Ngaahi Fakataha Lotu Faka-Kilisimasí
ʻOku ʻUhinga e Kilisimasí ʻE Iku Lelei e Meʻa Kotoa Pē, Maʻá e Kau Angatonú


ʻOku ʻUhinga e Kilisimasí ʻE Iku Lelei e Meʻa Kotoa Pē, Maʻá e Kau Angatonú

Fakataha Lotu Faka-Kilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he 2022

Sāpate, 4 ʻo Tīsema 2022

ʻOku ou fakamālō kia Palesiteni Nalesoni mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he faingamālie ke u fai atu ha lea ʻi he efiafí ni. Kuo fakamanatua ʻe homau fāmilí e ngaahi tukufakaholo ʻo e Kilisimasí ʻi hotau fonuá pea ʻi Falanisē, Siamane, mo Palāsila. ʻOku tatau ai pē pe ʻoku tau nofo ʻi fē, ka ko kitautolu kotoa pē ʻoku tui mo muimui kia Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻi ai e foʻi moʻoni fakaʻofoʻofa ʻe taha ʻoku kei tuʻumaʻu: ʻoku tau fiefia he ko Ia naʻe uiuiʻi mei he kamataʻangá, ʻa Ia ne fai e tatali ki ai he ngaahi laui senitulí, ko Ia ʻa e ʻAlo pē ʻe Taha ʻo e Tamaí, naʻá Ne hāʻele mai—ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo taimí, ʻi he tuʻunga maʻulalo tahá—naʻá Ne hāʻele mai. Pea koeʻuhí ko ʻEne hāʻele maí, ʻe toe moʻui pea lava ke moʻui e laui piliona kuo moʻui ʻi he māmaní, pea kapau te nau fili ki ai, te nau maʻu e moʻui taʻengatá, ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá.

ʻOku lava ke tau ako ha ngaahi lēsoni lahi mei he talanoa fakaʻofoʻofa ʻo Hono ʻaloʻi ʻi he taimi Kilisimasí.

Ko e lēsoni ʻeni te u vahevahe atu mo kimoutolu ʻi he efiafi ní: Neongo e hohaʻá mo e taʻepaú, ngaahi faingataʻá mo e mamahi ne muimui mai ʻiate kitautolu ki he moʻui fakamatelié ni, ka ko kinautolu ko ia ʻoku angatonú—ʻoku nau tui mo falala ki he ʻEikí—ʻe iku lelei ʻenau meʻa kotoa pē.

Fakakaukau ki he ngaahi sīpinga fakaʻofoʻofá ni.

Ne loto-mamahi ha fefine angatonu ko ʻIlisapeti mo hono husepāniti ko Sakaliá ʻi heʻena taʻu motuʻá, he naʻe ʻikai ke tāpuekina ʻaki kinaua ha fānau. Ka naʻá na faivelenga pē mo falala ki he ʻEikí.

Neongo ʻoku ʻikai ke lekooti ʻe he folofolá e ongo mo e fetalanoaʻaki ʻa Sakalia mo ʻIlisapetí, ka ʻoku tokoni e foʻi tulama ʻoku hivaʻi ko e Savior of the World [Fakamoʻui ʻo e Māmaní] ke tau ʻilo ki he meʻa naʻe malava ke ʻi hona lotó. ʻOku fakahā ʻe Sakalia kia ʻIlisapeti: “Ne ʻikai ke poloʻi kitaua ke maʻu ha fānau. Ka ʻokú ta kei falala pē ki he ʻEikí.” Pea naʻá na hiva leva: “Te u foaki ki he ʻOtuá ʻo lauikuonga, ka ʻoku ʻikai koeʻuhí ke fai ki hoku lotó. … Pea kapau he ʻikai ko ia, ʻoku ʻuhinga e foaki kiate Ia ʻo lauikuongá ke u tatali mo siofi mo vakaiʻi. … Te u … tuku kiate Ia ke tataki au … kae ʻoua ke ʻosi hoku taimí, ngaahi ʻahó mo hoku ngaahi taʻú.”1

Pea naʻe hoko leva ha mana. ʻOku lekooti ʻe he folofolá naʻe hā ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí kia Sakalia ʻi he temipalé. Naʻe fakahā ʻe he ʻāngeló: “ʻE fāʻeleʻi ʻe ho ʻunoho ko ʻIlisapetí ʻa e tama kiate koe, pea te ke ui hono hingoá ko Sione. … Pea ʻe muʻomuʻa ia … ke teuʻi ʻa e kakaí ke lelei maʻá e ʻEikí.”2

