Ngaahi Fakataha Lotu 2023
Ko Hono Maʻu ʻo e Fakahā Fakatāutahá


Ko Hono Maʻu ʻo e Fakahā Fakatāutahá

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú

Sāpate, 19 Nōvema 2023

Mālō, ʻEletā mo Sisitā Kilipeti, ki hoʻomo faleʻi fakaʻofoʻofá.

ʻOku fakatou fakatokāteline mo loloto ʻa e fehuʻi fakaʻosí. ʻOku tāpuekina fēfē nai au ʻe he fakahā fakatāutahá mo e tataki fakaepalōfitá?

Ko e talateu maʻongoʻonga ʻo e mata-meʻa-hā-mai ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e misi fakaepalōfita ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí.1 ʻOku fakamatalaʻi mahino ʻe he mata meʻa-hā-mai ko ʻení ʻa e ngaahi fakafepaki ko ia ki he tuí ʻi hotau kuongá pea mo e faikehekehe lahi ʻa kinautolu ʻoku nau ʻofa, moihū, mo ongoʻi ke taliui ki he ʻOtuá meiate kinautolu ko ia ʻoku ʻikai ke fai peheé. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Līhai ʻa e ngaahi tōʻonga ʻokú ne fakaʻauha ʻa e tuí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau hīkisia, pōlepole, mo fakavalevale. ʻOku nau tokanga pē kinautolu ki he meʻa ʻoku taku ko e “poto ʻo e māmaní.”2 ʻOku ʻi ai ha niʻihi kehe ʻoku nau tokanga ki he ʻOtuá ka ʻoku nau hē atu ʻi he ngaahi kakapu fakapoʻuli ʻo e māmaní mo e angahalá.3 ʻOku ʻi ai ha niʻihi kuo nau ʻahiʻahiʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo ʻEne folofolá ka ʻoku nau ongoʻi mā koeʻuhí ko hono manukiʻi kinautolú pea nau tō atu ai ki ha ngaahi hala tapu.4

ʻOku mau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha kāingalotu ʻoku ʻikai ke nau fuʻu tokanga mo ʻikai ke nau tauhi faivelenga ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku mau fakaʻamu ʻe ʻā moʻoni hake ʻa e kāingalotu ko ‘ení, ʻo maʻu ʻa e tuí pea hiki hake ʻenau ngāué, tukupaá, pea ngāue ke maʻu ha fakahā fakataautaha. ‘Oku ‘ofa ‘a e ‘Otuá ‘i Heʻene fānau kotoa pē. ‘Okú Ne finangalo ke foki ange kiate ia ‘Ene fānau kotoa pē. ʻOkú Ne fakaʻamu ke moʻui ʻa e tokotaha kotoa ʻo fakatatau mo e tuí. Ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ko ha meʻaʻofa ia maʻá e tokotaha kotoa. ʻOku malava ke maʻu ʻe he taha kotoa pē ʻa e fakahā fakatāutahá.

Ko e pōpoaki, ngāue, pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí, ʻa ʻetau nāunau fakalēsoni mahuʻinga ki hono maʻu ʻo e fakahā fakatāutahá. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha folofola ʻe fakamatalaʻi ai ʻa e founga fekumi totonu ki he tuí ʻo lahi ange ʻi he 2 Nīfai 25:26: “Pea ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.”

ʻOku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ʻa e Tohi ʻa Molomoná.5 ʻOku ʻi ai hono fatongia mahuʻinga ki hono maʻu ʻo e fakahā fakatāutahá. Ko e moʻoni, ʻe ʻi ai maʻu pē ha niʻihi he ʻikai ke nau mahuʻingaʻia pea aʻu pē ʻo nau lea tukuhifoʻi ʻa e tohi toputapú ni. Kuo tukuhua ʻaki ia ʻe ha niʻihi. Kimuʻa peá u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, naʻe lea ʻaki ʻe ha palōfesa ʻo ha ʻunivēsiti ʻa e lea ʻa Maʻake Tueini naʻe pehē, kapau te ke toʻo ʻa e “pea naʻe hoko ʻo pehē” mei he Tohi ʻa Molomoná, pea ʻe hoko ia “ko ha tohi tufa pē.”6

