Mareko 12:42–44.

  9. Tagai i le Mataio 25:32–46.

  10. Alfred Crowquill, “Scatter Your Crumbs,” in Robert Chambers, ed., The Book of Days (1881), 2:752. O le solo atoa e faitauina faapenei:

    I le lotolotoi o le malulu o le timu aisa ma le kiona,

    E sau ai le manulele ma le atuatuvale tele;

    E lei mafai e le maasiasi ona tuliesea o ia,

    Ae tufatufa atu au nutigamea.

    Ma tuu lou faitotoa e matala pea

    Aua po o ai lava e sau;

    O le tele o le mativa, o le tele foi lena o le foai atu,

    Ma Tufatufa atu au nutigamea.

    Leai se tasi na mativa tele, sa teu uma ni nai mea,

    A oo mai le taumalulu, tatou te manaomia ni mea;

    E le na o oe se pāpā falaoa,

    E tufatufa atu pea au nutigamea.

    E le pine ae oo i le si’ui o lou olaga,

    Ua oo mai le aso o le faamasinoga:

    E faasaga i au agasala, e tusa ma poloaiga,

    O le a faatusatusa au agasala i au galuega.

Lolomi