Ne tali ange ʻe Sakalia, “Ko e tangata motuʻa au, pea kuo lahi ʻa e taʻu ʻo hoku ʻunohó.”3

Naʻe tali ange leva ʻe Kepaleli, “Ko e meʻa ʻi hoʻo taʻetui ki heʻeku ngaahi leá,” “te ke noa koe, ʻe ʻikai te ke faʻa lea, ʻo aʻu ki he ʻaho ʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻá ni.”4

Fakakaukau ki he ngaahi ongo ne maʻu ʻe ʻIlisapeti mo Sakaliá. Naʻá na lotua he taʻu lahi ke ʻi ai haʻana fānau, ka naʻe ʻikai pē ke ʻi ai ha fānau. Na‘e hokohoko atu pē ʻena tauhi e ngaahi fekaú mo falala ki he ʻEikí. Pea naʻe hā mai leva ha ʻāngelo kia Sakalia, ka ko hono ikuʻangá, ne ʻikai ke ne toe lava ʻo lea. Mahalo pē naʻá ne fifili ki hono tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. Ka naʻe fanauʻi mai pē ʻa e pēpeé ʻi hono taimi totonu. Pea toe lava leva ʻa Sakalia ʻo lea. Pea naʻe hoko ʻa e pēpeé ko Sione ko e palōfitá, ʻa naʻá ne teuteuʻi e hala ʻo e Fakamoʻuí. Neongo e taʻepaú mo e faingataʻá, ka ʻe iku lelei e meʻa kotoa pē maʻá e kau angatonú.

ʻI he hoko atu ʻa e talanoa ki he Kilisimasí, ʻoku tau feʻiloaki ai mo Mele, naʻe fili ke hoko ko e faʻē ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ka naʻe ʻi ai e loto-hohaʻa mo e taʻepauʻia ʻi heʻene moʻuí. Ne hā mai ʻa Kepaleli kia Mele, ʻo fakahā kiate ia hono uiuiʻi fakaʻeiʻeikí. Ne fehuʻia ʻe Mele, “ʻE fēfē ai ʻa e meʻá ni, he ʻoku ʻikai te u ʻiloa ha tangata?”5 Ne fakamatalaʻi ʻe Kepaleli ʻe hoko mai e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kiate ia, pea ʻe fakamālū ia ʻe he mālohi ʻo e Fungani Māʻolungá, pea te ne tuʻituʻia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea ko Hono huafá ko Sīsū.

Fakakaukau angé ki he nekeneka mo e fiefia naʻá ne ongoʻí ʻi hono ʻahia ia ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne ongoʻi fakatōkilalo ʻi heʻene fakakaukau atu te ne hoko ko e faʻē ʻa e Mīsaia kuo tatali fuoloa ki aí. Neongo ia, ka ʻi hono tala e meʻá ni kia Siosefá, naʻe ʻikai iku lelei e tūkungá [he taimi pē ko iá]. Ko ha tangata pē ʻa Siosefa pea naʻe ʻikai ke ne loto ke fakamaaʻi ʻa Mele, ka naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi e meʻa ʻoku totonu ke ne faí. ʻI heʻene faingataʻaʻia mo taʻepauʻiá ne hā mai ha ʻāngelo kiate ia ʻi ha misi: “Siosefa, … ʻoua te ke manavahē ke maʻu ʻa Mele ko ho ʻunoho: he ko ia kuo fakatupu ʻiate iá ʻoku mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Pea te ne fāʻeleʻi ʻa e tama, pea te ke ui hono huafá ko Sīsū: ko ia ia te ne fakamoʻui hono kakaí mei heʻenau ngaahi angahalá.”6

ʻOku mahino pē kiate kitautolu e ʻuhinga ne faingataʻaʻia mo e taʻepauʻia ai ʻa Melé, ʻo fifili pe ʻe anga fēfē ha hoko ʻa e fuʻu tāpuaki fakaofó ni. Naʻe toe hohaʻa foki mo taʻefiemālie mo Siosefa. Ka naʻe mahino he taimí ni ʻa e fiemaʻu ke na fāitahá. Pau pē ne fiefia lahi ʻa Mele ʻi heʻene ʻiloʻi ne ʻosi hā ha ʻāngelo kia Siosefá. Pau pē ne fiefia lahi mo Siosefa ʻi heʻene ʻiloʻi ko e finangalo ʻeni ʻo e ʻOtuá. Neongo e taʻepaú mo e faingataʻá, ka ʻe iku lelei e meʻa kotoa pē maʻá e kau angatonú.

Ka ʻoku tau ʻiloʻi, ʻoku ʻi ai maʻu pē ha faingataʻa ʻoku hanganaki mai mei muʻa. ʻI he fakaofi ki he ʻaho ʻe fāʻele ai ʻa Melé, ne fiemaʻu ʻe he kau Lomá ke foki ʻa Siosefa ki he kolo ko Pētelihemá. Naʻe fakapapauʻi ʻe Mele mo Siosefa te na fononga fakataha. ʻOku tau saiʻia kotoa ʻi he talanoa fakaʻofoʻofa ʻo e Kilisimasí. ʻI heʻena aʻu ki Pētelihemá, ne ʻikai ha loki ʻe ʻatā ʻi he fale talifonongá. Kuo pau pē ne ongoʻi loto-hohaʻa ʻa Siosefa. ʻOku anga fēfē ʻeni? Ko e hā ne fili ai ʻa Mele mei he fefine kotoa pē, ke ne ʻaloʻi e ʻAlo ʻo e Fungani Māʻolunga Tahá ʻi ha fale maʻá e fanga monumanú? ʻE hao nai e fāʻelé mei he faingataʻá pe palopalemá?

Mahalo naʻe ngali fakaʻohovale mo taʻe totonu ia. Ka naʻe fāʻeleʻi mai e pēpeé; naʻá Ne moʻui lelei. Pea hangē ko e fakamatala ʻa e hiva Kilisimasi fakaʻofoʻofá, “[Ne ʻikai ha mohenga pēpē ʻi he ʻaiʻanga kai ʻo e manú, Ke toka ai e ʻEiki ko Sīsuú].”7

Kimuʻa pea ʻosi ʻa e poó, ne hā mai e ʻāngeló ki he kau tauhisipi ʻi he ngoué ʻo ʻomi e ongoongo lelei ʻo e fiefila lahi. Ne hiva e kau ʻāngeló, “Fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi ʻolungá, pea ʻi māmani ʻa e melinó, ko e ʻofa ki he kakaí.”8

Ne ō e kau tauhisipí ki Pētelihema ke kumi ki he pēpē ko Sīsuú. Pea ʻi heʻenau ʻilo e valevale ko Kalaisí, ʻoku pau pē ne toki ongoʻi fiemālie mo ʻilo pau ʻe Siosefa mo Mele naʻe ʻi ai e ʻuhinga ʻo e faingataʻa naʻá na fepaki mo iá. Naʻe ʻosi fakahā ʻe he kau ʻangeló ʻEne hāʻele maí pea mo Hono misiona fakaʻeiʻeikí. Hili e faingataʻá mo e taʻepaú, ʻe iku lelei e meʻa kotoa pē maʻá e kau angatonú.

ʻI he [ongo ʻAmeliká], ne fepaki foki e kakai angatonú mo e faingataʻá, taʻepaú, mo e loto-hohaʻá. Naʻe ʻosi kikiteʻi ʻe he palōfita ko Samuelá ʻe ʻaloʻi mai e Fakamoʻuí ʻi ha taʻu ʻe nima he kahaʻú pea ʻe ʻi ai ha fakaʻilonga ko e ʻikai ke hoko ha poʻuli ia ʻi ha pō kakato ʻe taha. ʻI he fakaofi mai ʻa e ʻahó, ne ʻi ai ha meʻa ʻi he palaní ne ʻikai ke fai ha fakakaukau ki ai. “Naʻe [ʻosi] fokotuʻu ha ʻaho ʻe he kau taʻetuí, [ʻo nau tala kuo ʻosi e taimí,] ko e kakai kotoa pē kuo nau tui [ʻe hāʻele mai e Fakamoʻuí] ʻe tamateʻi ai ʻa kinautolu tuku kehe ʻo ka toki hoko ʻa e fakaʻilongá.”9 Ne manukiʻi ʻe he kau taʻetuí e kakai tuí, “Ko ia, kuo hoko hoʻomou fiefia mo hoʻomou tui ki aí ʻo taʻeʻaonga.”10 Fakakaukauloto angé ki he taʻefiemālie mo e hohaʻa ʻa e kau angatonú. ʻOku pehē ʻe he folofolá ne “punou hifo [ʻa Nīfai] ki he kelekelé, peá ne fuʻu tangi fakamātoato ki hono ʻOtuá koeʻuhi ko hono kakaí.”11 Pea ʻi he lolotonga e lotu ʻa Nīfaí, “naʻe ongo mai kiate ia ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí, ʻo pehē: Hanga hake ho matá pea fiefia; he vakai, kuo hokosia ʻa e taimí, pea ʻi he pō ko ʻení ʻe fakahā ai ʻa e fakaʻilongá, pea ʻi he ʻapongipongí te u haʻu ki māmani.”12

ʻOku fakahā ʻe he folofolá, “Naʻe fakahoko ʻa e ngaahi folofola ʻa ia naʻe ongo mai kia Nīfaí, … he vakai, ʻi he tō hifo ʻa e laʻaá naʻe ʻikai ha poʻuli. … [Pea] ko e kakai fulipē … naʻa nau fuʻu ofo lahi ʻaupito ʻo nau tō ki he kelekelé. … [Pea] naʻe ʻikai ha poʻuli ʻi hono kotoa ʻo e pō ko iá, ka naʻe maama ia ʻo hangē ko e hoʻatā mālié. … Pea naʻa nau ʻiloʻi ko e ʻaho ia ʻe ʻaloʻi ai ʻa e ʻEikí.”13

Neongo e ngaahi faingataʻá mo e taʻepaú, ka ki he kakai angatonú—ʻa kinautolu ʻoku falala ki he ʻOtuá—ʻo tatau ai pē pe ʻi he moʻuí ni pe ʻi heʻetau tūʻulutui ʻi Hono toʻukupu kelekelé, ʻe iku lelei e meʻa kotoa pē.14

ʻI he fakakaukau atu ki he taimi toputapu hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí, ko e hā nai ne tatali ai pē ʻa e ʻEikí ki he pō fakaʻosí ke tala kia Nīfai ʻe ʻaloʻi mai Ia ʻi he ʻapongipongí? Naʻá Ne mei lava pē ʻo talaange ia ʻi ha ngaahi uike pe ngaahi māhina kimuʻa. Ko e hā naʻá Ne tuku ai pē ʻa ʻIlisapeti mo Sakalia ke na aʻu ʻo matuʻotuʻa taʻe ʻi ai ha fānaú kimuʻa pea toki fakapapauʻi ange te na fanauʻi mai e palōfita ko Sioné? Pea ko e hā ne tuku ai ʻa Mele ke fifili ki he halafononga te ne fouá pea fehuʻia ʻe Siosefa ʻa hono tuʻunga ʻi he talanoa maʻongoʻonga taha he ngaahi talanoa kotoa pē? Ko e hā ne ʻikai ke ʻiloa ai e fatongia ʻo e ʻaiʻangakai ʻo e manú mo e kau tauhisipí mo e kau ʻāngeló kae ʻoua kuo toki hoko e meʻa ne hokó?

ʻI he maama fakalaumāliē, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí: “Te tau siviʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.”15 Pea mei he tohi Lea Fakatātaá: “Falala [ki he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú. Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻaluʻangá.”16

ʻI hotau taimi ʻo e taʻepaú, ʻi hotau ʻaho ʻo e faingataʻá mo e mamahí, ʻi heʻetau ngaahi fefaʻuhí, ke tau kei faivelenga pē. Ne hāʻele mai ʻa Sīsū ʻi he pō toputapu ko iá. Ko Ia e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ko e Pilinisi ʻo e Melinó, ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí. ʻOkú Ne moʻui, pea “ko e ngaahi fakaʻānauá [mo e manavahē ʻo e ngaahi kuongá] ne hoko kotoa [ia ʻiate Ia he pooni].”17 ʻOku ou fakamoʻoni ko e taimi te tau angatonu aí, ko e kotoa hotau loʻimata he mamahí, faingataʻá, mo e taʻepaú ʻe feau mo fakakakato ia ʻe Ia, ko e ʻAlo ʻofeina ʻo e ʻOtuá. “Fiefia ki māmani, ka haʻu ʻa e ʻEikí.”18 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki