Ngaahi Fakataha Lotu Faka-Kilisimasí
14oaks


12:28

Ko e Ongoongolelei ʻo e Melinó

ʻI he faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení, ʻoku fakamanatua ai ʻe he kakai Kalisitiané ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí, ko e “Pilinisi ʻo e Melinó.” ʻOku tau vekeveke kotoa ʻi hono talaki ʻe he ʻāngeló ʻa e ʻaloʻi ko iá:

ko e mamata ʻa e tauhi sipí ki ha maama ngingila

“He kuo ʻaloʻi kiate kimoutolu ʻi he ʻahó ni, ʻi he kolo ʻo Tēvitá, ʻa e Fakamoʻui ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻEikí.

“Pea fakafokifā pē kuo ʻi he ʻāngeló ʻa e tokolahi ʻo e kau ʻāngelo mei he langí, ʻo nau fakamālō ki he ʻOtuá ʻo pehē,

“Fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi ʻolungá, pea ʻi māmani ʻa e melinó, ko e ʻofa ki he kakaí.”1

Ko ha fakatātā lelei ʻo e founga ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻe he kakai Kalisitiané ʻa e Fakamoʻuí ko e ngaahi lea ʻa Sālesi Tīkeni ki heʻene fānau pē ʻaʻaná:

portrait ʻo Charles Dickens

“Siʻeku fānau ʻofeina, ʻoku ou hohaʻa ke mou ʻiloʻi ha meʻa fekauʻaki mo e Hisitōlia ʻo Sīsū Kalaisí. He ʻoku totonu ke ʻilo ʻe he tokotaha kotoa fekauʻaki mo Ia. Kuo teʻeki ha taha ʻe moʻui naʻe angalelei, angaʻofa, angavaivai, pea faʻa fakamolemole ki he kakai kotoa pē naʻe faihalá.”

Ko e fakafeʻiloaki ia ʻa Tīkení. Ko ʻene aofangatukú ʻeni:

portrait ʻo Charles Dickens

“Manatu!—ʻOku faka-Kalisitiane ke failelei maʻu pē—ʻo aʻu kiate kinautolu ʻoku nau kākaaʻi kitautolú. Ko ha akonaki faka-Kalisitiane ia ke ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú, pea ke fai ki he kakaí ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau loto ke fai kiate kitautolú. Ko ha akonaki faka-Kalisitiane ia ke angavaivai, angaʻofa, pea faʻa fakamolemole, pea ke tau loto-fakatōkilalo ki he ngaahi ʻulungaanga ko ia ʻoku tau maʻú, pea ʻoua naʻa tau pōlepole koeʻuhí ko e ngaahi ʻulungaanga ko iá, pe ko ʻetau lotú pe ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, ka ke fakahaaʻi maʻu pē ʻoku tau ʻofa kiate Ia ʻaki ʻetau feinga ke faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē. Kapau te tau fai ʻeni, pea manatuʻi ʻa e moʻui mo e ngaahi lēsoni ʻa Hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea feinga ke ngāue ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku nau akoʻi maí, ʻe lava ke tau ʻamanaki lelei ʻe fakamolemoleʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi angahalá mo e tōnounoú, pea ʻe malava ke tau moʻui mo mate ʻi he Nonga.”2

Hangē ko ia ne tohi ʻe Tīkení, ʻoku tataki kitautolu ʻe he “moʻui mo e ngaahi lēsoni ʻa Hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” ki he nonga. Naʻe ui ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e ngaahi akonaki ʻa hotau Fakamoʻuí ko e “ongoongolelei ʻo e melinó.”3

ʻOku lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga kehekehe ʻo e foʻi lea melino ʻi he folofolá. Ko e taimi naʻe folofola ai ʻa Sīsū, “Ke ʻiate koe ʻa e melinó,” naʻá Ne fakamatalaʻi ʻa e faʻahinga melino naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko ʻĪsaiá: “Pea ko e ngāue ʻo e māʻoniʻoní ko e melinó ia; pea ko e fua ʻo e māʻoniʻoní ko e fiemālie mo e nofo lelei ʻo taʻengata.”4 Naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kikite ko iá. Naʻá Ne folofola: “Kuó u tala ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e [melinó] ʻiate au.”5

Folofola ʻa Sīsū ki Heʻene Kau ʻAposetoló

ʻI he fakahinohino fakaʻosi ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, naʻá Ne folofola ki Heʻene kau ʻAposetoló, “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia.”6

Ko e ʻaʻahi mai ʻa Sīsū Kalaisi ki he Ongo ʻAmeliká

ʻI he hili iá, ʻi he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai māʻoniʻoní ʻi he maama foʻoú, naʻá Ne folofola ʻaki ʻa e ngaahi lea ko ʻeni ʻa ʻĪsaiá: “Pea ʻe akonekina hoʻo fānau kotoa pē ʻe he ʻEikí; pea ʻe lahi ʻa e melino ʻe maʻu ʻe hoʻo fānaú.”7

Ko e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí fekauʻaki mo e melinó ʻi he moʻui ʻo ha toko taha pē ʻoku toe fakaʻaongaʻi foki ia ki he melino ʻi ha fāmili, melino ʻi ha fonua, mo e melino ʻi he māmaní.

