Ngaahi Fakataha Lotu Faka-Kilisimasí
Ko Hono ʻOmi e Kilisimasí ke Mahino Lelei Angé


Ko Hono ʻOmi e Kilisimasí ke Mahino Lelei Angé

ʻOku ou saiʻia ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e taʻú ʻi he taimi ʻoku tau fakataha ai ko e ngaahi fāmili mo e ngaahi ʻofaʻanga ke fakamanatu e ʻaloʻi hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea fakafetaʻi koeʻuhí ko ʻEne moʻuí mo ʻEne feilaulau fakalelei taʻe-fakangatangatá. ʻOku ou saiʻia ʻi he ngaahi fakamanatu taʻefaʻalaua ʻo e faʻahitaʻu makehe ko ʻení ʻi he feituʻu kotoa pē pea mo e malava ke u kei ongoʻi ʻa e vēkeveke mo e fakatuʻamelie ʻo e ngaahi Kilisimasi mei heʻeku kei tupu haké, ʻo tatau ai pē pe naʻe hoko ia ʻi he momoko ʻo ʻIngilaní pe ko e vevela ʻo ʻAlepeá.

Mahalo pē ʻe hangē ko e niʻihi, ʻI he uike kuoʻosí naʻá ku fāinga mo e Sisiʻuhilá, ʻi heʻeku feinga ke ʻiloʻi ʻa e kiʻi foʻi maama ʻe taha ʻokú ne fakatupunga ʻa e toengá ke fakapoʻulí. ʻI he taimi ne maʻu ai ʻeni pea fetongí, ne moʻui e toenga ʻo e māmá, pea ne ʻi ai e fiefia mo e maama makehe ne hā mai mei hono ikunaʻí.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ou manako taha ke fakahoko ʻi he ofi ʻa e Kilisimasí ko e tangutu ʻi heʻemau veʻe fuʻu ʻakau Kilisimasí, tamateʻi ʻa e ʻuhila kehe kotoa pē, pea fakanenefu ʻeku vakaí ʻi heʻeku sio ki he fuʻu ʻakaú ʻoku kāpui ʻe he fanga kiʻi ʻuhila hinehina īkí. ʻI he nenefu ko ia ʻeku sió, ʻoku mālohi pea vaivai ʻa e ulo ʻa e foʻi ʻuhila kotoa pē ʻi heʻene tapua ʻi he foʻi meʻa teuteu kulokula ngingilá. ʻOku fakaʻofoʻofa ‘a hono olá. Ne mau faʻa tā ha ngaahi fasi naʻá ne ʻomi ʻa e pōpoaki, “Fiefia ki māmani, Ka haʻu ʻa e ʻEikí”1pea “ʻe ui Hono huafá ko Fakaofo, ko Akonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻo e Melinó.”2

ʻI hono fulifulihi ʻe hoku ongo matá ʻa e anga ʻeku vakai ki he fuʻu ʻakaú, ʻoku toe fakamanatu kiate au ʻa e misiona fakalangi ʻa hotau Fakamoʻuí, ʻa ia ʻoku toe mahino lelei angeʻi he ngaahi taimi longonoa ko ʻení. Naʻa Ne folofola, “Ko au ko e maama ʻo māmani: ko ia ʻoku muimui ʻiate aú, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí.”3 ʻOku ou fakalaulauloto ki he pō māʻoniʻoni ne ʻaloʻi ai Iá, ʻo fonu ʻi he houngaʻia koeʻuhí ko e meʻaʻofa ʻo e fiefia, ʻamanaki lelei, mo e ʻofa ne ʻomi ai ʻe he Tamaí ki he māmaní ʻa Hono ʻAlo Pē Taha Naʻe Fakatupú.4

ʻE lava ke hāhāmolofia kiate kitautolu ʻa e ngaahi momeniti longonoa ko ʻeni ʻo e fakalaulaulotoá mo e fakakaukaú lolotonga e ngaahi ʻaho femouʻekina kimuʻa he ʻAho Kilisimasí. ʻOku hoko ʻi Tīsema ʻa e ngaahi pātí mo e konisetí, ngaahi fakatahataha fakatahá mo e ʻū meʻaʻofá. ʻOku tau fakaʻau ʻo femouʻekina, pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku toʻo ʻe he ngaahi ʻamanaki ʻoku tau fai kiate kitautolú ʻa e fiefia ʻo e faʻahitaʻú kae ʻikai ke ne fakalahi ia.

