Ngaahi Fakataha Lotu 2023
Ko e Fehangahangai mo e Ngaahi Pole ʻo e Moʻuí mo e Tuí


Ko e Fehangahangai mo e Ngaahi Pole ʻo e Moʻuí mo e Tuí

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú

Sāpate, 19 Nōvema 2023

Elder Quentin L. Cook: ʻI heʻema toe vakaiʻi mo Mele ʻa e fehuʻi ʻo e fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo e moʻuí mo e tuí, ʻokú ma fakatokangaʻi ai ʻoku fehangahangai ʻa e toʻu tangata kotoa pē mo ha ngaahi tūkunga ʻe lava ʻo iku ki ha pole ʻo ʻenau tuí. ʻI heʻema fekumi ʻi he folofolá mo toe vakai ki he fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānaú, ʻoku fakamamafaʻi ai ha ongo kaveinga ʻe ua.

ʻUluakí, koeʻuhí ʻoku ʻi ai ʻa e fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻoku ʻi ai ha fili ʻoku ʻikai ke ne loto ke tau maʻu ʻa e tui ki he ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ai ʻa e toʻu tangata takitaha ke nau ʻilo mo maʻu ʻenau ʻilo mo e fakamoʻoni pē ʻanautolu ki he ʻOtuá.

Uá, ʻoku fiemaʻu ke mahino ki he toʻu tangata takitaha ko hai kinautolu mo honau tuʻunga taʻengatá. ʻOku faingataʻa ke fakafaikehekeheʻi ʻa e ongo meʻá ni fakatouʻosi koeʻuhí ʻoku ʻikai loto ʻa e filí ke ke maʻu ha mahino ki he ʻOtua ko e Tamaí, mo Sīsū Kalaisi mo ʻEna palani ʻo e fiefiá maʻaú pea mo hoʻo fekaungaʻaki kiate Kinauá.

ʻI he 1960 tupú, naʻá ma hoko mo Mele ko ha kakai lalahi kei talavou. Naʻá ku ʻosi mei he Ako Lao ʻi Sitenifōtí pea kamata ʻeku ngāue laó. Naʻe ako ʻa Mele ʻi Sitenifooti peá ne hoko ko ha faʻē kei siʻi. Naʻe kehe ʻa e ngaahi pole ki he moʻuí mo e tuí mo e ngaahi fakahohaʻa ʻi he sosaietí ka ʻoku faitatau mo e meʻa ʻoku foua ʻe he kakai lalahi kei talavoú ʻi he ʻaho ní.

Mele, ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi pole ʻi he taimi ko iá?

Sister Mary Cook: Naʻe poupouʻi lahi hono fakaʻaongaʻi ʻo e faitoʻo konatapú, tautautefito ʻi he ʻĒlia San Francisco Bay naʻa mau nofo aí. Naʻe angamaheni pē ʻa e moveuveú mo e laka fakahāhā ʻi he ngaahi palopalema ʻi he sosaietí. Naʻe ʻikai manakoa ʻa e kau atu ʻa e ʻIunaiteti Siteití ki he fekeʻikeʻi ʻi Vietinemí, pea laka fakahāhā ʻa e fānau akó fekauʻaki mo ha ʻunivēsiti maʻá e kau mamateá. Pea ʻi ha meʻa fakataautaha kiate au, naʻe ʻikai toe ʻi ai ʻa e hiva tukufakaholo ʻa ia naʻe fesiofaki ai ʻa e ngaahi hoa malí ʻi heʻenau hulohulá, ka naʻe liliu ʻa e hivá. Naʻe tā mālohi ʻaupito ʻa e fasí pea leʻo lahi—pea naʻe hulohula mavahevahe ʻa e kakaí.

ʻI he funga ʻo e māmaní, naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi pole ko ʻení mo ha meʻa lahi ange ke ʻohofi ʻaki ʻa e tui fakalotú fakalūkufua mo e tui ki he ʻOtuá.

Elder Cook: ʻI he ʻaho 8 ʻEpeleli 1966, naʻe hanga ʻe he makasini Time, naʻe tokolahi ʻa e kau laukonga ai ʻi he taimi ko iá, ʻo fili ʻa e kaveinga fakatupu ʻita mo taʻefakaʻapaʻapa ko ʻení ki he takafi muʻá: “ʻOku Mate Nai ʻa e ʻOtuá?”

ʻI he tohi kamata mei he faipulusi ʻo e makasiní, naʻá ne pehē naʻe maʻu ʻa e fakakaukaú ʻi he “fakautuutu ʻa e hohaʻa ʻa e kau teolosiá kau ki he ʻOtuá mo e mavahe ʻa e māmaní mei he tui fakalotú ʻi he konga loto ʻo e 1960 tupú.”1 Naʻe fakatefito lahi ʻa e kakano ʻo e fakamatalá ʻi he meʻa fakamāmaní pea ʻikai lave ki he tui fakalotú pe tuí ʻi ha founga fakafiemālie.2

Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai toki hoko pē ʻa e ngaahi fakafehuʻia ʻo e tuí ʻi he 1960 tupú pe ko e ʻahó ni. Naʻe ʻi ai maʻu pē ia. ʻI he ʻaʻahi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki ʻAtenisí, naʻá ne feinga ke akoʻi ʻa e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tau lau ʻi he tohi ʻa Ngāué ki heʻene ngāué, “He ko e kakai ʻAtenisi kotoa pē, mo e ʻāunofo ʻi ai, naʻa nau matuʻaki nofo pē ke lau, mo fakafanongo ki he meʻa foʻoú.”3

ʻIkai ʻoku hangē pē ʻeni ko e mītia fakasōsialé ʻi he kuonga ní?

ʻI hono ʻilo ʻe he kakaí ʻa e natula faingofua ʻo e pōpoaki ʻa Paulá naʻe fakatefito ʻi he tui fakalotú, kau ai ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, naʻe ʻikai ke nau tali ia.

Makehe mei he tui ki he ʻOtuá, kuo hoko foki ʻa e hohaʻa ki hotau tuʻunga moʻoní ko ha pole ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá. ʻOku ʻikai te ma taumuʻa ke talanoaʻi ʻa e ngaahi palopalema kotoa pē fekauʻaki mo hotau tuʻungá ʻi he māmaní ʻi he ʻahó ni. Ka kuo tatau maʻu pē ʻa e talí. Ko e fānau fakalaumālie kotoa kitautolu ʻo e Tamai Hēvani ʻofa pē ʻe taha. Kuo akoʻi ʻeni ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi ha founga fakangalongataʻa. Kuó ne fakamamafaʻi ha tuʻunga tuʻuloa ʻe tolu: “fānau ʻa e ʻOtuá,” “fānau ʻo e fuakavá,” mo e “ākonga ʻo Sīsū Kalaisi.”4

Kuó ne tapou mai foki ke ʻoua naʻa tau fakahingohingoa kitautolu pe ko e niʻihi kehé. ʻE fakaleleiʻi ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi palopalema ʻoku tau fepaki mo iá kapau te tau ʻiloʻi ko e fānau kitautolu ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa.

ʻOku faʻa pehē ʻe kinautolu ʻoku loto ke fakaʻauha ʻa e tuí ʻoku ʻikai toe ʻi ai ha felāveʻi ʻa e tuí. ʻOku nau fiemaʻu hala ke hanga ʻe heʻenau ngaahi fakapalataha fakafoʻituituí, fekauʻaki mo e ngaahi palopalema fakasōsiale ʻo e kuongá, ʻo fetongi ʻa e fakahā mo e ngaahi fekau kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá. ʻOku nau fakamahamahalo ʻoku tatau ʻa e ngaahi meʻa fakasōsiale ʻoku saiʻia ai ʻa e kakai tokolahi pea ʻoku ʻikai ke nau toe hoko ko ha kau mēmipa faivelenga.

Ke mou meaʻi, ko e toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou ko ia ʻoku māmālohi pe mavahe mei he Siasí ʻoku ʻikai tokolahi hake ia ʻi he kuohilí, ʻo hangē ko e fakamatala ʻa e tokolahi. Kuo fakautuutu ʻaupito ʻa e tokolahi ʻo e kau faifekau kuo uiuiʻi ke ngāué. ʻOku hokohoko atu ke kaka ki ʻolunga ʻa e peseti ʻo e toʻu tangata kei tupu hake ʻoku kau ki he siasí.5 ʻIkai ngata aí, kuo hiki hake foki mo e tokolahi ʻo e kakai lalahi kei talavou ʻoku ʻalu ki he ʻinisititiutí.

Kātaki fakatokangaʻi ange ʻoku ʻikai ke u fakaangaʻi ʻa kinautolu ʻoku veiveiuá; ka ko ʻeku fokotuʻu atú ʻoku mahuʻinga ʻa e founga hoʻo fehangahangai mo iá. Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e tali ki he pole ko ʻení. ʻOku ou palōmesi atu: Kapau te mou faivelenga ʻi hono lau ʻa e folofolá, lotu, mo muimui pau ki ha tōʻonga fakalotu ʻi homou moʻuí, ʻi he fakalau ʻa e taimí, te mou maʻu ʻa e tali ki homou ngaahi fehuʻí mo fakaleleiʻi ha ngaahi veiveiua ʻe ala hoko ʻi he taimi ʻe niʻihi.

Ko e taha ʻo ʻeku ngaahi folofola manakó ʻoku maʻu ia ʻi he kosipeli ʻa Maʻaké fekauʻaki mo e tamai naʻe loto ke fakahaofi hono fohá mei ha laumālie ʻulí. Fakamatala ʻi he folofolá naʻe fehuʻi ʻe he Fakamoʻuí ki he tamaí pe naʻá ne tui ʻe lava ʻo fakamoʻui hono fohá. Naʻe loʻimataʻia ʻa e tamaí mo ne pehē, “ʻEiki, ʻoku ou tui ke ke tokoniʻi au telia ʻeku taʻetuí.”6 Naʻe tali ʻeni ʻe he ʻEikí, pea naʻá Ne kapusi ʻa e laumālié pea fakamoʻui ʻa e fohá.

Ko e lēsoní ke ʻoua naʻa tuku ʻetau veiveiuá pe taʻetuí ke ne ikunaʻi ʻetau tuí. ʻE hanga ʻe he ako folofola fai-mateakí, lotu fakamātoató, muimui pau ki he tōʻonga fakalotú, mo e muimui ki he akonaki ʻa e palōfita ʻa e ʻEikí ʻo fakaʻatā ke ke ikunaʻi ʻa e ngaahi pole ʻo e tuí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. John Elson, “Is God Dead?,” TimeApr. 8, 1966, content.time.com.

  2. Ka neongo ia, ko e mālié, naʻe ʻi ai ha ngaahi tuʻuaki lalahi ʻe 11 ʻi he makasiní ki he inu kavamālohí mo ha tuʻuaki ʻe ua ki ha kalasi sikaleti manakoa.

  3. Ngāue 17:21.

  4. Russell M. Nelson, “Ngaahi Fili ki he Taʻengatá” (fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 15 Mē 2022), Gospel Library.

  5. Kuo holo ʻa e peseti ʻo e kakai ʻoku toʻo honau hingoá mei he ngaahi lekooti ʻa e Siasí ʻi he taʻu ʻe hongofulu kotoa pē, talu mei he 1990 tupú. Neongo ʻoku tau loto ke nofo ʻa e tokotaha kotoa pē, ka ko e fika ʻo e niʻihi ʻoku mavahé ko ha kiʻi peseti siʻisiʻi pē ia ʻo e tupulaki fakataʻu mei he uluí. (Jeff Anderson and Institute information.)

  6. Maʻake 9:24.

Paaki