Naʻe ʻikai ha fokotuʻutuʻu ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻAposetoló ki he melino ʻi he māmaní makehe mei he māʻoniʻoni fakafoʻituituí. Naʻe ʻikai ke nau feinga ke fakafepakiʻi ʻa e pule ʻa Lomá pe ko e pule ʻa hono kau fakaaoao fakalotofonuá. Naʻa nau malangaʻi ʻa e māʻoniʻoni fakafoʻituituí pea akoʻi ʻoku totonu ke ʻofa ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ki honau ngaahi filí8 pea “moʻui melino pē mo e kakai kotoa pē.”9

Ko e taú mo e fakakikihí ko e ola ia ʻo e faiangahalá; ko e melinó ko e fua ia ʻo e māʻoniʻoní. Ko e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ʻoku fakaemāmani lahi ia, pea ʻoku pehē pē mo e founga ki he melinó: tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Naʻe akonaki ʻeni ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā:

Hauati W. Hanitā

“Ko e melino ʻoku fakaʻānaua ki ai e māmaní ko ha taimi he ʻikai fai ai ha fekeʻikeʻi; ka ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe he tangatá ko e melinó ko ha tuʻunga ʻo e moʻuí ʻoku toki maʻu pē ʻe he tangatá tuʻunga ʻi he ngaahi meʻa mo e ngaahi makatuʻunga naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá, pea ʻikai ʻi ha toe founga kehe. …

“…Kapau te tau tafoki ki he tangatá pea mo e ngaahi founga ʻa e māmaní, te tau maʻu ʻa e moveuveú mo e puputuʻú. Kapau te tau tafoki ki he ʻOtuá, te tau maʻu ʻa e nonga ki hotau laumālie taʻemanongá. …

“ʻOku fakamalumalu kitautolu ʻe he nonga ko ʻení mei he moveuveu ʻo e māmaní.”10

ʻOku tau lau ʻi he fakahā fakaonopōní: “Ka ke ke ʻilo, ko ia ia ʻokú ne fai ʻa e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní te ne maʻu ʻene totongi, ʻio ʻa e melino ʻi māmani pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí.”11

Ko e melinó ko e talaʻofa ia ʻa hotau Fakamoʻuí, pea ko e melinó ʻa ʻetau taumuʻá. Ko e melino ko ʻeni kuo talaʻofa maí ko e ongoʻi lelei mo nonga ʻoku maʻu mei hono tauhi ʻa ʻEne ngaahi fekaú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo:

Sipenisā W. Kimipolo

Ko e melino koe fua ia ʻo e māʻoniʻoní. He ʻikai lava ke fakatau ʻaki ia ha paʻanga, pea he ʻikai lava ke fakafetongi pe fakatau ʻaki ia ha koloa. Kuo pau ke ngāueʻi ia.”12 ʻOku tau hiva, Fakaʻofoʻofa ko e melino ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí13 pea ʻi ha himi lelei ʻe taha ʻoku tau hivaʻi ai ʻa e lotu mālie:

“Tuku ke ʻi māmani ʻa e melinó

Pea tuku ke kamata ia ʻiate au”14

He ʻikai lava ke tau maʻu ʻa e melinó ʻi he ngaahi puleʻangá taʻe ʻi ai ha māʻoniʻoni ʻi he kakai ʻoku nofo ʻi he ngaahi fonua ko iá. Lolotonga e ngaahi taʻu faingataʻa ʻo e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sione A. Uitisitou ʻa e meʻá ni:

John A. Widtsoe

“Ko e founga pē ʻe taha ke langa ai ha tukui kolo ʻoku nofo melino ko hono langa ha kakai tangata mo fefine ʻoku nau ʻofa mo tauhi ʻa e melinó. ʻOku pukepuke ʻe he tokotaha kotoa pē, ʻi he tokāteline ko ia ʻo Kalaisí mo Hono Siasí, ʻi hono ongo nimá ʻa e melino ʻa māmaní.

“ʻOkú ne ʻai leva ʻe ia ke u fatongia ʻaki ʻa e melino ʻa māmaní, pea ʻokú ne ʻai koe ke ke fatongia fakafoʻituitui ʻaki ʻa e melino ʻa māmaní. He ʻikai lava ke hiki ʻa e fatongiá ki ha taha kehe.”15

Hili ha taʻu ʻe tolungofulu nai mei ai, ne akoʻi ʻe ha toe Taki Māʻolunga ʻo e Siasí, ʻEleteleti G. Sāmita, ʻa e foʻi moʻoni tatau:

“Kapau ʻe maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e melinó ʻi hono laumālié, ʻe ʻi ai leva ʻa e melino ʻi he fāmilí. Kapau ʻe maʻu ʻe he fāmili kotoa pē ʻa e melinó, ʻe ʻi ai leva ʻa e melino ʻi he fonuá. Kapau ʻe maʻu ʻe he ngaahi fonuá ʻa e melinó, ʻe ʻi ai ʻa e melino ʻi he māmaní.

“ʻOua muʻa naʻa tau hiva pē, ‘Tuku ke ʻi māmani ʻa e melinó pea tuku ke kamata ia ʻiate au,’ ka ke tau ʻuhingaʻi ia. ʻAi ke hoko ia ko ʻeku taumuʻa—oea mo hoʻo taumuʻa.”16

Ko e taha ʻo e ngaahi talanoa faka-Kilisimasi ʻoku ou manako taha aí naʻe pulusi ia ʻi he Deseret News ʻi he taʻu ʻe 30 tupu kuohilí. ʻOku talanoa ia ki ha kiʻi taʻahine taʻu-11 pea mo e meʻa naʻá ne ako ʻi heʻene ʻitaʻi he ʻikai ke ne maʻu ʻa e meʻaʻofa naʻá ne fakaʻamuá pea mo e melino naʻá ne ako mei he ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻaʻofa ʻoku tau fakamanatua ʻi he taimi Kilisimasí. ʻOku ou vahevahe ʻeni ʻo fakatefito ki he fānau mo e toʻu tupu ʻi hení.

Naʻe loto-mamahi ha kiʻi taʻahine taʻu-11 ʻi he ʻikai ke ne maʻu ʻa e tamapua foʻou naʻe fuoloa ʻene fakaʻānaua ke ne maʻú.

ko e talanoa ʻa e faʻeé ki hono ʻofefiné

ʻI he feinga ʻene faʻeé ke fakafiemālieʻi iá, naʻá ne pehē ange ai, “Kuó ke fuʻu motuʻa koe ki he ʻū meʻa peheé. ” Naʻe fifili ʻe hono ʻofefiné pe kuó ne fuʻu motuʻa nai ki he Kilisimasí? Naʻe fakamatalaʻi ange heʻene tamaí:

ko e talanoa ʻa e tamaí ki hono fohá

“Siʻeku ʻofefine. ʻOku lahi fau ʻa e mamahi mo e fiefia te ke foua ʻi hoʻo kei tupu haké. ʻIkai, kuo teʻeki ke ke fuʻu motuʻa ki he Kilisimasí. ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku toe mahuʻinga ange ʻoku hoko kiate koe. ʻOkú ke tupu hake ke ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ʻoku loloto pea mahuʻinga ange hono ʻuhingá ʻi he meʻa naʻe mahino kiate koe ʻi hoʻo kei siʻí. … Kuó ke fanongo ki he pehē ʻoku tau foaki ʻa e ʻū meʻaʻofa ʻi he Kilisimasí he koeʻuhí naʻe ʻomi ʻe he kau tauhisipí mo e kau tangata potó ha ʻū meʻaʻofa ki he Tamasiʻi ko Kalaisí, kae tuku ke u tala atu ʻa e ʻuluaki meʻaʻofa moʻoni ʻo e Kilisimasí.”

Naʻá ne fakamatalaʻi leva ʻa e ʻofa lahi naʻe maʻu heʻetau Tamai Hēvaní ki Hono ʻAlo lahi tahá, “ʻa ia naʻe moʻui mateaki kiate Ia ʻi he ngaahi faingataʻa mo e fakafepaki lahi pea naʻá Ne tokoni kiate Ia ke fakatupu ʻa e māmani ʻoku tau nofo aí.” Naʻá ne fakamatalaʻi ange ʻa e founga kuo ʻomi ai heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e ʻAlo ko iá, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ke hoko ko hotau Fakamoʻuí.

