Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Falala ki he ʻOtuá


Falala ki he ʻOtuá

Fakamafola Fakataʻu ʻa e S&I Sānuali 2024

Falaite, 26 Sānuali 2024

Ko ha tāpuaki ke lea kiate kimoutolu—ʻa kimoutolu ʻoku mou fakahoko ʻa e ngāue lahi ke tataki e ngaahi toʻu tangata kei talavou angé kia Kalaisí. ʻOku ʻamoutolu ʻa e ngāue ʻo e akoʻí mo e fakauluí. Ko homou hoa ngāué ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai faʻa mafakamatalaʻi hoʻomou palé. Hangē ko e folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Hono ʻikai ke lahi pehē fau ʻa [hoʻomou] fiefiá … ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!”1

ʻOku hounga kiate au ʻa e meʻa kuo tau fanongoa mei he komisiona ʻo e akó, ʻEletā Kalake G. Kilipeti, pea mo e pule ʻo e Seminelí mo e ʻInisititiutí, Brother Seti H. Uepi. ʻOku ou tanganeʻia mo fiefia ʻi he ngāue mo e ongo tangatá ni fakatouʻosi. ʻOku ou poupouʻi ʻa e fakahinohino mo e faleʻi fakapotopoto kuo tau toki maʻu meiate kinauá. ʻOkú na ʻiloʻi ʻa ia ʻokú na lea ʻakí. ʻOku ou vēkeveke ʻi he fakatou tupulaki ʻa e seminelí mo e ʻinisititiutí ʻa ia naʻe lipooti ʻe Brother Webb. Talamonū mo fakamālō atu kiate kinautolu kotoa kuo ʻi ai honau fatongia aí.

ʻOku ou fakatauange te mou manatuʻi e ngaahi lea ʻa ʻEletā Kilipeti fekauʻaki mo hono ako mo fakamanatu e ngaahi fakamamafa fakaepalōfita ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, pea pehē ki he niʻihi kehe ʻo e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá. ʻOku tokoni lahi ʻa e ngaahi sīpinga naʻá ne fakamatalaʻi fekauʻaki mo e founga ʻoku fakahoko ai ʻení, mo fakahoko lelei iá. Mahalo te ke lava ʻo fakahoko ha ngaahi founga kehekehe ʻo e ngaahi sīpinga ko iá pea maʻu ha ueʻi fakalaumālie ki ha ngaahi founga kehe ʻi ho ngaahi tūkungá. Ko ha polokalama mahuʻinga ʻeni ʻi he ako ʻa e Siasí pea ʻe ʻi ai ha ola mahuʻinga.

ʻOku ou fiefia lahi—mo mālieʻia moʻoni—ʻi he meʻa kuo fakahā ʻe Brother Uepi fekauʻaki mo e ngaahi lēsoni fakataumuʻa ʻi he seminelí. Naʻá ne fakamamafaʻi te tau hokohoko atu hono fakaʻaongaʻi ʻetau founga akoʻi ʻo e folofolá ʻi he hokohoko ʻoku nau ʻi aí, ko e fakavaʻe ki he naunau fakalēsoni ʻa e seminelí ka te tau tānaki atu ha ngaahi lēsoni kehekehe ʻi he ngaahi uike ʻe niʻihi ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi kaveinga hangē ko e ngāue fakafaifekaú, temipalé, teuteu fakaakó, taukei ʻi he ako folofolá, loto-vilitaki fakaelotó, ngaahi taukei ʻi he moʻuí, ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, mo e alā meʻa pehē. Kiate aú, ʻoku hangē ʻeni hano tānaki atu ha fuaʻiʻakau mo ha kiʻi meʻa fakaifoifo ki he foʻi paí. ʻE ifo ʻaupito ia. ʻOku ou vēkeveke ke ako fakataha mo kimoutolu mei he founga ko ʻení, pea ʻoku ou fiefia ʻi he lava ke ʻoatu ha meʻa makehe kiate kinautolu ʻoku nau feinga mo feilaulau ke ʻalu ki he seminelí. Kaekehe, mou fiefia ʻi he foʻi paí!