Ko ia ʻoku mahuʻinga ʻa e akonaki ʻa Palesiteni Nalesoní: “ʻOku siʻi ha kaunga e fiefia ʻoku tau maʻú, ki he tūkunga ʻetau moʻuí mo e meʻa ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá.” ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí, pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí … te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻoku hokó—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku haʻu ʻa e fiefia meiate ia pea koeʻuhi ko Ia. Ko Ia e tupuʻanga ʻo e fiefia kotoa pē.”5

Ko e taimi totonu taha ʻeni ke tau fakakaukau ʻi he lotu ki he meʻa ʻoku tau tokanga taha ki aí. Ko e hā hoʻo ngaahi ʻamanakiki he faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení? Ko e hā hoʻo ngaahi fakaʻānaua moʻonimaʻau mo e niʻihi ʻokú ke ʻofa aí ʻi hoʻomou fakatahataha mai ki he ʻaho māʻoniʻoni taha ʻo e ngaahi māʻoniʻoní.

Te tau aʻu ki he ʻaho Kilisimasʻi ʻi ha uike ʻe ua mo e konga. Fakakaukau ki hoʻo taimi-tēpile ki he uike ʻe ua mo e konga ka hoko maí. Mahalo te ke ongoʻi lōmekina ʻi he taulōfuʻu ʻa e ngaahi tukupaá pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke ke faí. ʻOku fuʻu femouʻekina nai hoʻo taimi-tēpilé? ʻOku hoko nai ʻa e ngaahi tukufakaholo mo e teke fakafonuá ke ke mafasia taʻeʻuhinga ai pea taʻofi ai koe mei hoʻo maʻu mo fakakaukauloto ki he fiefiaʻo e ʻaloʻi ʻa Kalaisí? ʻE founga fēfē nai haʻo fakafaingofuaʻi hoʻo taimi-tēpilé ʻi he Kilisimasi ko ʻení pea palani lelei ange ki he meʻa hokó?

Kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tau fuʻu femouʻekina mo ongosia ʻi he feinga ke fai ha meʻa ke tōtuʻa ʻo mole ai meiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻo e faʻahitaʻú pea ʻikai ke tau malava ʻo tūʻulutui ʻi he veʻe ʻaiʻanga kaí, moihū ki he Tuʻi ne toki ʻaloʻí, pea ʻomi mo ʻetau meʻaʻofa fakafoʻituituí kiate Ia.

ʻE ngaahi faʻē kei talavou, pea mo kitautolu kotoa, ʻokú ke ongoʻi lōmekina? Ko fē ʻoku mou tokanga ki aí?” Mahalo ko e taʻu ní he ʻikai te ke ʻave ʻa e ʻū kaati Kilisimasí, pe tukuange ai ha ʻamanaki naʻá ke maʻu mei he mītia ʻa ia ne ke fokotuʻu maʻau. Ko e fakamole ʻi he taimí mo e paʻangá te ne toʻo ʻe ia ha konga ʻa hoʻo malava ke tokanga taha ki he Fakamoʻuí mo ongoʻi ʻEne fiefia ʻi he Kilisimasí.

ʻE ngaahi tamai kei talavou, pea mo e toenga ʻo kitautolú, ʻokú ʻi fē nai hoʻo tokangá? Mahalo ko e taʻu ní te ke fakafaingofuaʻi ai ʻa e Kilisimasí ʻaki ha ʻū meʻaʻofa ne ngaohi pē ʻi ʻapi mo e ʻū meʻaʻofa ʻo e ngāue tokoní koeʻuhí ʻoku fuʻu lahi fau ʻa e teke mālohi mo e fakamole ʻo e feinga ke fakatau kotoa mai iá—mo taʻeʻaonga—pea te ne toʻo ha konga ʻa hoʻo malava ke tokanga taha ki he Fakamoʻuí mo ongoʻi ʻEne fiefia ʻi he Kilisimasí.

ʻE lava ke mahuʻingamālie ange ʻa e ngāue tokoni ʻi he temipalé ʻi he taimi Kilisimasí. ʻOku hanga ʻe he temipalé ʻo fakatonutonu ʻetau tokangá, fakalahi ʻetau fiefiá, pea mo fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmili ʻi hení pea mo e tafaʻaki e taha ʻo e veilí. Fakakaukau ki he ngāue tokoni ʻi he temipalé kae ʻikai ko ha ʻekitivitī Kilisimasí he ʻikai te ne tokoniʻi koe ʻi hoʻo fakaʻamua ha nonga ʻi he Kilisimasí. Ko e ngaahi ouau toputapu ko iá—ʻa e nonga mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku nau maʻú maʻanautolu kotoa pē ʻoku nau mahuʻingaʻia aí—ʻoku toki malava pē ia koeʻuhí ko e ʻAlo Pē Taha ʻo e Tamaí naʻe Fakatupú, ʻa e “Lami ʻa ia naʻe tamateʻi talu mei he fakatupu ʻo māmaní,”6ʻa ia ko Hono ʻaloʻí ʻoku tau fakamanatua he taimi ní.

ʻI he ʻamanaki ke hoko e Kilisimasi ko ʻení, tau fakahoko muʻa ke lahi ange ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá kae fakasiʻisiʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻikaí. Tau fekumi muʻa ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāueʻa Sīsū ʻo Nāsaletí—hiki hake ʻa e loto-mamahí, fakamoʻui ʻa e loto mafesí, ʻaʻahi ki he pōpulá, fafanga ʻa e fiekaiá, fakakofu ʻa e telefuá, pea hoko ko ha leʻo maʻanautolu ʻoku tukunoaʻi, fakaliʻeliʻaki, fakangaloki mo fehiʻanekinaʻí.7

Kiate kimoutolu ʻoku foua ha faingataʻa ʻi heKilisimasi ko ʻení, fakatauange ke mou maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻoku makehe maʻamoutolú. ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau foua ʻa e mole ha ngaahi ʻofaʻanga koeʻuhí ko e mahakí, toulekeleká, pe ko ha fakatuʻutāmaki fakamamahi. ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau manatua ha ngaahi mole naʻe hoko ʻi he taimi Kilisimasí, pea ʻe hoko ʻeni ko ha fakamanatu fakamamahi kiate kimoutolu. Ko ha niʻihi ʻoku nau tengihia ʻa e ngaahi fili ʻoku fai ʻe honau ngaahi ʻofaʻangá he taimi ní. Ko ha niʻihi ʻoku nau tuenoa, ʻikai ha fāmili, aʻusia ha faingataʻa lahi, pe ʻoku nau fehangahangai ʻi ha faʻahinga ʻuhinga mo ha Kilisimasi ʻoku matuʻaki kehe ia mei he meʻa ne nau fakamanatua he kuohilí.

Tuiʻoku ʻi ai ha meʻaʻofa makehe maʻau ʻi he faʻahitaʻu ko ʻení Fekumi ki he ngaahi momeniti longonoa ʻe lava ke ke fakalaulauloto, lotu, pea ongoʻi ai ʻa e ʻaloʻofa angaʻofa ʻa e Tokotaha ʻa ia ʻoku hoko ʻa Hono ʻaloʻí ke malava ai ʻo maʻu ʻa e fiefiá ʻi ha faʻahingatūkunga pēʻo e moʻuí. Ko e talaʻofá ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho, “ʻe ʻikai kei ai ha mate, pe ha ongosia, pe ha tangi, pea ʻe ʻikai kei ai ha mamahi.”8 “ʻE ʻikai te nau toe fiekaia, pe toe fieinua. … He ko e Lami ʻoku ʻi he haʻohaʻonga ʻo e nofoʻa fakaʻeiʻeikí, te Ne fafangaʻi ʻa kinautolu, pea tataki ʻa kinautolu ki he ngaahi matavai moʻuí; pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtuá ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá.”9

ʻĪmisi
Ko hono pukepuke ʻe Sīsū ha kiʻi maama lolo

Tuku ha kiʻi taimi ke ke fakakaukauloto, ke ke mānava, ke ke ofo ai. Hanga hake. Tokanga taha ki Heʻene meʻafoaki maʻongoʻongá—ko hono ʻiloʻi ko hai moʻoni koé, pea mo e mahino ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he māmaní ʻoku taimi nounou pē pea ko e fiefia he māmaní ko e kamataʻanga pē ia ʻo e fiefia ʻe hoko maí. Manatuʻi, “ʻoku siʻi ha kaunga ʻa e fiefia ʻoku tau maʻú, mo e tūkunga ʻetau moʻuí pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku tukutaha ki ai ʻetau tokangá.”

“Pea ko ʻeni, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou fekumi ki he Sīsū ko ia ʻa ia kuo tohi ki ai ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, koeʻuhi ke ʻiate kimoutolu ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku fakamoʻoni kiate kinaua mo nofoʻia ʻiate kimoutoluʻo taʻengatá.”10 Koeʻuhí ke tau lava ʻo pehē, “Tuku kolōlia, Kuo ʻaloʻi mai ʻa Sīsū Kalaisi. … Mou omi ke tau hū ki he ʻEikí11

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. “Fiefia ki Māmani,” Ngaahi Himí fika 110.

  2. “For unto us a child is born,” Messiah George Frideric Handel (1741)

  3. Sione 8:12

  4. Vakai, Sione 3:16

  5. Russell M. Nelson, “Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Ensign pe Liahona,Nōv. 2016, 82.

  6. Fakahā 13:8

  7. Vakai, Luke 4:18

  8. Fakahā 21:4

  9. Fakahā 7:16–17

  10. ʻEta 12:27 ko e toki tānaki atu ʻa e mataʻitohi fakahihifí.

  11. “Mou Haʻu Kāinga,” Ngaahi Himi, fika 111, toe tānaki atu fakaʻitālikí

Paaki