ko e laukonga ʻa e tamaí ki hono fohá

Naʻá ne lau mei he Tohi ʻa Molomoná ʻa e founga ʻe hāʻele hifo ai ʻa e ʻAlo ko ʻení “mei he langí ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá, pea nofo ʻi ha sino ʻo e kelekele. … Pea vakai, te ne kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi, mo e mamahi fakaesino, ʻa e fiekaiá, fieinuá, mo e ongosiá, ʻio ʻo lahi hake ʻi he meʻa ʻoku faʻa kātakiʻi ʻe he tangatá, tuku kehe pē ʻa e maté; he vakai, ʻoku tafe hifo ʻa e taʻataʻá mei he ava kotoa pē ʻo hono kilí, pea ʻe lahi pehē ʻa ʻene mamahi koeʻuhi ko e ngaahi fai angahala mo e ngaahi anga-fakalielia ʻa hono kakaí. Pea ʻe ui ia ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua, ko e Tamai ʻo e langí mo e māmaní” (Mōsaia 3:5, 7–8).

ʻI hono tāpuniʻi ʻe he tamaí ʻa e tohí, naʻá ne fakamatala ʻo pehē:

ko e talanoa ʻa e tamaí ki hono fohá

“Neongo naʻe ʻosi ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻe hoko ʻa e ngaahi meʻá ni ki Hono ʻAlo ʻofaʻangá, ka naʻá Ne foaki Ia, ʻi Heʻene ʻofa mo e poto taʻe-fakangatangatá, ki he māmaní. Pea ko e konga ʻe taha ʻo e meʻaʻofa fakaofo ko ʻení, naʻe ʻosi ʻafioʻi pē ʻe Kalaisi, ko e ʻAló, ʻa e ʻuuni meʻa kotoa ko ʻení, ka naʻá Ne foaki Ia ʻi he finangalo lelei koeʻuhí ka tau lava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”

Hili ha ngaahi taʻu mei ai, naʻe tohi ʻe he fefine naʻe tupu mei he kiʻi taʻahine ko ʻení ʻo pehē,

kiʻi taʻahine ‘oku mohe

“Ko e fuofua pō Kilisimasi ia ʻoku ou manatuʻi ne ʻikai ke u mohe ai mo ʻeku tamapua Kilisimasí ʻi hoku piló. Ne u maʻu ha meʻa ne toe lelei ange. Ne u maʻu ʻi hoku lotó ha melino ne foʻou mo fakafiefia. Ne u maʻu ha meʻaʻofa he ʻikai pē toe maumau pe mole, ko ha meʻaʻofa he ʻikai pē te u teitei fuʻu motuʻa ke u maʻu ia, ka ko ha meʻa kuo pau ke u tupulaki ki ai, ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá. … Pea ne u lotua … ʻe ʻi ai ha ʻaho te u maʻu ai ha fānau moʻoni, pea te u toki ʻiloʻi leva ai ʻa e toenga ʻo e Meʻaʻofa ʻo e ʻOfá.”17

‘Oku ou fie fakaʻosi ʻaki ʻa e ako ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he Fakataha Lotu Faka-Kilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he taʻu kuoʻosí: “Ko Sīsū Kalaisi ʻa e meʻaʻofa fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá—ko e meʻaʻofa ʻa e Tamaí ki he kotoa ʻo ʻEne fānaú.”18

“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”19

ʻOku ou lotua ʻe mafola atu ʻa e moʻoni taʻengatá ʻi he meʻa kotoa pē te tau fai ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Luke 2:11, 13–14.

  2. Charles Dickens, The Life of Our Lord 1934, 11, 127.

  3. Vakai, ʻEfesō 6:15; Loma 10:15.

  4. ʻĪsaia 32:17.

  5. Sione 16:33.

  6. Sione 14:27.

  7. 3 Nīfai 22:13.

  8. Vakai, Mātiu 5:44.

  9. Loma 12:18.

  10. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hauati W. Hanitā 2015, 55, 61–62.

  11. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:23

  12. Teachings of Spencer W. Kimball 2011, 157.

  13. “Sweet Is the Peace the Gospel Brings,” Hymns, no. 14.

  14. Copyright-protected Lyrics for “Let There Be Peace on Earth,” by Jill Jackson and Sy Miller. © 1955, 1983 by Jan-Lee Music, ASCAP, International copyright secured. Maʻu ʻa e ngaahi totonu fakalao kotoa pē.

  15. John A. Widtsoe, “The Nature of Peace,” ʻi he Conference Report, Oct. 1943, 113.

  16. Eldred G. Smith, “Peace,” Ensign July 1972, 118.

  17. Janice Jensen Barton, “The Christmas I Remember Best,” Deseret News, Dec. 24, 1959, front page.

  18. Russell M. Nelson, “Four Gifts from the Savior,” Ensign Dec. 2019, 15.

  19. Sione 3:16