Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
“ʻE [ʻEiki] ke ke Folofola Mai; he ʻOku Ongoʻi ʻe Hoʻo Tamaioʻeikí”


“ʻE [ʻEiki] ke ke Folofola Mai; he ʻOku Ongoʻi ʻe Hoʻo Tamaioʻeikí”

Fakamafola Fakataʻu ʻa e S&I Sānuali 2024

Falaite, 26 Sānuali 2024

ʻOku ou houngaʻia ke ʻi heni mo kimoutolu ʻi he fakamafola ako fakaemāmani lahi ko ʻení. ʻOku ou fiefia ʻi he meʻa kuo vahevahe atu ʻe Brother Webb fekauʻaki mo e ngaahi tānaki ki heʻetau naunau fakalēsoni ʻo e seminelí. Ko ha meʻa fakahisitōlia ʻeni te ne fakatupulaki ʻa e moʻui mateuteu ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí. ʻI heʻenau fakatefito ʻia Sīsū Kalaisi pea fakamaʻunga ki he folofolá, kuó u mātā tonu ai ha kau talavou mo ha kau finemui ʻoku nau mateuteu lelei ange ki heʻenau ngāue fakafaifekaú, fāifeinga ki he ngaahi fuakava ʻo e temipalé, matuʻuaki fakaeloto lahi ange, falala lahi ange kiate kinautolu, mo mateuteu lelei ange ki he akó.

Ki heʻetau kau faiako seminelí, ko e konga kimoutolu ʻo e teuteu mahuʻinga ʻi he moʻui ʻetau toʻu tupú mo e meʻa te nau fiemaʻu ke nau hoko ai ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he faʻahitaʻu femoʻuekina ʻoku teu ke hoko maí. ʻOku ou ʻamanaki te mou sio ki he tataki fakalaumālie mei he ngaahi lēsoni ko ʻení ʻo ʻiloʻi ho fatongia ki hono teuteuʻi ʻa hotau toʻu tupú ki honau kahaʻu ʻi muʻa ʻiate kinautolú. Lotua ha fakakaukau mo ha tataki fakalaumālie ke ke ʻiloʻi honau hala fononga ki he kahaʻú. Fekumi ki he ʻilo fakapapau ke tataki fakalaumālie ʻenau teuteú. Ko ha taimi fakaofo eni ke akoʻi ai ʻa e seminelí, pea ko ha fatongia fakaofo ia ʻoku tau kau ki ai.

ʻE tukutaha ʻeku leá ʻi heʻetau kau faiako ʻinisititiutí, ka ʻe ʻaonga ʻa e ngaahi teiftoʻi moʻoní kiate kitautolu kotoa ʻoku feinga ke fanongo mo fakahoko e ngaahi lea ʻetau kau palōfitá. ʻI he Fuakava Motuʻá, naʻe faleʻi ʻe ʻĪlai ʻa Samuela ko e palōfita ʻi he kahaʻú ke ne tali e ui mei he langí ʻaki ʻene pehē, “ʻE [ʻEiki] ke ke folofola mai; he ʻoku ongoʻi ʻe hoʻo tamaioʻeikí.”1 Naʻe fakaʻatā ʻe he sīpinga ko ʻení ke hoko ʻa Samuela ko e tangata lea ʻa e ʻEikí ʻi hono kuongá. Ko e konga ʻo e mana ʻo ha palōfita moʻuí ko ʻetau maʻu ha taki ʻoku falala ki ai ʻa e ʻEikí ke fanongo kiate Ia mo akoʻi ʻEne ngaahi folofolá.

Naʻá ku vahevahe ʻi he taʻu kuo ʻosí, ʻa e ngaahi kaveinga fakaepalōfita ʻe nima kuo fakamamafaʻi ʻe he palōfitá mo e kau ʻaposetoló ki hotau kakai lalahi kei talavoú:

  1. ʻIloʻi homou tuʻunga fakalangí.

  2. Falala ki he mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo ngaahi fuakavá.

  3. Tuku ke pule ʻa e ʻOtuá pea muimui ki Heʻene palōfitá.

  4. Akoʻi e moʻoní ʻaki e ʻofa.

  5. Fakatupulaki hoʻo fakamoʻoní.

Mahalo ʻoku toe mahuʻinga ange ʻi he kaveingá ʻa e ngaahi pōpōaki fakahangatonu naʻe maʻu kinautolu mei aí, ko e ngaahi pōpōaki kuo ʻomi fakaepalōfita ki he kakai lalahi kei talavou ʻi hotau kuongá. Hangē ko ʻení, ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi pōpōaki ʻoku tau feinga ke fakamamafaʻí ʻoku maʻu ia mei he fakataha lotu fakamāmāni lahi ʻa Palesiteni Nalesoni mo e kakai lalahi kei talavoú naʻe fakataumuʻa ko e “Ngaahi Fili ki ʻItānití.” Ko e kaveinga “ʻIloʻi ho tuʻunga fakalangí” mo e “Fakatupulaki hoʻo fakamoʻoní” ʻoku maʻu hangatonu ia mei he pōpōaki ko iá.2 Naʻa mau poupouʻi kimoutolu ke mou ako ʻa e ngaahi fakamamafa fakaepalōfita ko ʻení. Ne mau kole atu ke mou ako kinautolu, pea fakaʻaongaʻi ʻi hoʻomou faiakó mo e naunau fakalēsoní. Kae mahulu hake aí, ʻoku mau fakaafeʻi kimoutolu ke fakakau kinautolu ʻi hoʻo tali ʻa e ngaahi fehuʻí mo e founga ʻokú ke tokangaekina ai e ngaahi fiemaʻu hoʻo kau akó.

ʻOku ou fakamālō ki homou niʻihi tokolahi kuo mou tali ʻa e ngaahi fakaafe ko iá mo kumi ha ngaahi founga ke fakahoko ai e lea ʻa hotau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ki he kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasí. Naʻe ʻosi fai e kole ki he kau ngāue fakalotú mo e ʻinisititiutí, ko e tefitoʻi meʻa ke nau faí ko hono fakalahi e silapa ʻenau kalasi Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palōfita Moʻuí ke fakakau ai ʻa e ngaahi fakamamafa fakaepalōfita fakamuimui ki hotau kakai lalahi kei talavoú. Ka ʻoku ʻi ai hamou niʻihi tokolahi kuo mou fakatokangaʻi foki e anga hono lava ke fakamālohia mo fakahoko ʻe he ngaahi lea ʻa e palōfita moʻuí e ngaahi lēsoni kehe ʻoku fakatefito ʻi he folofolá. Hangē ko ʻení, naʻe ʻiloʻi ʻe ha faiako ʻi BYU e founga ke fakafehokotaki ai ʻa e lea ʻi he “Ngaahi Fili ki ʻItānití” mo e ngaahi pōpōaki fakaepalōfita kehé ki heʻene kalasi Lēsoni Fakalotu 275 ko e Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne pehē: “ʻOku fakamālohia ʻa e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻe he ngaahi fakamamafa fakaepalōfita ko ʻení pea ʻoku pehē pē ʻo ka fulihi. ʻOkú ne fai ha meʻa makehe ke mahino ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ke fakatahaʻi ʻa e ongo maʻuʻanga tokoni ko iá.”

Naʻe vahevahe ʻe ha kouʻōtineita mei ʻAtalanitā ʻa e founga naʻá ne fakahū ai e ngaahi fakamamafa fakaepalōfitá ki heʻene kalasi Lēsoni Fakalotu 250 Ko Sīsū Kalaisi mo e Ongoongolelei Taʻengatá. Hangē ko ʻení, ʻi he lēsoni uá, “Fakamālohia Hoʻo Fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí,” naʻá ne lava ke fakahū ʻa e kaveinga ʻo e tuʻunga fakalangí mo hono fakatupulaki hoʻo fakamoʻoní mei he lea ʻa Palesiteni Nalesoni ko e “Ngaahi Fili ki ʻItānití.” ʻI he lēsoni 10, “Muimui he Sīpinga ʻo e Afeitaulalo ʻa Sīsū Kalaisí,” naʻá ne ʻai ke tukutaha e tokanga ʻa e kalasí ʻi he lea ko e “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá.”3 Pea ʻi he lēsoni 18, “Maʻu e Meʻaʻofa Fakalangi ʻo e ʻAloʻofa ʻa e Fakamoʻuí,” naʻá ne fakatefito ʻi he lea ʻa Palesiteni Nalesoni ko e “Ko e Fuakava Taʻengatá.”4

