Ngaahi Fakataha Lotu 2023
Fakahinohino Fakaepalōfita


Fakahinohino Fakaepalōfita

Fakataha Lotu Fakamāmanilahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú

Sāpate, 19 Nōvema 2023

ʻI heʻeku hoko atu ki hono maʻu ʻo e fakahinohino fakaepalōfitá, ʻoku ou fakamoʻoni ko Lāsolo M. Nalesoní ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí kuo fili ke ne tataki Hono Siasí ʻi he kuongá ni. Kuo tā tuʻo lahi ʻeku talanoa fekauʻaki mo ʻeku ʻofa mo e houngaʻia ʻiate iá.1

ʻI he lea ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo kau ki he fakahinohino fakaepalōfitá, naʻá ne pehē: “ʻI he ngaahi meʻa kotoa pē, … ʻoku totonu ke lahi taha pē ʻetau fakamāloó … ʻi he ava ʻa e langí pea mo hono fokotuʻu ʻo e siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ʻi he maka ʻo e fakahaá. Ko e moʻoni ko e hokohoko ʻo e maʻu fakahaá ko e toto moʻui [ia] ʻo e ongoongolelei ʻo e ʻEiki mo e Fakamoʻui, [ko] Sīsū Kalaisí.”2

Naʻe tomuʻa mamata mai ʻa e palōfita ko ʻĪnoké ki he ngaahi ʻaho ʻoku tau moʻui aí. Naʻá ne mamata ki he angahala lahi ʻe tuʻuloá peá ne kikiteʻi ʻa e “faingataʻa lalahi” ʻe hokó. Ka neongo ia, naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí, “te u maluʻi ʻa hoku kakaí; Pea te u fekau hifo ʻa e māʻoniʻoní mei he langí; pea te u ʻohake ʻa e moʻoní mei he kelekelé, ke fakamoʻoniʻi ʻa hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú.3 Ko hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko hono fakahoko ia ʻo e fakahā naʻe fai ʻe he ʻEikí kia ʻĪnoké.

Naʻe maʻu hokohoko ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ngaahi fakahā. Kuo tauhi mai hano konga lahi maʻatautolu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku ʻi he ngaahi folofola pau ʻo e Siasí ʻa e fakakaukau mo e finangalo kotoa ʻo e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he kuonga fakaʻosi ko ʻení.4

Makehe mei he ngaahi folofola maʻongoʻonga ko ʻení, ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻaki e hokohoko ʻo e maʻu fakahā ki he kau palōfita moʻuí. Ko e kau palōfitá ko ha “kau fakafofonga ia ʻo e ʻEikí kuo fakamafaiʻi ke nau lea Maʻana.”5

Hangē ko ia kuó u faʻa lea ʻaki kimuʻá, ʻoku ou fakahā ʻi he loto-māluʻia kakato kuo hokohoko atu hono maʻu ʻo e fakahaá pea ʻoku maʻu ia ʻi he founga kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí.

Kuó u hoko ko ha ʻAposetolo ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa ha kau palōfita ʻe toko tolu: Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, Tōmasi S. Monisoni, mo Lāsolo M. Nalesoni. ʻOku ou fakamoʻoni kuo nau maʻu kotoa ha fakahā maʻa hotau kuongá.

ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻe lava ke tau maʻu takitaha ha fakahinohino ʻi he fakahā, ʻo ka tau ngāue ʻi he loto-fakatōkilalo ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí. Ko e lahi taha ʻo ʻetau ngaahi fakahinohinó ʻoku maʻu ia mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e taimi ʻe niʻihi pea ʻi ha ngaahi taumuʻa ʻe niʻihi, ʻoku maʻu hangatonu ia mei he ʻEikí. ʻOku ou fakamoʻoni fakapatonu atu ʻoku moʻoni ʻeni. Ko e fakahinohino ki he Siasí, fakakātoa, ʻoku haʻu ia ki he Palesiteni pē mo e palōfita ʻo e Siasí.

Kuó u fakalea ʻiate au pē ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Uilifooti Utalafi fekauʻaki mo e Palōfita Ko Siosefa Sāmitá; ʻoku hoko moʻoni tatau pē kia Palesiteni Nalesoni. Kuó u mamata ki “heʻene ngāue mo e laumālie ʻo e ʻOtuá mo iá, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi fakahā ʻa Sīsū Kalaisi kiate iá pea mo hono fakahoko ʻo e ngaahi fakahā ko iá.”6 Ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí.

ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ou fakamoʻoni pau ai ki he faka-ʻOtua ʻa e Fakamoʻuí pea mo e moʻoni ʻo ʻEne Fakaleleí. Ko Ia hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Quentin L. Cook, “ʻOfa Lahi ki he Fānau ʻa ʻEtau Tamaí,” Liahona, Mē 2019, 76–80.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 292-93; vakai foki, Mātiu 16:13–19.

  3. Mōsese 7:61–62.

  4. Vakai, Ezra Taft Benson, “The Gift of Modern Revelation,” Ensign, Nov. 1986, 78–80.

  5. Hugh B. Brown, “Joseph Smith among the Prophets” (Sixteenth Annual Joseph Smith Memorial Sermon, Logan Institute of Religion, Dec. 7, 1958), 7.

  6. Uilifooti Utalafi, ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 326.

Paaki