Hili ha ngaahi māhina, lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekau ʻi Lonitoni, ʻIngilaní, naʻe lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻe ha palōfesa ʻiloa ʻi he akó mei ʻOkesifooti ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Lonitoní, ko ha mataotao ʻIsipite ʻi he ngaahi lea faka-ʻAlepeá (Semitic languages), pea naʻá ne fetohiʻaki mo Palesiteni Tēvita O. Makei, pea feʻiloaki mo e kau faifekaú. Naʻá ne talaange ki he kau faifekaú kuó ne ʻiloʻi moʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha liliu moʻoni ia ʻo e ʻilo ʻa e kau Siú pea mo e lea faka-ʻIsipité ʻi he vahaʻataimi ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná.7 Ko e taha ʻo e sīpinga mei he ngaahi meʻa lahi naʻá ne ngāue ʻakí ko e kupuʻi lea fakafehokotaki ko e “pea naʻe hoko ʻo pehē,” ʻa ia naʻá ne pehē ʻoku faitatau ia mo e founga naʻá ne mei liliu ʻaki ʻa e kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi tohi ʻi he lea faka-ʻAlepeá.8 Naʻe fakahoko ange ki he palōfesá neongo ʻoku tokoni ʻene fakakaukau fakapotó ʻo makatuʻunga ʻi heʻene ngāué, ka ʻoku kei mahuʻinga pē ke ne maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie. Naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie mei he akó mo e lotú pea iku ai ʻo ne papitaiso. Ko ia ai, ko e meʻa naʻe lumolumaʻi ʻe Maʻake Tueiní, naʻe lau ia ʻe ha tokotaha poto ko ha fakamoʻoni mahino ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi kiate ia ʻe he Laumālié.

ʻOku fiemaʻu ʻe he tokāteline mahuʻinga ʻo e tauʻatāina ke filí ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí pea kuo pau ke fakatefito ia ʻi he tuí kae ʻikai ko e ngaahi fakamoʻoni mei tuʻá pe fakamoʻoni fakasaienisí. Ko hono moʻoní, ʻoku maʻu ʻa e talí ʻi he faleʻi ʻa Molonaí ke lau pea fakalaulauloto pea kole fakamātoato ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e loto moʻoni ke fakamoʻoniʻi mai ʻa e ngaahi moʻoni fakafolofolá ʻaki ʻa e fakamoʻoni ʻa e Laumālié.9 ʻOku mahino ko e faikehekehe ko ia ʻo kinautolu ʻoku moʻui ʻo fakatatau mo e tuí pea mo kinautolu ʻoku ʻikaí, ko hono ako fakamātoato ko ia ʻo e folofolá pea muimui ki he faleʻi ʻa e palōfita ʻa e ʻEikí.

Ko e fakahā fakatāutahá ʻa e tāpuaki kāfakafa ʻoku maʻu hili ʻa e papitaisó, ʻi he taimi ʻoku “fakamāʻoniʻoniʻi [ai kitautolu] ʻi hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”10 Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e tokotaha ʻokú ne ʻomi ʻa e fakahaá mo fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní kotoa, tautautefito ki he Fakamoʻuí. ʻOku mahuʻinga ʻa e tataki ʻi he maʻu fakahaá ʻi hotau kuongá ni. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo e tākiekina maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”11

Kātaki ʻo ʻiloʻi ʻoku hoko pea ʻe hoko maʻu pē ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú ko e sivi mahuʻinga taha ia ʻo e moʻui fakamatelié. Kae mahulu hake aí, kuo pau ke tau takitaha ʻilo ko e taimi ʻoku ʻikai ke maʻu ai ʻe ha taha ʻa e tuí, he ʻikai leva ke ne maʻu ʻa e Laumālié. Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko Nīfaí, “Pea naʻe lea ia kiate kimoua; … pea kuó ne lea atu kiate kimoua ʻi he kihiʻi leʻo-siʻi, ka naʻe ʻikai te mo lava ʻo ongoʻi, ʻo ʻikai ai te mo ongoʻi ʻa ʻene ngaahi leá.”12 ʻOku fakamahino mai ʻe he folofolá ʻoku lava ke fetuʻutaki mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻokú Ne lea atu ʻaki ʻa e fiemālié ki ho ʻatamaí.13 ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻokú Ne ueʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku moʻua ki ai ho ʻatamaí. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻokú Ne fakamaama ai ho ʻatamaí.15 ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻokú Ne ʻai ke fonu ho lotó ʻi he fiefia.16

ʻOku hounga kiate au ʻa e ngaahi tali ʻi he mītia fakasōsialé ki heʻeku tohi ki he founga ʻo ʻeku maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá. Naʻe tohi ʻe ha taha ʻa e fiemaʻu ke tau loto-fakatōkilalo mo tali ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻoku tau maʻú. Pea ʻoku fiemaʻu leva ke tau tokanga ki he ueʻi fakalaumālié kae ʻikai ko e māmaní.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku ʻikai fiemaʻu ke ke fifili pe ko e hā ʻoku moʻoní. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke ke fifili pe ko hai te ke falala moʻoni ki aí. ʻI he fakahā fakatāutahá, te ke lava ai ʻo maʻu hoʻo fakamoʻoni pē ʻaʻau ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita, pea ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí.”17

ʻOku mahino ʻa ʻetau tokāteliné; ke tau maʻu ha loto hangamālie pea fiefia. ʻOku ou saiʻia ʻi hono fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi mo Sisitā Kilisiteni M. ʻOakesi ke tau maʻu ha loto fiefia ʻi heʻena fakataha lotu makehe ʻi Meé. ʻOku tau fakamamafaʻi maʻu pē ʻa ʻetau tuí, kae ʻikai ko e meʻa ʻoku tau tailiili ki aí. ʻOku tau fiefia ʻi hono fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí te Ne ʻi hotau tafaʻakí mo fakahinohinoʻi mo tataki kitautolu.18 ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau lotó ʻoku ʻi ai haʻatau Tamai Hēvani ʻofa, pea ʻe fakahoko ʻa ʻEne palani angaʻofa ki hotau huhuʻí ʻi he tapa kotoa pē tuʻunga ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, 1 Nīfai 8.

  2. Vakai, 1 Nīfai 8:27; 11:35.

  3. Vakai, 1 Nīfai 8:23; 1:17.

  4. Vakai, 1 Nīfai 8:28.

  5. Vakai, Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 4.

  6. Vakai, Mark Twain, Roughing It (1913). ʻOku ʻoange ki he toʻu tangata foʻou kotoa pē ʻa e ngaahi lea ʻa Tueiní ʻo hangē ia ha ʻilo mahuʻinga foʻoú. ʻOku ʻikai ke lahi ha fakamatala ki he ʻikai ke tali ʻe Maʻake Tueini ʻa e tui faka-Kalisitiané mo e lotú fakalūkufua. ʻI hono fai ʻo e faʻahinga lea pehení ʻi ha founga fakakatá, mahalo ko e lelei tahá ke kaungā kau atu ai pē ʻi he fakakatá.

  7. Vakai, 1 Nīfai 1:2.

  8. Toketā Ebeid Sarofim. Naʻá ku feʻiloaki mo ia ʻi Lonitoni ʻi hono akoʻi ia ʻe he ongo ʻeletaá. Vakai foki, N. Eldon Tanner, ʻi he Conference Report, Apr. 1962, 53. Kuo fakatokangaʻi ʻe he kau ako tokolahi ʻi he ngaahi tohi fakakuonga muʻa ʻi he lea faka-ʻAlepea mo e faka-ʻIsipité ʻa hono toutou fakaʻaongaʻi e kupuʻi lea fakafehokotaki ko ia ko e “Pea naʻe hoko ʻo pehē …” ʻi he kamataʻanga ʻo e ngaahi sētesí; Vakai, “It Came to Pass …,” in Hugh Nibley, Since Cumorah, 2nd ed., 150.

  9. Vakai, Molonai 10:4. ʻOku toko siʻi ha kau fakaanga kuo nau ʻahiʻahiʻi moʻoni ʻeni ʻi he loto fakamātoato.

  10. 3 Nīfai 27:20.

  11. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 96.

  12. 1 Nīfai 17:45; vakai foki, Ezra Taft Benson, “Seek the Spirit of the Lord,” Ensign, Apr. 1988, 2. Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni: “ʻOku tau faʻa fanongo lahi taha ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻaki ʻetau ongó. Kapau te tau loto fakatōkilalo pea ongoʻingofua, ʻe ueʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau ongoʻí.”

  13. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:23.

  14. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:1.

  15. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:13.

  16. Vakai, Mōsaia 4:20.

  17. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau ʻEtau Moʻuí,” 95.

  18. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:6.

Paaki