Kuo fakamatalaʻi ʻe ha niʻihi kehe ʻa e founga kuo tokoni ai ʻenau ʻilo lahi ki he ngaahi fakamamafa fakaepalōfita ko ʻení ki hono tali e ngaahi fehuʻi ʻo e ongoongoleleí. Naʻe vahevahe ʻe ha faiako ʻinisititiuti ʻi ha ʻunivēsiti ʻa e founga naʻe hanga ai ʻe ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ʻalu ki he temipalé ʻi ha alēlea fakakalasi ʻo ʻai ia ke ne vakai ki he lea ʻa Palesiteni Nalesoni “Ko e Temipalé mo Ho Fakavaʻe Fakalaumālié.”5 Naʻá ne pehē, “ʻI hono fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa Palesiteni Nalesoní, naʻe mahino lelei ʻa e pōpōaki ʻo e ‘Hoko atu peé’ kiate kinautolu naʻe faingataʻaʻia ke maʻu ha fiefia ʻi heʻenau ngāue fakatemipalé.” Naʻe vahevahe ʻe he faiako ʻinisititiuti mei Panamā ʻa e anga hono tokoniʻi kinautolu ʻe he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni mo ʻEletā Niila L. ʻEnitasoní ke nau hoko ko ha kau faʻa fakalelei ʻi ha meʻa naʻá ne fakatupunga ha fetōkehekeheʻaki lahi fakalotofonua. Naʻe vahevahe ʻe ha faiako ʻe taha ʻa e founga naʻá ne kumi tokoni ai ki he lea ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ko e “The First Commandment First (Fakamuʻomuʻa ʻa e Fekau ʻUluakí)”6 ʻi he taimi naʻe fehuʻi ange ai pe ko e hā e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke tau lava ai ʻo tukunoaʻi ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ʻo kapau ʻoku faingataʻaʻia ʻa e kakaí.

ʻI he hokohoko atu ʻetau fakamamafaʻi e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí, ʻoku tau sio ki he ola ʻo ʻetau ngāué ʻoku hā mai mei heʻetau fānau akó ʻi heʻenau maʻu tokoni mei he ngaahi fakamamafa fakaepalōfitá. ʻI ha kalasi “Tali ʻEku Ngaahi Fehuʻi ʻi he Ongoongoleleí,” naʻe fakamatalaʻi ai ʻe ha faiako ʻinisititiuti ʻe taha ha fehuʻi ʻi he kaveinga ʻo e LGBTQ ʻa ia naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he kau akó he taimi pē ko iá ʻa e pōpōaki ʻa Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo hono ʻiloʻi ho tuʻunga fakalangí ʻi he “Ngaahi Fili ki ʻItānití.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha tokotaha ʻa e founga naʻe fakafekauʻaki ai ʻe he kau akó ʻa e pōpōaki ʻa Palesiteni Dallin H. Oaks ke tuʻu maʻu ʻi he ʻofa ʻi hono talaki ʻo e moʻoní ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo ha ngaahi fehuʻi faingataʻa ʻi he ongoongoleleí ʻi ha fealēleaʻaki mo honau toʻú.

Kuó u maʻu ʻeku fakamoʻoni fakataautaha ke fakahoko e ngaahi fakamamafa fakaepalōftiá ki he kakai lalahi kei talavoú. ʻI he faʻahitaʻu momoko kuo hilí, naʻá ku faiako fakataha ai mo e Pule ko Sikoti ʻEsipilini ʻi ha lēsoni ʻoku akoʻi ʻi he semesitā kakato ʻi BYU ko e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palōfita Moʻuí. Naʻá ma akoʻi ʻi he lēsoní ʻa e ngaahi fakamamafa fakaepalōfita ʻe nimá. ʻI heʻema akoʻi e ngaahi kaveingá ni ki heʻema kau akó, naʻe mahino kiate au e anga e mālohi moʻoni ʻa e enginaki fakaepalōfita lolotongá ki he kakai lalahi kei talavoú ni ʻi he taimi mahuʻinga ko ʻeni ʻo ʻenau moʻuí.

