Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Mālohi Fakalaumālié


Mālohi Fakalaumālié

Fakamafola Fakataʻu ʻa e S&I Sānuali 2024

Falaite, 26 Sānuali 2024

Naʻe tupu hake hoku uaifi ko Kalisitií ʻi he matāfanga Faka-Tonga ʻo Kalefōniá pea kuó ne lata maʻu pē ki tahi. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ne saiʻia taha aí ko e ʻaʻahi ki he ngaahi maamakamó. Neongo ʻema mamaʻo mei tahí, ka kuó ma ʻaʻahi ki ha ngaahi maamakamo kehekehe ʻe 15, pea kuó u ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻokú ne fuʻu saiʻia ai ʻiate kinautolú. ʻOku ongo kiate au ʻeku sio ki ha fakatātā ʻo ha maamakamo ʻoku tuʻu maʻu ʻi he matangí mo e peaú koeʻuhí he ʻoku tuʻu fakamakatuʻu ia ʻi he maka fonuá pea maʻu moʻoni neongo e afā mālohí, ka ʻoku ʻikai ke lava ʻe ha meʻa ʻo taʻaki ia mei he fakavaʻe ʻoku langa aí. ʻOku tau ʻamanaki ʻe pehē pē ʻa e malava ke matuʻuʻaki ʻe heʻetau fānau akó ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Fakamālō atu ʻi hono ʻoatu ʻa e mālohi fakalaumālie ʻoku nau fiemaʻú mo tokoni ke langa honau fakavaʻé ʻia Sīsū Kalaisi.

Koeʻuhí ko hoʻomou ngāue lelei ʻi he taʻu ʻe ua kuo hilí, kuo tānaki mai ha fānau ako ʻe toko 57,000 ki he ʻinisititiutí, pea aʻu e seminelí ki he toko 22,000 neongo ʻoku tokosiʻi ange ia ʻi he tokolahi naʻe totonu ke aʻu ki aí. ʻOku tau aʻu he taimí ni ki he peseti māʻolunga taha ʻo e fānau ako semineli kuo kau maí kuo mau lava ke lipōtí. Fakamālō atu ʻi hoʻomou tali e fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoni ke tokoni ki hono tānaki ha toʻu tangatá. Pea hangē ko e meʻa naʻá ne akoʻí, ko ha taimi pē ʻoku tau fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha taha ke ne fakahoko mo tauhi ʻene ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻokú ke tokoni ai ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.1 Makehe mei he tupu ʻa e tokolahi ʻo e fānau akó, naʻe aʻu ki he toko 25,000 tupu e ngaahi kaungāmeʻa mei he ngaahi tui fakalotu kehe naʻa nau maʻu kalasí pea naʻe papitaiso ai hanau toko 9,000.

Fakamālō atu ʻi hoʻomou fakaafe fakatāutahá, ngāue mo e kau taki ʻo e Siasí mo e mātuʻá, mo hono poupouʻi hoʻomou fānau akó ke fakaafeʻi mai honau ngaahi kaungāmeʻá. ʻOku hoko ha meʻa makehe moʻoni mei he ngāue ʻoku mou faí, pea ʻoku ʻikai ko e tokolahi pē ʻo e kau maʻu akó. ʻOku hoko ʻa e meʻa makehe moʻoní mei he tākiekina ʻoku mou faí. ʻOku hoko ʻa e liliu ki heʻenau moʻuí ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi heʻenau haʻu ki hoʻo kalasí, ʻi heʻenau ongoʻi hoʻo ʻofá mo e tuí, pea ʻi heʻenau tali hoʻo fakaafe ke ako ʻa e ngaahi folofolá mo fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá. Fakamālō atu ʻi hono fakaʻaongaʻi hoʻomou tuí ke tāpuekina ai ha fānau tokolahi ange ʻa e Tamai Hēvaní ʻi hoʻo foaki ha mālohi fakalaumālie ʻoku nau matuʻaki fiemaʻú.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ʻi ha feinga ke hokohoko atu hono vakaiʻi ha ngaahi founga lelei ange ke tāpuekina ai ʻetau fānau akó, naʻa mau ʻahiʻahiʻi ai ha lēsoni foʻou ʻi he seminelí. Naʻa mau akoʻi ʻi ha foʻi semesitā ʻa e fānau ako taʻu ʻuluaki ʻi he seminelí ʻi ha lēsoni mei he ʻinisititiutí ne fakaleleiʻi ko e “Ngaahi Meʻa Tefito ʻo e Ako Folofolá. Hili ha semesitā ʻe taha, naʻe taaimuʻa ange e fānau ako ʻi he ngaahi kalasi ko iá ʻi honau toʻú ʻi heʻenau malava ke ako fakataautaha e folofolá ʻi ha founga mahuʻinga mālie mo kau ʻi he ngaahi fealeaʻaki ʻi he loki akó. ʻI he taimi tatau, naʻe ola lelei ʻa hono tokoniʻi ʻo e fānau akó ʻe ha polokalama naʻe ui ko e Lavameʻa ʻi he ʻApiakó ke nau toe lelei ange ʻi he ʻapiakó mo mateuteu lelei ange ki he ngaahi faingamālie fakaako ʻi he kahaʻú. Naʻe maʻu ʻe he ongo aʻusiá ni ʻa e tokanga ʻa ʻEletā Kilipatí, pea naʻá ne kamata ke poupouʻi mālohi kimautolu ke fakakaukau ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ʻEikí kiate kimautolú.

Lolotonga ʻení naʻe kamata e ngaahi fealeaʻaki ʻa e kau mēmipa ʻo e Potungāue Fakafaifekaú ki ha meʻa lahi ange ʻe lava ke tokoni ai e seminelí ki hono teuteuʻi ʻo e kau faifekau ʻi he kahaʻú. Naʻe ʻi ai mo ha ngaahi fealēleaʻaki kehe ʻa e kau mēmipa ʻo e Potungāue Temipalé ki hano tokoniʻi ʻo e kakai ʻoku fuofua hū he temipalé ke nau maʻu ha aʻusia ʻoku mahuʻingamālie pea mahino kiate kinautolu ʻa e fuakava te nau fakahokó. Naʻe talanoa ha niʻihi kehe mo e kau mēmipa ʻo e Potungāue Ngaahi Tokoni Fakauelofeá mo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá ki ha tokoni ke ne feau ʻa e fiemaʻu lahi ki ha matuʻuaki fakaelotó mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. ʻI he taimi tatau, naʻe aleaʻi ʻa e fakaʻamu fuoloa ʻa e tokolahi ke nofotaha ange ʻa e tokangá ʻi he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo onopōní.

Pea hangē ko ha ngaahi matavai ʻoku tafe ki ha vaitafe, naʻe maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ʻa ia ne nau huʻunga taha pē ki ha feituʻu tatau. ʻI heʻemau fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻe malavá, naʻa mau ʻiloʻi ʻoku ʻi ha tuʻunga makehe ʻa e seminelí. ʻOku lava ke tokoni mo ha kakai lelei kehe, hangē ko e kau fai faleʻi he ʻapiakó pe kau faleʻi ki he fāmilí, ke aleaʻi e ngaahi kaveinga ʻoku fiemaʻú pea ʻe fuʻu tokoni lahi ia, ka ʻoku tau makehe ʻi heʻetau malava ke aleaʻi e ngaahi kaveinga ko iá ʻi he ngaahi fakakaukau ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. ʻOku mau toe ʻiloʻi foki ʻoku tau makehe ʻi he Siasí koeʻuhi pē ko e lahi ʻo e taimi ʻoku tau maʻu mo ʻetau toʻu tupú ʻi he uike takitaha.

ʻOku tau ʻi ha tuʻunga makehe foki ʻi he hisitōlia ʻo e Seminelí mo e ʻInisititiutí. Talu mei hono fakatatau ʻetau taimi-tēpilé ki he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, ʻoku tau ako fakafoʻituitui, fakafāmili, pea mo e ngaahi kalasi kehe ʻi he Siasí ʻi he taimí ni ʻa e tohi tatau ʻi he folofolá. ʻOkú ne ʻai ai ke tau fakakaukau naʻa lava ke fakaʻatā heni hotau taimi mahuʻingá ke aleaʻi fakahangatonu ʻa e ngaahi kaveinga pau lolotonga pē ʻetau ako ʻa e folofolá. Pea ʻi hono maʻu kotoa ʻa e ngaahi fakakaú ni, ʻoku hokohoko atu ai pē ʻetau puke mai ha ngaahi tefitoʻi fakakaukau ʻe niʻihi. ʻOku tau tukupā maʻu pē ke fakatefito ʻia Kalaisi, fakatefito he folofolá, mo nofotaha he akó. Te tau feinga maʻu pē ke fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo nofotaha ʻi heʻetau taumuʻa ki hono fakaloloto ʻa e ului kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí.

ʻI heʻemau fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e founga ʻoku fekauʻaki ai e meʻá ni mo ʻetau feinga ke tāpuekina e toʻu tupú, naʻe fakamanatu mai kiate kimautolu naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻa e mahuʻinga hono ako ʻo e folofolá ʻi ha founga ʻe tolu: fakahokohoko, fakatefito, mo fakakaveinga. Naʻá ne akonaki ʻo pehē:

ʻOku hanga ʻe hono lau ʻo e tohi folofolá mei he kamataʻangá ki he ngataʻangá ʻo fakatupu e tafe ʻa e vai ʻo e moʻuí ki heʻetau moʻuí ʻaki hono fakafeʻiloaki mai ʻo e ngaahi talanoa mahuʻinga, ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻe ngatá. …

“… ʻOku fakatupulaki ʻe hono ako fakatefitó ʻa e lahi ʻo ʻetau ʻiló.”

Naʻe toe pehē ʻe ʻEletā Petinā:

“Ko e fekumi faivelenga ke maʻu e ngaahi fehokotakí, sīpingá, mo e ngaahi kaveingá, ʻoku hoko ia ko ha konga ʻo e ʻkeinanga’ ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí. ʻE lava ʻe he foungá ni ʻo fakaava hake ʻa ʻetau tānakiʻanga vai fakalaumālié, fakamaama ʻetau mahinó ʻo fakafou he Laumālié pea mo ʻomi ha loto houngaʻia lahi ange ki he ngaahi folofola māʻoniʻoní pea mo ha tukupā fakalaumālie ʻoku ʻikai toe maʻu ʻi ha founga kehe. ʻOku tuʻunga he faʻa fekumi ko iá ʻa ʻetau malava ʻo langa ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí pea matuʻuaki e koví ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.”2

ʻI hono ʻiloʻi ʻetau fiemaʻu ke tuʻu maʻu ʻi hotau hisitōlia lōloa mo fakaʻofoʻofa ʻo hono akoʻi fakahokohoko ʻo e folofolá pea hokohoko atu hono maʻu ʻa e lelei mei heʻetau fakafenāpasi ki he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, mo tau ʻiloʻi foki ʻa e ngaahi faingataʻaʻia pau ʻa hotau toʻu tupú mo e fiemaʻu ke teuteuʻi honau kahaʻú, naʻa mau ʻave leva ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻení ki he Poate Akó. Te u lau atu he taimí ni mei he miniti ʻa e poaté.

“ʻOku fokotuʻu atu ʻe he [Potungāue ki he Seminelí mo e ʻInsititiuti Fakalotú] ke faʻu ha naunau fakalēsoni ʻa e seminelí ʻoku akoʻi fakahokohoko ai ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ki he folofolá ʻi ha ʻaho ʻe 3–4 he uike takitaha, pea ko e ngaahi lēsoni fakakaveingá ke tuʻo 1–2 he uike takitaha (naʻe faʻu mei he ngaahi kaveinga hangē ko e ngāue fakafaifekau, temipale, mo e teuteu ki he akó; pōtoʻi ako folofola; ivi matuʻuaki fakaeloto; ngaahi taukei ki he moʻuí; mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita kimui ní). ʻOku lava foki ke fakatefito e ngaahi lēsoni fakakaveingá ʻi he folofolá mo nofotaha ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.”

Naʻe tali fiefia ʻaupito ʻa e fokotuʻú pea ʻe fakahoko fakamāmani lahi ia ʻo kamata ʻi Sānuali ʻo e 2025.

Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange te tau akoʻi fakahokohoko ʻa e folofolá ʻi he uike takitaha. Kuo pau ke hokohoko atu ʻetau tokoniʻi ʻetau fānau akó ke nau falala moʻoni ki he meʻa te nau malava ke ako mo mahino ki he folofolá pea ʻiloʻi mo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau akó. ʻE hokohoko atu foki ʻetau tokoniʻi e toʻu tupú ke tali ʻenau ngaahi fehuʻí ʻo fakafou ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ha ʻilo fakalaumālie pea ke maʻu e ngaahi monūʻia hono ʻiloʻi lelei ʻa e tokāteliné. ʻE toe tānaki atu ki he naunau fakalēsoni foʻoú, ha ngaahi lēsoni foʻou fakakaveinga, ʻe ui ko e “ngaahi lēsoni teuteu ki he moʻuí.” ʻE feau ʻe he ngaahi lēsoni ko ʻení ʻa e ngaahi fiemaʻu pau ʻa ʻetau fānau ako seminelí ʻi ha ngaahi founga ʻe hokohoko atu ai ʻa e fakatefito ʻia Kalaisí, fakatefito ʻi he folofolá, mo nofotaha ʻi he tokotaha akó.

ʻE fakaʻatā ʻe he ngaahi lēsoni ko ʻeni ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi taukei, ngaahi aʻusia, mo e ngaahi meʻafoaki naʻá ke ngāue ʻaki ko ha kau faiako ʻoku nau akoʻi fakahokohoko e folofolá. ʻOku ʻikai ko ha kamata foʻou ʻeni. ʻOku ʻikai ke mau kole atú ke ke taukei ʻi ha taha ʻo e ngaahi kaveinga foʻou ko ʻení. Ko hono moʻoní, ʻoku mau ʻamanaki he ʻikai ke ʻi ai hamou taha te ne toʻo e fatongia ʻo e mātuʻá pe toketā faleʻi, faifaleʻí, pe tokotaha matatotaó. ʻOku mau kole atu pē ke ke tuʻu maʻu ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku ʻoatu ʻi he ngaahi naunau foʻou kuo fakafekauʻaki mo fakangofuá.

Ke tokoni ki hoʻo teuteu ki he 2025, ʻe ʻoatu ha ngaahi naunau foʻou kiate koe ʻi Siulai 2024, ʻa ia ʻe fakatou kau ai ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú mo ha ngaahi lēsoni teuteu ki he moʻuí. ʻOku mau poupou atu ke ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení ʻi he taimi ko iá pea toe poupouʻi atu ke ke kamata vahevahe atu e fanongonongo ko ʻení mo e mātuʻá, kau taki fakalotofonuá, mo e kau ngāue he akó ke tokoni ke poupouʻi ha toʻu tupu tokolahi ange ke nau lesisita mai ki he seminelí. ʻI hono fakatahaʻi e founga akoʻi fakahokohoko mo fakakaveinga ʻo e folofolá, ʻoku mau ʻamanaki ke fakaava ha lavameʻa fakalaumālie he ʻikai ke toe tatau mo ha meʻa kuo mau sio ai kimuʻa.

ʻOku mau ʻamanaki ke tokoniʻi ha toʻutangata ʻo e toʻu tupú ke nau ʻiloʻi e founga hono ako ʻo e folofolá pea pikitai ki he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí. ʻOku hoko ha toʻu tangata ʻo ha toʻu tupu ʻoku nau matuʻuaki fakaeloto mo maʻu e ngaahi taukei pea malava ke lavameʻa ʻi he akó pea hoko ko ha ngaahi tamai mo ha ngaahi faʻē angatonu te nau tataki ʻa e Siasí ʻi honau ngaahi tūkui koló. Ko ʻetau ʻamanakí ke tokoniʻi ha toʻu tangata ke nau mateuteu ke mahino kiate kinautolu e ngaahi fuakava ʻo e temipalé, ʻoku nau tukupā kakato ke tauhi kinautolu, pea mo ha toʻutangata ngāue fakafaifekau ʻoku taau, feʻunga, mo iviivi fakalaumālie, mo mateuteu ke fakafofongaʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono fakaafeʻi mai ʻo e māmaní ke nau haʻu kiate Ia.

Ko ʻetau ʻamanakí ke teuteuʻi ha toʻu tangata ʻo ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ʻoku nau ului moʻoni kiate Ia mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí. Toe fakamālō atu ʻi hoʻomou fakatahatahaʻi mai ha toʻutangata mo e tākiekina lelei ʻoku mou fakahoko kiate kinautolú. ʻOku mau ʻiloʻi ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kole atu ke mou faí. Fakamālō atu ki he meʻa kotoa pē ʻoku mou fakahoko leleí. ʻI he hokohoko atu hoʻo fakaʻaongaʻi hoʻo tuí, ʻoku ou tui te ke sio ki ha ngaahi mana, kuo teuteu ʻe he ʻEikí ke fakamālohia mo maluʻi hoʻo fānau akó mo tuʻu ʻaliʻaliaki ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní. ʻE kei hoko atu pē hono tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí. Ko e meʻa ia ʻokú Ne fakahokó. He ko Hono fatongiá ia. ʻOku ou fakamoʻoni kiate Ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson mo Wendy W. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018), Gospel Library.

  2. David A. Bednar, “Ko ha Tānakiʻanga ʻo e Vai Moʻuí” (fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi, 4 Fēpueli 2007), 3, speeches.byu.edu.

Paaki