ʻOku ou fie lea ki ha hohaʻa ʻoku hangē ʻokú ne fakamamahiʻi kitautolu ʻi hotau toʻu tangata kei iiki angé, kuo ʻikai ha taimi pehē kimuʻa. ʻOku ou ʻuhinga ki he ngaahi ongo moʻoni ʻo e loto-hohaʻá mo e loto-mafasiá pea mo e ola fakamamahi ʻe lava ke fakatupu ʻe he ngaahi ongo ko ʻení—kau ai ʻa e tōtuʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e faitoʻo konatapú, fakalaveaʻi kitá, pea mo e taonakitá. Ko ha fakamatala fakasitētisitika ʻeni:

Fakaemāmani lahí, ʻi he vahaʻa ʻo e 2004 mo e 2021, naʻe hiki e ngaahi lipooti ʻo e loto-mafasia ʻi he toʻu tupú ʻoku maʻu faitoʻó mei he 16.1% ki he 29.2% maʻá e houʻeiki fafiné pea 5% ki he 11.5% maʻá e houʻeiki tangatá.2 ʻI he toʻu tupu mei he vahaʻa ʻo e taʻu 12 ki he 17, ko ha 21% kuo nau ʻosi aʻusia ʻa e hulutuʻa ʻo e kulukiatamakí ʻo tuʻo taha pe lahi ange ʻi heʻenau moʻuí pea 15% ʻi he taʻu kuohilí.3 ʻOku ʻikai kau ʻi he ngaahi fika ko ʻení ʻa e faingataʻa siʻisiʻi kae mahuʻinga ʻo e loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá ʻa ia ʻokú ne uesia ha toʻu tupu tokolahi angé.4 Fakatatau ki he WebMD, ʻoku meimei ko e 60% ʻo kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo e loto-hohaʻá ʻoku nau toe fefaʻuhi foki mo e loto-mafasiá, pea ʻoku tatau pē ʻo ka fulihi ʻa e ongo tūkungá ni.5

Naʻe fakahaaʻi ʻe ha fakatotolo ʻa e Siasí fekauʻaki mo e kāingalotu toʻu tupú, ko e 2018 naʻe fefaʻuhi ai ha 29% mo ha ngaahi tuʻunga ʻo e loto-hohaʻá naʻe pau ke fai ki ai ha ngāue fakafaitoʻo. Ko hono moʻoní, ʻoku kehekehe pē ʻeni ʻo fakatatau mo e fonuá pea he ʻikai ke ne fakafofongaʻi ʻa e toʻu tupu kotoa ʻi he fonua takitaha, ka ko e fika ki he loto-hohaʻa ko ʻeni kuo faitoʻó, hangē ko ʻení, ʻi he ʻIunaiteti Siteití, 28%; Silei, 32%; Falanisē mo Pelisiume, 16%; Saute ʻAfilika, 46%; Taiuani, 18%; Nuʻu Sila, 32%.6

Ko e moʻoni, ʻe lahi ha ngaahi meʻa ʻe kaunga pe felāveʻi mo e fakalalahi ʻa e loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá. ʻI ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi, ʻe lava ke tupunga ia mei he faʻunga tukufakaholó (genetic). ʻOku ʻi ai foki mo ha ngaahi meʻa kehekehe ʻe lava ke tupu ai ʻení, hangē ko e faingataʻá (kau ai ʻa e fakamamahí mo e liʻekiná), nofo ʻi ha tūkunga fakatupu loto-taʻotaʻomiá, founga tauhi fānaú, tuʻunga fakasekisualé, ivi tākiekina fakatoʻú mo fakasōsialé, ngaahi meʻa fakaakó, ʻulungāngá, mo ha ngaahi meʻa kehe.

Ko ha meʻa foʻou ʻe taha ʻoku kaunga ki he fakalalahi e mafola ʻa e loto-hohaʻá mo e loto-mafasiá ko e ngāue ʻaki e mītia fakasōsialé. Kuo hoko ʻeni ke tohoakiʻi mai ai e tokanga pea mo e fakatokanga ʻa e ʻōfisi ʻo e Faitafa Pule ʻo ʻAmeliká. ʻI he ʻIunaiteti Siteití, ʻoku fakafuofua ko e 95% ʻo e toʻu tupú ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fehokotakiʻanga mītia fakasōsiale, pea meimei ko ha vahe tolu ʻe ua ʻoku nau fakaʻaongaʻi e mītia fakasōsialé he ʻaho kotoa pē. Kuo ʻilo mei he ngaahi fakatotoló ʻoku fakamoleki ʻe he toʻu tupu ko ʻení ha ʻavalisi ʻo e houa ʻe 3.5 ʻi he ʻaho takitaha ʻi he mītia fakasōsialé pea ʻoku lipooti mai ʻokú ne uesia kovi ʻenau ngaahi fakakaukau fakaekitá. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻi ai ha ngaahi sīpinga pau ʻo e fakamaʻunga ʻi he ʻinitanetí ʻokú ne tala ha ngaahi ola kovi: hangē ko ʻení, fakamamahiʻi ʻi he ʻinitanetí, feʻaveaki e ngaahi pōpoaki fakasekisualé, mo e doomscrolling. (Ko e “doomscrolling”—kiate kimoutolu ko ia kuo teʻeki ai ke fanongo aí ʻo hangē ko aú—ʻoku ʻuhinga ia ki he fakamoleki ʻe ha taha ha taimi lōloa ʻi he telefoní pe komipiutá ʻo nofotaha ʻi he ngaahi talanoa mei he ongoongó ʻoku ʻikai leleí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau moʻulaloa ki he tōʻonga ko iá pea ʻoku fakamamahí he ʻoku fakafiemālie ia kiate kinautolu.) ʻOku fakatupu ʻe hono fakaʻaongaʻi taʻetuku ʻo e mītia fakasōsialé—ʻa ia ko hono fakamoleki ha taimi lahi ke siofi e ngaahi meʻa ʻi he mītia fakasōsialé taʻe ʻi ai ha taumuʻá—ha ngaahi ongo ʻo e tukuhifo mo e fakafehoanaki kovi, ka ko hono fakaʻaongaʻi lelei ʻo e mītiá ki ha taumuʻa ʻoku ʻaongá (hangē ko e tuku hake ha fakamatala [posting], tānaki ha fakamatala [commenting] mo e fetuʻutakí [connecting]), ʻoku ʻikai maʻu ai ha ngaahi ola kovi pehē ia.

Kuo fakahaaʻi foki ʻe he fakatotoló ʻoku ʻi ai ha ngaahi founga maluʻi pau ʻe lava ʻo tokoni ke taʻofi ʻa e loto-hohaʻá mo e loto-mafasiá. ʻOku kau heni ʻa e ʻekitivitī fakatuʻasinó, ʻofá, vilitakí, mo e mapuleʻi kitá.

ʻOku ou tui fakataautaha ʻoku tupu ha konga lahi ʻo e loto-foʻí mo e loto-hohaʻá mei he ʻikai mahino pe manatuʻi e palani ʻa e ʻOtuá pea falala ki Hono mālohí ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha ngaahi faingataʻá. Ka ne taʻeʻoua ʻa e tui ki he moʻoni ʻo e ʻOtuá, ko ʻEne ʻofá, mo ʻEne palani ʻo e fiefia maʻa ʻEne fānaú, he ʻikai lava ke ʻilo ʻe he ʻatamai kei talavoú ʻa e mahuʻinga mo e pelepelengesi honau kahaʻú. ʻOku ʻikai ko ʻemau ʻuhingá ke hoko ʻa e kau faiako semineli mo ʻinisititiutí ko ha kau faifaleʻi pe kau mataotao ʻi he moʻui lelei fakaeʻatamaí. Ka ʻoku tau tuku atu ha ngaahi fakafuofuaʻanga ke ne fakafepakiʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻi he sōsaietí ʻokú ne fakalalahi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e loto-hohaʻá mo e loto-mafasiá. Ko kitautolu ʻa e kau tuʻuaki ʻo e ʻamanaki leleí. Ko kitautolu ʻa e leʻo ʻo e ʻamanaki lelei, ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku fokotuʻu maʻu ʻi he tui mo e falala ki he ʻOtuá.

ʻOku hoko ʻa hono maʻu ha mahino ki he palani ʻetau Tamai Hēvaní ki he huhuʻí—tautautefito ki he ʻelemēniti mahuʻinga ʻo e palani ko iá, ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí—ke tau maʻu ai ʻa e fakapapau taupotu tahá. ʻOkú ne langaki mo fakatolonga ʻa e loto-vilitaki fakalaumālie mo fakaelotó—ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo ʻetau moʻuí pea mo ʻetau taumuʻa ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku tau akoʻi, ʻi he akonaki mo e faʻifaʻitakiʻanga, kiate kinautolu te nau ala fekumi ki ha fakahaofi mo ha poupoú. Tuku ke nofoʻia e ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi honau lotó, “Kuó u tala ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e fiemālié ʻiate au. Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani: ka mou loto toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani.”7 ʻOku haʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi fuakavá kiate Ia, pea ʻiate Ia ʻoku tau ikunaʻi foki ai ʻa e māmaní.

Te tau lava ʻo tokoni ki he kau akó mo e niʻihi kehé ke fokotuʻu honau fakavaʻe fakatāutahá ʻi he “maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá,” koeʻuhí, “ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohió, ʻio, ka faʻaki kiate [kinautolu] ʻa hono kotoa ʻo ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate [kinautolu] ke fusi hifo ʻa [kinautolu] ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻiá ʻoku ʻikai hano ngataʻangá.”8 Naʻe fakahaaʻi ia ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he foungá ni: “Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí neongo ʻa e ngaahi faingataʻa makehe ʻo e ʻaho ní, ka ko kinautolu ʻe langa honau fakavaʻé ʻia Sīsū Kalaisí, mo ʻosi ako ki he founga hono fakaʻaongaʻi Hono mālohí, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke nau moʻulaloa ki he ʻū meʻa fakahohaʻa makehe ʻo e kuonga ko ʻení.”9

ʻOku tau maʻu ha faingamālie taʻe-hano-tatau ʻi he lēsoni ke ako he taʻu ní, ko e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻikai mo ha toe folofola te ne fakamāʻalaʻala mahino mai ʻa e palani ʻo e huhuʻí. ʻOku ʻikai mo ha toe tohi te ne akoʻi lelei ange ʻa hono moʻoni mo e ʻuhinga ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai maʻu ʻe ha toe konga ʻo e folofolá ʻa e mālohi fakaului ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono fakamoʻoniʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea kuó Ne ikunaʻi ʻa e maté, ʻi he fakatuʻasinó mo e fakalaumālié fakatouʻosi. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko hano fakamatalaʻi mahinongofua ia ʻo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea mo e fiefia ʻoku maʻu ʻi he muimui ki he ngaahi fekau ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fonu hono fakaleá ʻi ha ngaahi sīpinga ʻo e ikuná. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, pea ko e “ivi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá”10 ʻokú ne fakatupu ʻa e tui ki he Fakamoʻuí—ko e tui ʻokú ne tekeʻi ʻa e loto-veiveiua, loto-mafasia, mo e loto-hohaʻa te ne ala lōmekina kitautolú kae fetongi ʻaki ia ʻa e mālohi mo e fakapapau.

Fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi:

ʻOku ʻi ai ha palōmesi angamaheni naʻe fakahā ʻe he Tuʻi ko Penisimaní: “Pea ko e tahá, ʻoku ou loto ke mou fakakaukau ki he tuʻunga monūʻia mo fakafiefia ʻo kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. He vakai, ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa e meʻa fakamāmaní mo e fakalaumālié fakatouʻosi; pea kapau te nau kātaki ʻi he tui faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá ʻe maʻu hake ʻa kinautolu ki he langí koeʻuhi ke nau nofo mo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga. ʻOiauē manatu, manatu ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; he kuo folofola ʻaki ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá.”11

Manatuʻi ʻa e tala fakapapau ʻa Nīfai ʻi heʻene fehangahangai mo e fakatangá mo e loto-mafasiá ʻi he taimi ne mālōlō ai ʻene tamaí:

“Pea neongo ʻa e fuʻu angalelei lahi ʻa e ʻEikí, ʻi he fakahā mai kiate au ʻa ʻene ngaahi ngāue maʻongoʻonga mo fakaofó, ka ʻoku kaila ʻa hoku lotó: ʻOiauē ko e tangata loto-mamahi ko au! ʻIo, ʻoku mamahi ʻa hoku lotó … koeʻuhi ko ʻeku ngaahi angahalá.

“ʻOku kāpui au, ʻi he ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi angahala ʻa ia ʻoku faingofua ʻaupito ʻeku moʻua ki aí.

Pea ʻo kau ka holi ke fiefia, ʻoku tangi ʻa hoku lotó koeʻuhi ko ʻeku ngaahi angahalá; ka neongo iá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻa ia ʻoku ou falala ki aí. …

“Ko ia, kapau kuó u mamata ki ha ngaahi meʻa lalahi pehē, kapau kuo ʻaʻahi ʻa e ʻEikí ʻi heʻene āfeitaulalo lahi pehē faú ki he fānau ʻa e tangatá ʻi heʻene ʻaloʻofa lahi peheé, ko e hā ʻe tangi ai ʻa hoku lotó pea nofo ai ʻa hoku laumālié ʻi he teleʻa ʻo e mamahí, pea vaivai ʻa hoku sinó, pea mole mo hoku iví, koeʻuhi ko hoku ngaahi faingataʻaʻiá? …

“ʻE ʻEiki, kuó u falala kiate koe, pea te u falala kiate koe ʻo taʻengata.”12

Naʻe fakamatala ʻa ʻAlamā ki he fiefia ʻo e fanauʻi foʻoú pea fakafalala ki he ʻOtuá:

“Pea ko ʻeni, naʻe ʻaho ʻe tolu mo e pō ʻe tolu hoku fakamamahiʻí, ʻi he ngaahi mamahi ʻo ha laumālie kuo fakamalaʻiaʻi.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē lolotonga hoku fakamamahiʻi peheʻi ʻi he mamahi lahí, ʻi he tauteaʻi au ʻi he manatu ki heʻeku ngaahi angahala lahí, vakai, naʻá ku manatuʻi foki ʻeku fanongo ki ha kikite ʻa ʻeku tamaí ki he kakaí ʻo kau ki he hāʻele mai ha tokotaha ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ko ha ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ke ne fai ha fakalelei ki he ngaahi angahala ʻa e māmaní.

“Ko ʻeni, ʻi he nofo ʻi hoku ʻatamaí ʻa e fakakaukau ko ʻení, naʻá ku tangi ʻi hoku lotó: ʻE Sīsū, ʻa koe ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻaloʻofa mai kiate au, ʻa ia ʻoku ou ʻi he ʻahu ʻo e mamahí, pea kuo takatakai ʻiate au ʻa e ngaahi sēini taʻengata ʻo e maté.

“Pea ko ʻeni, vakai, ʻi heʻeku fakakaukau ki aí, naʻe ʻikai te u toe manatuʻi ʻa hoku ngaahi mamahí; ʻio, naʻe ʻikai ke toe tauteaʻi hoku lotó ʻi heʻeku manatu ki heʻeku ngaahi angahalá.

“Pea ʻoiauē, ko e fiefia, mo e maama fakaofo kuó u vakai ki aí; ʻio, naʻe fonu hoku laumālié ʻi he fuʻu fiefia naʻe tatau hono lahí mo hoku mamahí! …

“ʻIo, pea talu mei he taimi ko iá ʻo aʻu mai ki he taimí ni, mo ʻeku ngāue taʻetuku, ke u lava ʻo fakatafoki mai ha kakai ki he fakatomalá; ke u ʻomi ʻa kinautolu ke nau ʻahiʻahiʻi ʻa e fuʻu fiefia lahi ʻa ia naʻá ku ʻahiʻahiʻi ʻe aú; koeʻuhi ke nau fanauʻi ʻi he ʻOtuá foki, pea fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. …

“Pea kuo tokoniʻi au ʻi he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi tuʻutāmaki ʻi he faʻahinga kotoa pē, ʻio, pea ʻi he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e mamahí; ʻio, kuo tukuange au ʻe he ʻOtuá mei he fale fakapōpulá, kae ʻumaʻā mei he ngaahi haʻí, pea mo e maté; ʻio, pea ʻoku ou falala kiate ia, pea te ne kei fakahaofi au.”13

Ko hai ha toe taha naʻá ne mei maʻu ha toe ʻuhinga ki he loto-hohaʻá mo e loto-mafasiá ʻia Molomona, ʻa ia naʻá ne tangilāulau ʻo pehē, “Kuo hā maʻu ai pē ʻa e ngaahi fai angahalá mo e ngaahi anga-fakalieliá ki hoku matá talu pē mei he ʻaho naʻá ku motuʻa feʻunga ai ke u mamata ki he ngaahi angafai ʻa e tangatá.”14 Ka, neongo ha vahaʻataimi ʻo e taú mo e faingataʻá, naʻá ne lava pē ke pehē kia Molonai, “ʻE hoku foha, tui faivelenga kia Kalaisi; pea ʻofa ke ʻoua naʻa hanga ʻe he ngaahi meʻa kuó u tohí ʻo fakamamahiʻi koe, ke fakamafasiaʻi koe ʻo aʻu ki he mate; kae ʻofa he hiki hake koe ʻe Kalaisi, pea ʻofa ke nofo maʻu ai pē ʻi hoʻo fakakaukaú ʻo taʻengata ʻa ʻene ngaahi mamahí mo e pekiá, pea mo e fakahā ʻo hono sinó ki heʻetau ngaahi tamaí [ko ʻEne Toetuʻú], mo ʻene ʻaloʻofá mo e kātaki fuoloá, pea mo e ʻamanaki lelei ki hono nāunaú mo e moʻui taʻengatá, ʻi [ho] ʻatamaí.”15

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene fekuki mo ha mamahi taʻe-hano-tataú pea mo e founga te tau lava ai ʻo tafoki kiate Ia ke maʻu ha fakafiemālie mo ha fakamoʻui kae ʻikai ko e siva e ʻamanakí.

“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhí ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí.

“Pea te ne toʻo kiate ia ʻa e maté, koeʻuhi ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí; pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofá, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí.

“… ʻE mamahi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻo fakatatau ki he kakanó koeʻuhi ke ne lava ʻo toʻo kiate ia ʻa e ngaahi angahala ʻa hono kakaí, koeʻuhi ke ne lava ʻo fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi maumau-fonó ʻo fakatatau ki he māfimafi ʻo ʻene fakamoʻuí; pea ko ʻeni vakai, ko e fakamoʻoni ʻeni ʻoku ʻiate aú.

“Ko ʻeni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu kuo pau ke mou fakatomala, pea fanauʻi foʻou; he ʻoku folofola ʻe he Laumālié kapau ʻe ʻikai te mou fanauʻi foʻou ʻoku ʻikai te mou lava ʻo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e langí; ko ia haʻu ʻo papitaiso ki he fakatomalá, koeʻuhi ke fufulu ʻa kimoutolu mei hoʻomou ngaahi angahalá, koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e tui ki he Lami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻave ʻa e ngaahi angahala ʻa e māmaní, ʻa ia ʻoku māfimafi ke fakamoʻui mo fakamaʻa mei he taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē.”16

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau ako ai ki he ʻuhinga totonu mo e founga ʻo e fanauʻi foʻoú mo e “hoko ko ha tokotaha māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí.”17 Kapau te tau lava ʻo tataki ʻetau toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ki he fanauʻi foʻou fakalaumālié, ʻe mole atu ʻa e loto-mafasiá pea ka ʻi ai ha faʻahinga loto-hohaʻa ʻi heʻenau moʻuí (hangē ko ia ʻe hoko mai ʻi hano fai ha lea ke fakamafola fakaemāmani lahí) ʻe malava pē ke mapuleʻi. Naʻa mo e maté he ʻikai ke ne lava ʻo fakamanamanaʻi ʻenau melinó ʻi he taimi pē kuo fanauʻi ai kinautolu ʻi he Laumālié mo ako ke falala ki he ʻOtuá.

Naʻe lea ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo kau ki he meʻa ʻoku “faingataʻaʻia ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá,” ʻa e pehē ko ia ʻoku ngata ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he maté. Ko ʻetau ngaahi lavameʻá, ngaahi koloá, mo e ngaahi feohi kotoa pē ʻoku ʻi ai hono ngataʻanga, pea ka ʻikai ha meʻa ʻe toe, tā ʻoku hangē ko e lea ʻa e “Tangata Malangá” ʻi he Tohi ʻa e Tangata Malangá, ko e “vaʻinga ʻa e meʻa kotoa pē mo e fakamamahi ki he laumālié.”18 Ko ha moʻoniʻi meʻa ʻa e maté, pea ʻoku fakamālohiʻi kitautolu ke tau fakahaaʻi ka ʻikai ha mālohi ʻokú ne ikunaʻi ʻa e maté, ʻe siʻisiʻi ha taumuʻa tuʻuloa ʻo ʻetau moʻuí. Meʻamālié, ʻoku tau ʻilo kuo ikunaʻi ʻa e maté, ʻoku ʻi ai ha taumuʻa mo e ʻuhinga ʻo e moʻuí, pea ʻoku ʻikai ko ha muna ʻa e meʻa kotoa pē. ‘I he Fakalelei ‘a e Sīsū Kalaisí, kuó Ne ikunaʻi ai ʻa e faingataʻaʻia ʻa e tangatá ʻi he maté, pea hangē ko e fakamatala ʻa ʻEletā Mekisuelé, ko e taimi ní “ko e ngaahi faingataʻa fakatāutahá pē [ʻa ʻetau ngaahi angahala, fehalaaki, mo e tōnounou fakafoʻituituí], pea ʻe ala fakahaofi kitautolu mei he meʻá ni foki ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi akonaki ʻo ia naʻá ne fakahaofi kitautolu mei he ʻauha fakaʻaufulí.”19

ʻI he ngaahi meʻá ni kotoa, ʻoku tau paotoloaki ai ʻa e vakai lōloa naʻe maʻu ʻi he kupuʻi lea fakamuimui ʻa Palesiteni Nalesoni ke “Fakakaukau fakasilesitiale!” Kuo pau ke tau tokoni ki he toʻu tangata kei tupu haké ke nau fakafisingaʻi ʻa e tōʻonga fakakaukau ʻo e “Kai, inu pea fiefia, he ko ʻapongipongí te tau mate ai” ʻa ia ʻoku tupulaki ʻene hāsino ʻi he ngaahi anga fakafonua kehekehe. ʻOku fakataʻeʻaongaʻi ʻe he founga loto-foʻi ko ʻení ʻa e palani maʻongoʻonga ʻo e huhuʻí mo e fiefiá kae nofotaha pē ʻi he ngaahi fakatōliʻa ʻoku fakataimí. ʻOku iku ia ki ha ngaahi sīpinga mo ha ngaahi founga ʻo e moʻuí ʻoku ʻikai tolonga. Ko ha hala hangatonu ia ki he loto-hohaʻá mo e loto-mafasia fakamamahí. Naʻe lea ʻa Palesiteni Nalesoni ki he meʻá ni ʻi heʻene lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa ʻo e taʻu kuo ʻosí. Naʻá ne faleʻi mai:

“Ko e moʻui fakamatelié ko e tuʻunga lelei taha ia ʻo e ako ke fili ʻa e ngaahi meʻa ʻoku taʻengata taha hono mahuʻingá. ʻOku tokolahi fau ha kakai ʻoku moʻui ʻo hangē ko māmani pē ʻoku mahuʻingá. Ka neongo ia, ʻe fakapapauʻi ʻe hoʻo ngaahi fili ʻi he ʻaho ní ha meʻa ʻe tolu: ko e feituʻu te ke nofo ai ʻi he kotoa ʻo ʻitānití, faʻahinga sino te ke toetuʻu aí, mo kinautolu te mou nofo ʻo taʻengatá. Ko ia fakakaukau fakasilesitiale.”20

ʻI ha tohi naʻe toki pulusi kimuí ni ʻe Palesiteni Nalesoni ko e Heart of the Matter, naʻá ne fakamahinoʻi ai ʻa e fakakaukau ko ʻení, ʻo ne fakamatalaʻi ha aʻusia fakataautaha fakalilifu. Naʻá ne pehē:

“Kuo lahi e ngaahi taimi ʻi heʻeku moʻuí kuó u fehangahangai ai mo e maté. Naʻe hoko ha taha ʻo e ngaahi aʻusia ko iá ʻi Maputo, Mosamipiki, ʻi he konga kimui ʻo Mē 2009. Lolotonga ʻema maʻu meʻatokoni fakataha ai mo ʻEletā Viliami W. Pamilei, ko e Palesiteni Fakaʻēlia ʻo ʻAfilika Tonga-hahaké, mo hono uaifi ko Saná, pea mo e Palesiteni ʻo e Misiona Mozambique Maputo ko Pēlea J. Pakati mo hono uaifi ko Sinitií, naʻe hū mai ha kau tangata toʻo meʻatau ʻe toko tolu ki he lokí.

“ʻI he longoaʻa ne hoko atu aí, naʻe ʻai ʻe ha tangata kaihaʻa ʻe taha ha meʻafana ki hoku ʻulú, naʻá ne talamai naʻa nau ʻi aí ke tamateʻi au mo holatakiʻi hoku uaifí, peá ne kamosi ʻa e meʻafaná. Naʻe ongo mei he meʻafaná hono kamosí kae ʻikai pā ha fana. Naʻe fakaʻitaʻi ʻe he ʻikai pā ʻa e meʻafaná ʻa e tangata kaihaʻá, peá ne ʻakahi leva au ʻi hoku matá ʻo u tō ai ki lalo. Naʻá ku fakapapauʻi ko e ngataʻangá ʻeni kiate au. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau, ʻʻoku ʻamanaki ke u mavahe atu mei he moʻuí ni ki he moʻui ka hokó. ʻE hoko ʻeni ko ha aʻusia fakaofo ʻaupito.’

“ʻI he taimi tatau, naʻe ʻai ʻe ha tangata kaihaʻa ʻe taha ha pekenene ki he tuʻa ʻo Uenitií pea kamata ke ne lulu hono seá ʻi heʻene feinga ke fusi hake ia mei ai, mo ne pehē ange, ʻTe ke haʻu koe mo kimautolu! Te ke haʻu koe mo kimautolu!’

“ʻI he hili ha ngaahi meʻa fakaofo lahi naʻe hoko—pea fakamālō lahi ʻaupito ki he ngaahi feinga loto-toʻa ʻa Sisitā Sinitī Pakatí—naʻe fakahaofi ʻemau moʻuí. Ka neongo ia, hangē ko ha ngaahi meʻa fakalilifu lahi kimuʻa, ne u fakatokangaʻi ʻa e pelepelengesi ʻa e moʻuí pea mo e siʻisiʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻi he māmaní ʻoku ʻi ai hano mahuʻinga taʻengata. ʻI he fakamanamanaʻi ʻe he kau kaihaʻa ko iá ʻemau moʻuí, naʻe ʻikai ke u fakakaukau ki he ngaahi palé pe mataʻitohi fakaakó pe ngaahi fakalāngilangí. Naʻá ku fakakaukau ki hoku fāmilí mo e ngaahi fuakava kuó u fai mo e ʻEikí.

“ʻOku ou manavasiʻi naʻa ʻoku fuʻu tokolahi fau hatau niʻihi ʻoku moʻui ʻo hangē ko e moʻui pē ko ʻení ʻa e ngataʻangá, pea he ʻikai hokohoko atu e moʻuí hili ʻa e maté, pea ʻoku ʻikai ha tokoni ʻa e meʻa ʻoku tau fai hení ki he kahaʻú. ʻOku ʻikai ʻaupito ke moʻoni ia.

“ʻOku mahuʻinga ke ʻoua naʻa tohoakiʻi kitautolu ʻe he ʻngaahi meʻa matamatalelei’ ʻo e māmaní ke tau mavahe mei he hala ʻo e fuakavá, ko e ʻuhinga ki he ngaahi fakalāngilangi mo e ngaahi tokanga ʻa e tangatá. ʻOku ʻikai ha mahuʻinga ʻe taha ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻi he maama ka hokó. Ko e meʻa ʻe mahuʻingá pe kuo tau fai nai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea tauhi kinautolu.”21

Ko ʻeku lotú ke tau lava ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku tau lavá ke nau fakahoko ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea tauhi kinautolu. Tokoniʻi kinautolu ke tanumaki ʻenau tui mo e falala ki he ʻOtuá mo maʻu ha ʻamanaki lelei. Tokoniʻi kinautolu ke nau fakatomala pea nofo maʻu ʻi he ʻaloʻofa huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí pea maʻu ʻa e nonga. Tokoniʻi kinautolu ke nau fanauʻi foʻou ko e “fānau ʻa Kalaisi, ko hono ngaahi foha, pea mo hono ngaahi ʻofefine”22 pea ke nau maʻu ʻa e fiefiá. Pea fakatauange te mou maʻu ʻa e folofola fakahōifua ʻa e ʻOtuá, “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu.”23

ʻOku ou ʻoatu ʻeku fakamoʻoni mālohi mo pau ki he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he foʻi moʻoni ʻo ʻEne Toetuʻú ʻa e moʻoni ʻo e meʻa ʻoku tau akoʻi ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo fakapapauʻi ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi kotoa ʻi he langí mo e māmaní—pea ʻokú Ne lava pea te Ne fakahoko ʻEne ngaahi talaʻofá. ʻOkú Ne moʻui! Ko ʻEne kau tamaioʻeiki tauhisipí kimoutolu, pea ʻoku ou tāpuakiʻi kimoutolu ʻaki ʻEne ʻofá mo ha ivi malava lahi ange ke akoʻi mo tokangaʻi ʻEne fanga lamí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki