Ngaahi Fakataha Lotu 2023
Taukaveʻi ʻa e Moʻoní


Taukaveʻi ʻa e Moʻoní

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú

Sāpate, 19 Nōvema 2023

Sisitā Christine Gilbert: Ko e fehuʻi hoko kuo kole mai ke ma fai ha tali ki aí ko e founga ke taukaveʻi ai ʻa e moʻoní ʻi ha kuonga ʻo e puputuʻu lahí.

Ko e toko fiha ʻiate kimoutolu ʻoku mou ʻi ha ngaahi kulupu text mo hoʻomou kaungāmeʻá pe fāmilí? Mahalo ko kitautolu kotoa, ko ia? ʻI he taha ʻo e ngaahi kulupu text ʻoku ou kau ki aí, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau līʻoa moʻoni ki he ongoongoleleí pea mo ha niʻihi ʻoku nau fefaʻuhi mo ha ngaahi fehuʻi ʻoku fekauʻaki mo e Siasí. ʻOku maheni nai hamou niʻihi mo e meʻa ko ʻení? Ko e hā e meʻa ʻe hokó ʻi he taimi ʻe lea ʻaki ai ʻe ha taha ʻokú ke ʻofa ai ha meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku ʻikai moʻoni?

ʻEletā Clark G. Gilbert: Kuó ma fanongo ʻi ha ngaahi talanoa mo e hohaʻa tatau mei he kakai lalahi kei talavou he tapa kehekehe ʻo e māmaní ʻoku nau kau ki he Siasí. ʻOkú ma ʻiloʻi ʻoku mou ongoʻi ʻeni.

ʻI heʻetau talanoa ki he kaveingá ni, ʻoku ou fakatokangaʻi ʻoku tau fakataha he ʻahó ni mo ha ongo faʻifaʻitakiʻanga ʻokú na fakatātaaʻi ʻeni mo fakahaaʻi mai e founga te tau lava ai ʻo tuʻu ʻi he angaʻofa mo e loto fakapapau fakatouʻosi.

Naʻe nofo ʻa ʻEletā mo Sisitā Kuki ʻi he Matāfanga ʻo Seni Felenisisikoú ʻi he konga lahi ʻo ʻena ngāue fakapalōfesinalé. Naʻe ako ʻa ʻEletā Kuki ʻi he ʻApiako Lao Sitenifōtí, pule ʻi ha kautaha lao ʻi he Bay Area peá ne fakalele ha polokalama ki hono tokangaekina ʻo e moʻuí. Naʻe ngāue mo feohi ʻa e fāmili Kukí mo ha niʻihi tokolahi ne ʻikai ke tatau maʻu pē honau tuʻunga ʻulungāngá. Ka naʻá na ʻilo ha ngaahi founga ke taukaveʻi ai ʻa e moʻoní mo kei hoko pē ko ha kaungāmeʻa mo e kaungāʻapi lelei. Ne u siotonu heni ʻi heʻeku kau fakataha mo e fāmili Kukí ʻi he ʻoupeni hausi ʻa e Temipale Washington D.C. mo ha kulupu ʻo e kau faiongoongo ʻiloa he fonuá mo e kau taki fakaako. Naʻá ku ofo ʻi he vahevahe mahino ʻe he fāmili Kukí ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, kau ai ʻa e mahuʻinga ʻo e mali temipalé, moʻui angamaʻá, mo hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá, lolotonga kotoa iá ʻoku fokotuʻu ha ngaahi vā ʻo e femahinoʻakí mo e kakai kehé.

Kuó u maʻu foki mo ha ngaahi faingamālie kehe ke ako ai e founga ke taukaveʻi ʻa e moʻoní ʻaki e ʻofá. ʻI he taʻu kuo ʻosí, ne telefoni mai ai ʻa Palesiteni ʻOakesi. Naʻá ne pehē mai, “ʻEletā Kilipeti, ʻoku ou lea ʻi ha fakataha lotu ʻoku hanganaki mai, pea ʻoku ou loto ke ke kaungā lea mo au. Te ke fie kau fakataha mo au ʻi hoku tafaʻakí mei he tuʻunga malangá ʻi heʻeta lea fakatahá ke talanoa ki ha niʻihi ʻo e ngaahi palopalema faingataʻa ʻo e ngaahi ʻaho ní?” Naʻá ne pehē te ma aleaʻi e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ʻa e LGBTQ, ngaahi palopalema ʻo e matakalí, mo e ngaahi tōʻonga fakapalōfitá. Naʻá ne fokotuʻu mai leva, “ʻOua naʻá ta lea mei ha laʻipepa. Ta tali mo fevahevaheʻaki pē ʻi he loto tauʻatāina. Ne u tali vave atu ʻo pehē ange “ʻoku ou tui ʻe sai pē ʻeni ia ki heʻene leá, ka ki he lelei fakalūkufua ʻo e Siasí, mahalo ʻe lelei ange ke ma tohi ʻa e meʻa te u lea ʻakí.”

ʻI heʻene leá, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Palesiteni ʻOakesi ha ngaahi founga ʻe nima te tau lava ai ʻo taukaveʻi ʻa e moʻoní ʻaki e ʻofá.1

Ko e ʻuluakí ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi feituʻu ʻoku fuʻu lahi ai e fakakikihí. Hangē ko ia kuo akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitasení, “ʻOku ʻi ai e ngaahi taimi ʻi heʻete hoko ko e tokotaha faʻa fakaleleí te tau kātakiʻi e loto ke fai ha talí ʻaki e fakalongolongo ʻi he loto fakangeingeia.23

Ko hono uá ke ʻofa ki he niʻihi kehé, ke maʻu ha meʻa ʻoku tau faitatau ai neongo ʻoku ʻikai ke tau tui tatau.

Ko hono tolú ke pīkitai ki he moʻoní, ʻo aʻu ki heʻetau tokoní. ʻOku ʻi ai ha ʻahiʻahi he taimi ʻe niʻihi ke tau mavahe mei he meʻa ʻoku tau ʻiló ʻi heʻetau feinga ke fakahaaʻi ʻa e ʻofá. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau fakaʻikaiʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻoní.

Ko e faá ko e hoko ko ha maama mo ha kaungāmeʻa mo e tokoni ki he niʻihi kehé, pea ko e fakaʻosí ke tuʻu maʻu ʻia Sīsū Kalaisi.

Sisitā Gilbert: ʻI he konifelenisi lahi fakamuimuí, naʻe lea ai ʻa ʻEletā Kuki ki he faingataʻa ʻo hono taukaveʻi ʻa e moʻoní ʻo ʻikai tukulolo ki he ngaahi teke ʻa e māmaní: “ʻOku ʻikai [momou mei he moʻoní pe taʻeʻofa ki he niʻihi kehé] ʻa e kau muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisí. Ko ha kāingalotu anga fakakaumeʻa mo longomoʻui kitautolu ʻi he tukui kolo ʻoku tau nofo aí. ʻOku tau ʻofa, vahevahe, mo fakaafeʻi [foki mo] e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ke muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Kalaisí.”3

ʻOku ou tui ko e meʻa ʻeni kuo toutou akoʻi kiate kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoní ʻi heʻene kole mai ke tau hoko ko ha kau faʻa fakaleleí.4 ʻOku ʻikai ke ne loto ke tau tafoki mei he moʻoní, ka ʻokú ne loto ke tau fai ia ʻi he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Dallin H. Oaks mo Clark G. Gilbert, “Stand Fast with Love in Proclaiming Truth” (Ensign College devotional, May 17, 2022), Gospel Library.

  2. Neil L. Andersen, “Muimui ʻia Sīsū: Hoko ko ha Tokotaha Faʻa Fakalelei,” Liahona, Mē 2022, 19.

  3. Quentin L. Cook, “Hoko ko e Kau Muimui Anga-Fakamelino ʻo Kalaisi,” Liahona, Nōvema 2023, 83.

  4. Vakai, Russell M. Nelson, “Fiemaʻu ha Kau Faʻa Fakalelei,” Liahona, Mē 2023.

Paaki