Naʻe tokonʻi au ʻe he kalasí ke fakaleleiʻi e anga ʻeku akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, peá ne tokoniʻi au ke mahino lelei ange ʻa e ngaahi konga ʻoku totonu ke u fakaʻaongaʻi ʻi he taimi ʻe maʻu ai ʻe he kakai lalahi kei talavoú ha ngaahi fehuʻí. Ko e ongo ʻe taha ne u maʻú ke u kau ʻi ha ngaahi kalasi alēlea ʻa e ʻinisititiutí. Hangē ko ia ʻoku mou ʻiloʻí, ʻoku kau ʻi he konga ʻetau ngāue ke “Fakaʻaiʻai e ʻInisititiutí” ʻa hono fokotuʻu ha ngaahi kalasi alēlea nounou ke tokoni ki hono ʻomi ʻa e kakai ʻoku teʻeki kau mai ki he ʻinisititiutí.

Ne mau ʻuluaki kamatá mo e ʻInisititiuti Lōkaní ʻi he ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻo ʻIutaá pea hoko atu ai ki he ʻInisititiuti Sōlekí ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá, pea kimuí ni mai ʻi ʻAfilika ʻi he ʻInisititiuti Palasavilá ʻi he Lepapulika ʻo Kongokoú ʻo fakafekauʻaki mo e ʻInisititiuti Kinisasá ʻi he Lepapulika Fakatemokālati ʻo Kongokoú, naʻa mau faʻu ai ha kalasi alēlea konga ua naʻe fakatefito ʻi he lea ʻa e Palesiteni Nalesoni ko e “Ngaahi Fili ki ʻItānití.” Naʻe tukutaha e fakataha ʻo e ʻuluaki uiké ʻi he fakamamafa fakaepalōfita ko hono ʻiloʻi ho tuʻunga fakalangí. Naʻe tukutaha e fakataha ʻo e uike uá ʻi he fakamamafa fakaepalōfita ko hono fakatupulaki hoʻo fakamoʻoní. Ko e fakamamafa fakaepalōfita ʻuluaki mo e fakamuimui taha ʻeni kuo mau kole atu ke mou fakahokó.

Hili ʻa e ʻuluaki fakatahá, naʻá ku fakaafeʻi ʻeku kau akó ke nau haʻu mo ha kaungāmeʻa ʻoku fefaʻuhi mo ha ngaahi fehuʻi ki he tuí pe fakamoʻoní ki he fakataha hono uá. Naʻe meimei ke liunga ua e kau maí ʻi ha kalasi ʻe taha. ʻI he hokohoko atu ʻemau ngāue ʻaki e ngaahi kalasi alēleá ke hiki hake e mahuʻinga mo e haʻu ki he ʻinisititiutí, naʻá ku tuku atu ha fakaafe ki heʻemau kau ngāue ʻi he ʻinisititiutí ke nau kumi ha ngaahi faingamālie ke nau fokotuʻu ha ngaahi kalasi alēlea ke tukutaha ʻi he ngaahi fakamamafa fakaepalōfitá kuo mau faʻú. ʻOku ou poupou atu ke mou tokanga makehe ki he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Nalesoní, mo ha fakamamafa ʻi heʻene pōpōaki ko e “Ngaahi Fili ki ʻItānití.”

Koeʻuhi naʻa mau vahevahe ʻemau faleʻi ke fakahoko e fakamamafa fakaepalōfitá ki he kakai lalahi kei talavoú, kuo mau toe maʻu ai ha ngaahi faleʻi lahi mei ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki moʻuí ʻi he fakataha lotu fakamāmāni lahi ki he kakai lalahi kei talavoú mo e konifelenisi lahí. Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻi heʻene pōpōaki fakaemāmāni lahi ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 2023 ki he kakai lalahi kei talavoú, ʻa e enginaki ʻa Palesiteni Nalesoni ke ʻiloʻi ho tuʻunga fakalangí. Naʻá ne fakamatalaʻi ko e konga ʻo e pole ʻi hono maʻu e tui ki he ʻOtuá ʻoku tupu ia mei he hohaʻa ki hotau tuʻunga totonú.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Kuki: “Kuo akoʻi ʻeni ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi ha founga fakangalongataʻa. Kuó ne fakamamafaʻi ha tuʻunga tuʻuloa ʻe tolu; ʻfānau ʻa e ʻOtuá,’ ʻfānau ʻo e fuakavá,’ mo e ʻākonga ʻa Sīsū Kalaisi.’” ʻI he konga kimuʻa ʻo ʻene leá, naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Kuki ʻa e kaveinga ʻa Palesiteni Nalesoni ke fakatupulaki hoʻo fakamoʻoní ʻi heʻene pehē: “ʻOku fehangahangai ʻa e toʻu tangata kotoa pē mo ha ngaahi tūkunga ʻe lava ʻo iku ki ha poleʻi ʻo ʻenau tuí. … ʻOku fiemaʻu ʻa e toʻutangata takitaha ke nau fekumi mo maʻu haʻanau ʻilo mo e fakamoʻoni ki he ʻOtuá.”7

ʻI he fakataha lotu fakaemāmāni lahi ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi mo e kakai lalahi kei talavoú ʻi Mē 2023, naʻá ne fakamanatu mai ke tau tuʻu maʻu ʻi he moʻoní ʻaki ʻa e ʻofa ʻi hono fakamamafaʻi ʻo e ongo fekau lahí.8 Naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e lea ʻa hono kaungā ʻAposetolo ko ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni, “ʻOku ʻikai hanga ʻe he fakamuʻomuʻa ʻo e ʻuluaki fekaú ʻo holoki … ʻetau malava ke tauhi ʻa e fekau hono uá. ʻOku ʻikai, ʻokú ne fakatupulaki mo fakamālohia ia. … ʻOku hanga ʻe heʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻo hikiʻi hake ʻetau malava ke ʻofa kakato mo haohaoa ange ki he niʻihi kehé koeʻuhí … he ʻoku tau fengāueʻaki fakataha mo e ʻOtuá ʻi hono tokangaʻi ʻEne fānaú.”9

Naʻe toe fakamanatu mai ʻe Palesiteni ʻOakesi kiate kitautolu, te tau kei lava pē ʻo ʻofa ʻi he niʻihi kehé mo maʻu ha meʻa ʻoku tau faitatau ai, taʻe te tau sītuʻa mei he ngaahi moʻoni ʻoku tau ʻiló. ʻI he lea kimuí ni ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi lahí ko e “Fakakaukau Fakasilesitialé!,” naʻá ne fakahoko mai ai ʻa e fakamamafa fakaepalōfita tatau ko ʻení ke tuʻu maʻu ʻi he moʻoní neongo kapau ʻe poleʻi, ʻo ne pehē: “ʻOku ʻikai ke maʻu ʻa e moʻoní ia mei he fakakaukau ʻa e kakaí. … ʻI he taimi ʻe fakaangaʻi ai ʻa e moʻoní ʻe ha taha ʻoku ke ʻofa ai, fakakaukau fakasilesitiale, pea ʻoua naʻá ke fehuʻia hoʻo fakamoʻoní.”10

ʻOku ou toe fakamamafaʻi atu ʻi he ako fakamāmani lahi ko ʻení ʻa ʻeku fakaafe kimuʻa ke ako mo fakaʻaongaʻi e ngaahi fakamamafa fakaepalōfita ki he kakai lalahi kei talavoú. ʻI heʻetau hoko ko e kau faiako semineli mo e ʻinisititiutí, ko e taha ʻo e ngaahi foungá ko ʻetau lava ke lea ʻaki, “ʻE [ʻEiki] ke ke folofola mai, he ʻoku ongoʻi ʻe hoʻo tamaioʻeikí,” ʻa ia ko e fakafanongo mo ako fakalelei ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻEikí ʻoku fakahā mai ʻe Heʻene palōfita moʻuí. Te tau lava ʻo fakaongo atu ʻa e fakahinohino fakaepalōfita kuo vahevahe ʻe he kau palōfitá mo ʻetau kakai lalahi kei talavoú.

Ko e konga ʻo hoku uiuiʻi ko ha Fitungofulu Taki Māʻolungá, ke u hoko ko ha fakamoʻoni ʻo e Fakamoʻuí. Ko e taha e fatongia ʻo e Fitungofulú ko ʻene ʻuluaki hoko ko ha maʻuʻanga tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ou ʻi heni ʻi he ʻaho ní ʻi ha fatongia mo ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni, ʻa ia ʻoku ou poupouʻi ʻi hoku fatongia ko e komisiona ʻo e akó pea ʻi hono fatongia ko e sea ʻi he Kōmiti Pule ʻa e Poate Ako ʻa e Siasí. Ko e konga ʻo e ngāue ko iá, ko ʻeku feinga ke hoko ko ha maʻuʻanga tokoni kia ʻEletā Kulisitofasoni. Ka naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke u ngāue ai mo ʻEletā Kulisitofasoní, ʻoku ou ngāue ke fakahoko ʻa e faleʻi mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻAposetolo takitaha kae tautefito ki he palōfita ʻo e Siasí.

ʻI he taimi ʻoku ou tokangaʻi ai ha konifelenisi fakasiteiki ʻi ha fakataha ako fakatakimuʻa, ʻoku nofo taha pē ʻeku ngaahi pōpōakí ʻi hono fakamamafaʻi e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Pea ʻoku tatau pē ia mo e taimi ʻoku ou fai ai ha faleʻi mo ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé, ʻoku ou kumi tokoni pē mei he ngaahi lea ʻa e kau Takí ni. ʻI he meʻa fekauʻaki mo e ako fakalotú, ʻoku lea ʻa e palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻo fakafofongaʻi mai ʻa e ʻEikí ki Heʻene kakai kei talavoú. ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke ʻiloʻi mo fakahoko e ngaahi pōpōaki ko iá. Kāinga, ʻoku moʻui hotau kakai lalahi kei talavoú ʻi ha taimi faingataʻa, ka kuo teuteu ʻe he ʻEikí ʻa e kau palōfita kuo uiuiʻi mo malava ke nau lea ʻaki, “ʻE [ʻEiki] ke ke folofola mai; he ʻoku ongoʻi ʻe hoʻo tamaioʻeikí.” Fakatauange te tau loto-toʻa, loto-lelei, mo tui foki ke fanongo ki heʻenau ngaahi leá, pea ʻi hono fai iá, ʻe tuku atu ai e pōpōaki ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻi he māmaní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

ʻOku ou fiefia ke fakafeʻiloaki atu he taimí ni ʻetau tokotaha lea tefitó. Naʻe uiuiʻi ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ʻaho 5 ʻo ʻEpeleli 2008. Kuo lahi ha ngaahi fatongia fakataki ʻo ʻEletā Kulisitofasoni ʻi ha ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e Siasí, ʻo kau ai hono fatongia lolotonga ʻi he ʻĒlia ʻIutā mo e ʻAfilika Hihifo. Hangē ko ia ne ʻosi fakahā atú, ʻokú ne lolotonga hoko foki ko e sea ʻo e Kōmiti Pule ki he Poate Ako ʻa e Siasí.

Makehe mei ha toe faʻahinga uiuiʻi pau, ʻoku ʻi ai ha uiuiʻi makehe ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá hono kotoa ko ha kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo e Fakamoʻuí. Naʻá ku fakatongaʻi ʻa e meʻa makehe ko ʻeni meia ʻEletā Kulisitofasoni ʻi hono vahe ke ma ʻaʻahi fakataha ki he ʻapiako BYU–Hauaiʻí. Naʻe vahe ʻa ʻEletā Hōlani ke ne tokangaʻi, ka koeʻuhi ko ha faingataʻa naʻe toki hoko kiate ia, pea tuku mai leva ʻa e ngāue ko iá kia ʻEletā Kulisitofasoni.

Naʻe fakaʻofoʻofa ʻene fakahoko e fatongia fakatakí, ka ʻi ha taha ʻo ʻemau ngaahi fakatahá naʻá ne lea ʻaki ha meʻa kuo nofo maʻu pē ʻi hoku lotó. Naʻá ne pehē, “Ko hono fakaʻosí, ʻoku tatau ai pē ko e hā hotau fatongia paú pe fakafeituʻú, ko hotau tefitoʻi fatongiá ke hoko ko ha fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ki hono kotoa ʻo e māmaní.” ʻI heʻene lea ʻaki ʻa e ngaahi leá ni ʻi Laʻie, Hauaiʻí, naʻe fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié kiate au ʻa e natula toputapu ʻo e uiuiʻi ʻo ʻEletā Kulisitofasoní mo e anga ʻene fakaʻapaʻapaʻi ʻo tauhi mo ʻapasia ki he uiuiʻi ko iá. Ko ha tāpuaki ke tau fanongo ʻi he taimí ni kia ʻEletā Kulisitofasoni.

ʻEletā Kulisitofasoni …

Paaki