Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Kau Talafekau ʻo e Ongoongo Leleí


Kau Talafekau ʻo e Ongoongo Leleí

Fakamafola Fakataʻu ʻa e S&I 2023

Falaite, 27 Sānuali 2023

Brother Chad H Webb: ʻI he kuonga muʻá, naʻe lau ia ko ha lāngilangi moʻoni ʻa hono fili ʻo ha talafekau ʻo e ongoongo leleí, kae tautefito kapau ko ha talafekau ki ha ikuna he malaʻe taú. Naʻe fili ha talavou ko Fitipitisi ʻi he BC 490, ke ne maʻu e lāngilangi ki hono ʻave ʻo e ongoongo ki he kakai ʻo Kalisí ʻa ia ne nau fakaongoongo vēkeveke maí, kuo fakahaofi ʻe heʻenau kau taú ʻa honau fonuá ʻaki ʻenau ikunaʻi e kau tau ʻa Peasiá. ʻOku pehē ʻe he talanoá ne lele pē ʻa Fitipitisi mei he Teleʻa Malafoní ki ʻAtenisi ke tala e ongoongo leleí. Ne laka hake ʻi ha taʻu ʻe 2,500 mei ai ʻa e hokohoko atu hono fakamanatua ʻe ha kakai lelei ange ʻiate au ʻa e foʻi lele ko iá ʻaki haʻanau lele malafoni pē ʻanautolu.

Naʻe lave ʻa ʻĪsaia ki he foʻi fakakaukau ʻo e hoko ko e talafekau ʻo e ongoongo leleí ʻi heʻene pehē:

“Pea ko ʻeni ʻa e faʻahinga kuo nau fakahā ʻa e melinó, ʻa ia kuo nau ʻomi ʻa e ngaahi ongoongo lelei ʻo e leleí, ʻa ia kuo nau fakahā ʻa e fakamoʻuí; mo nau pehē ki Saione: ʻOku pule ʻa ho ʻOtuá! …

“… ʻOiauē hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi moʻungá ʻa honau vaʻé!

“Pea … hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi moʻungá ʻa e vaʻe ʻo kinautolu ʻoku kei fakahā ʻa e melinó?”1

Naʻe liliu fakaʻaufuli au ʻe he ngaahi veesi folofola ko iá he taimi ne u hoko ai ko ha faifekau kei talavou taʻelata mo loto-foʻí. Ne fakaava hoku lotó mo e ʻatamaí ʻe he ʻuhinga ʻo e ngaahi veesi ko iá ki he foʻi moʻoni kuo tuku mai e falala ke u hoko ko e talafekau ʻo e ongoongo lelei taha ʻe lava ke fanongoa ʻe he māmaní. Ne fetongi e loto-foʻí mo e fakaʻofaʻia pē ʻiate aú ʻaki e ʻamanaki leleí mo e loto-houngaʻiá, pea he ʻikai ke toe ngalo ʻiate au e pongipongi ko ia ne ʻuluaki fakamahino ai kiate au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku ou fakafofongaʻi e Fakamoʻuí ʻi hono tuku atu e ongoongo lelei ʻo ʻEne ʻofa taʻe hano tataú, ko ʻEne feilaulau fakaleleí, mo ʻEne ikunaʻi ʻe angahalá mo e maté.

Ko e ʻaho kotoa pē ʻokú ke hū atu ai ki ha lokiako, ko koe ʻa e talafekau ko ia ʻo e ongoongo fakafiefia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Fakamālō atu ʻi hoʻomou fakahā ʻa e melinó ki ha māmani ʻoku māvahevahe mo moveuveu pea mo hono ʻomi e māmá mo e moʻoní ki ha māmani fakapoʻuli mo fonu puputuʻu. Ko e Siasi moʻoni ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo teuteuʻi mo fili kimoutolu ko e kau talafekau ʻo e melinó ki he toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí. Ko ha lāngilangi moʻoni ke fakafofongaʻi ʻa Sīsū Kalaisi, ke akoʻi ʻEne ongoongoleleí, pea feinga ke akoʻi ia ʻi Heʻene foungá!

Ne tau maʻu e faingamālie he taʻu kuo ʻosí ke ako meia ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻi heʻene fakafeʻiloaki mai e tohi tuʻutuʻuni foʻou Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ou saiʻia ʻi he tohi tuʻutuʻuni foʻou ko ‘ení he ʻoku nofotaha he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí, ko e Faiako Mataotaó. Hangē ko e lea ʻa ʻEletā ʻUkitofá, “Ko e founga lelei taha ke hoko ai ko ha faiako lelei angé ko e hoko ko ha tokotaha muimui lelei ange ʻo Sīsū Kalaisi.”2

Koeʻuhí ko hono maʻu ʻo e Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, te tau kiʻi fakamālōlooʻi ai e Tohi Tuʻutuʻuni ki Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ke fakataumuʻa e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí ko ha maʻuʻanga tokoni ke fai mei ai ha akoʻi; ko hono taumuʻá ke ʻomi ha ngaahi fakaʻuhinga mo e fakamatala ki he ako mo e faiako ʻoku ola leleí. ʻE kei hokohoko atu hono ʻomi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni fakafaiako ke tokoniʻi kimoutolu ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo akoʻi ʻi he Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku kau ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ha ngaahi ʻelemēniti ʻo e Tohi Tuʻutuʻuni ki Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí ʻa ia kuó ne tāpuekina e fānau akó ʻi ha laui taʻu.

ʻOku ou ʻiloʻi ko ha tokolahi ʻo kimoutolu kuo mou fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ki hono ako e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí mo fakalaulaulotoa e ngaahi fehuʻi ki hono sivisiviʻi fakatāutahá. Fakamālō atu ʻi he meʻa kotoa kuo mou fai ke hoko ai ko ha kau faiako anga faka-Kalaisi ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Ke toe fakaleleiʻi ange ʻetau ʻū naunau ki he akoʻí, ʻoku ou loto foki ke fakahā atu ha liliu ki he fakamatala fakaʻofisiale ki he taumuʻa ʻo e Seminelí mo e ʻInisititiutí. Kimuʻa peá u tuku atu e fakalea foʻou ki heʻetau taumuʻá, tuku ke u ʻoatu ha puipuituʻa. ʻI he taʻu ʻe ua kuohilí, ne tau nofotaha ʻi hono fakahoko e ngaahi aʻusia ʻa e tokotaha akó ʻe tupu ai haʻane uluí, fehokotakí mo e kau maí pea mo hono fakaʻatā e ngaahi aʻusia ko iá ki ha toʻu tupu mo ha kakai lalahi kei talavou tokolahi ange. ʻOku mahuʻinga ke tau fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ke mahuʻinga tatau e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Ko e taumuʻa taupotu tahá ke ʻomi ha ngaahi aʻusia te ne fakaafeʻi mai ʻetau fānau akó ke nau ako e ongoongoleleí mo fakalahi ʻenau ului kia Sīsū Kalaisí.

ʻOku mahuʻinga e fehokotakí mo e ongoʻi ʻo e kau maí, ka ko ha ongo ola ia ʻoku ʻikai ke maʻu fakahangatonu. Ko ha ngaahi founga pē ia ke aʻusia ai ha taʻumuʻa pea ʻi he taimi ʻoku fakaʻaongaʻi lelei aí ʻe lava ke tataki fakahangatonu ia ki heʻetau taumuʻa ʻo e fakauluí. Ko e fehokotaki ke maʻu e uluí ʻoku ope atu ia ʻi ha talanoa pē ki ha ngaahi meʻa ʻoku saiʻia ai e fānau akó. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe kaunga tonu ange ki heʻetau fakalakalaka mo e fiefia taʻengatá ka ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. Ko e palani ʻo e fakamoʻuí ko e palani ia ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú hono kotoa. ʻOku ʻi ai ʻene kaunga tonu mo e mahuʻinga taʻengata ki he fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá.

Ko e fehokotaki ko ia ʻoku hoko ai e uluí ʻoku tupu ia mei he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke mahino ki he fānau akó ʻa e palani ʻa e ʻOtuá, ko e fatongia mahuʻinga ʻo Sīsū ʻi he palani ko iá, pea mo e mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. ʻOku tokoni e fehokotaki ʻoku iku ki he uluí ke sio ai e fānau akó ki he anga e fekauʻaki e ngaahi folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo onopōní ki honau ngaahi tūkungá mo e fiemaʻú. ʻOku tokoni ia ke nau ʻiloʻi e founga ʻoku tali ai ʻe he ongoongoleleí ʻenau ngaahi fehuʻi lolotó. ʻOku hoko ia he taimi ʻoku nau ongoʻi ai e tataki fakalaumālie ke ngāue ʻi he tuí ʻia Sīsū Kalaisi mo aʻusia e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa mai ʻe he Tamai Hēvaní. Ko e fehokotaki ia ʻoku iku ki he uluí.

ʻOku toe mahino foki ʻoku ʻikai ko e ikuʻangá pē ʻa e ongoʻi ʻo e kau maí. Koeʻuhi ʻoku fakaʻaongaʻi e foʻi lea kau maí ʻi ha ngaahi founga lahi, ʻoku lava ke hoko ai ha maʻuhala he taimi ʻe niʻihi ki heʻetau ʻuhinga ki he kau maí ʻi ha puipuituʻa ʻo e ongoongoleleí. ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻo kitautolu ne tau ongoʻi e kau maí ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Ne hoko ia kiate au ʻi heʻeku tupu haké ʻi he timi lelé. Ko hoku ngaahi kaungāmeʻa lelei tahá ʻa hoku kaungā lelé, pea naʻá ku falala moʻoni ki heʻemau taumuʻa ke lavameʻá. ʻOku moʻui lelei mo mahuʻinga e faʻahinga ongo ko ia ʻo e kau maí. Ka ʻoku lahi e ngaahi meʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e kau maí ʻoku iku ki he uluí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni, ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuitahá, ʻoku konga tolu e tokāteline ʻo e kau maí: ko hono tānaki e kakai fuakava ʻa e ʻEikí, ngāue tokoní mo e feilaulaú, pea mo e hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e uho ia ʻo e kau maí.3 Ko e ngaahi fakakaukaú ni ko e ʻelito ia ʻo e meʻa ʻoku tau tala ko e kau maí ʻe hoko ai e uluí. ʻOku mahino, ʻoku kau ʻi he kau maí ʻa e ʻofá mo fefakaʻapaʻapaʻakí. ʻOku kau foki ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ne ʻomi kitautolu ki he Fakamoʻuí mo kau ki Heʻene ngāué ʻi heʻetau fetokoniʻaki ke ʻaʻeva he hala ʻo e fuakavá ʻo foki kiate Iá.

Ko e ngaahi tāpuaki ʻo e kau moʻoni mai ʻoku fakatefito ʻi he ongoongoleleí ʻoku kau foki ai ha ngaahi fehokotaki fakaefuakava. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he kau mai he founga ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ke tau ʻiloʻi hotau tuʻunga totonú mo hotau vā fetuʻutaki taʻengata mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. ʻOku fakaʻatā ʻetau ngaahi fuakavá koeʻuhí ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú pea ʻoku fakafehokotaki ai kitautolu kiate Ia mo hotau ngaahi fāmilí, pea mo ha kaungā kolo ʻo ha kakai tui kuo nau palōmesi ke fefuaʻaki ʻenau ngaahi kavengá. ʻOku iku e faʻahinga ongoʻi kau mai ko ʻení ki he ului kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Tuku ke u foki ki hono liliu ʻetau taumuʻá, ʻa ia kuo ʻosi fakangofua ʻe he Poate Ako ʻa e Siasí. ʻI ha feinga ke hoko e uluí ko e taumuʻa fakahangatonu ia ʻo ʻetau faiakó mo e aʻusia fakaako kotoa pē, ʻe peheni leva hono fakamatalaʻi ʻetau taumuʻá, “Ko ʻetau taumuʻá ke tokoniʻi e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ke fakaloloto ʻenau ului kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí, taau ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, pea teuteuʻi kinautolu, ko honau ngaahi fāmilí, mo e niʻihi kehé ki he moʻui taʻengata mo ʻenau Tamai ʻi Hēvaní.” ʻE tokoni e foʻi liliu ko ʻení ki hono fokotuʻutuʻu ʻetau akó mo ʻetau feinga ke fokotuʻu ha ngaahi aʻusia fakaako mo e ʻamanaki te tau lava ke tokoniʻi e fānau akó ke nau hoko ko ha kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisi ʻi ha taimi lōloa. ʻE tuʻumaʻu pē ʻa e fatongia ia ʻo e faiakó ʻoku hā atu ʻi he Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí ke tokoni ke mahino lelei ange kiate kitautolu e fatongia ʻo e faiakó ʻi heʻene tokoniʻi e fānau akó ke fakaloloto ʻenau uluí. Kuo mau toe fakaleleiʻi foki e ngaahi palakalafi ʻi he Moʻui, Faiako, mo Tokangaʻí ʻa ē ʻoku fekauʻaki mo ʻetau taumuʻá, te ke lava ʻo maʻu ia ʻi he uepisaiti ʻa e S&I.

ʻOku tatau ai pē ko e hā e liliu pe meʻa ʻe fakamamafaʻi ʻi heʻetau feinga ke akoʻi lelei ange e ongoongoleleí, ka ko e meʻa he ʻikai teitei liliú ko ʻetau fakatefito ʻia Kalaisí, tokanga taha ki he tokotaha akó, mo fakatefito ʻi he folofolá. Pea te tau feinga maʻu pē ke fakakau ʻi heʻetau faiakó mo e aʻusia fakaakó ʻa e ueʻi fakalaumālié mo e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku totonu ke hanga ʻe he meʻa kotoa ʻoku tau faí ʻo fakalahi ʻetau ului kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí koeʻuhí he ko Ia ʻa e tali ki heʻenau ngaahi polé mo e fehuʻí. Ko e ʻOtua Ia te Ne fakahaofi mo huhuʻi kinautolú.

Tuku ke u toe fakahā atu mo ha toe meʻa ʻe taha kuo tali ʻe he Poate Ako ʻa e Siasí. Tuku ke u fakafeʻiolaki atu e meʻá ni ʻaki ha puipuituʻa, ʻo fakaʻaongaʻi ha tefitoʻi moʻoni ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí. Ne u toki fakatokangaʻi kimuí ni ʻi he talanoa fakatātā ʻo e tangata tūtuuʻí, naʻe pehē ʻe Sīsū ne ʻi ai ha ngaahi tengaʻi ʻakau ne maʻu mei ai ha fua taki teau, taki onongofulu, mo e taki tolungofulu. Ko e meʻa ne mahuʻinga kiate au ʻi he fakamatala ko ʻení he naʻe hoko eni mei he feituʻu ne ui ʻe he Fakamoʻuí ko e kelekele leleí. Naʻe ʻikai ko e veʻehalá, feituʻu makamaká, pe ko e tengaʻi ʻakau ne ngangana he talatalaʻāmoá; ka ko e kelekele leleí.

ʻOkú ne ʻai ke u fifili ki heʻetau founga lolotonga ki hono fakamaaka ʻo e lēsoní ʻo fakatokangaʻi pē kinautolu ʻoku maʻu mei ai e taki teaú, kae ʻikai ke fakatokangaʻi mo houngaʻia he ngāue ʻa kinautolu ʻoku nau ʻomi e taki onongofulú mo e taki tolungofulú. Ko e tokotaha ako takitaha ʻoku kehekehe e tuʻunga poupou mei hono fāmilí, ko ʻenau mahino ki he ongoongoleleí, mo e tukupā fakatāutahá. ʻOku totonu pē ke māʻolunga ʻetau ʻamanakí, ka ʻoku totonu foki ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tau fakalotosiʻi ʻa kinautolu ʻoku fai honau lelei tahá ʻi he ngaahi tūkunga ʻoku nau ʻi aí.

Kuo hoko e ngaahi veesi ko ʻení ke mau faʻa fakakaukau pe ʻoku malava ke pukepuke e tuʻunga māʻolungá mo kumi ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ai ʻetau foungá. ʻE lava nai ke tau maʻu ha ngaahi founga ke fakaʻaiʻai mo fakatokangaʻi e tupulaki mo e fakalakalaka he tuʻunga kotoa pē he hala ʻo e fuakavá mo tokoniʻi ʻetau fānau akó kotoa ke nau lavameʻa? Te tau lava nai ʻo poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau feinga ke ako e folofolá mo e ongoongoleleí ʻaki ha ngaahi taumuʻa māʻolunga ke lava e fānau akó ʻo fakatupulaki ha tōʻonga mo ha sīpinga te nau kei nofo mo ia hili ʻenau ʻosi mei heʻetau ngaahi kalasí?

ʻI he foʻi fakakaukau ko iá, ʻoku ou loto ke fakahaaʻi atu ai e ngaahi meʻá ni ki he seminelí: ʻe liliu e founga siví mei hono siviʻi fakafoʻituituí ki hano vakaiʻi fakakulupu, ʻa ia ʻe fakapapauʻi ai kuo ako ʻe he fānau akó e meʻa ne tuku atú. Ko kinautolu kuo nau maʻu lelei e lēsoní te nau lava ʻo tokoni ki he niʻihi kehé koeʻuhí ke maʻu ʻe he taha kotoa pē ʻa e faingamālie ke fakaloloto ʻenau mahinó. ʻE kei fakahoko pē ʻa e konga ʻo e siví ʻoku fekauʻaki mo e tuí mo hono fakaʻaongaʻí ko ha ngāue fakafoʻituitui ʻoku fakataumuʻa ke ne fokotuʻu ha faingamālie ki hono vakaiʻi kitá. ʻOku toe liliu mo e fiemaʻu ki he laukongá ʻo ʻikai toe fiemaʻu ke peseti ʻe 75 e ngaahi ʻaho laukonga he teemi takitaha.

ʻI he sio atu ki he kahaʻú, ke maʻu ha maaka kae lava ke ʻosí, ʻe fiemaʻu e fānau ako seminelí ke nau lau ha ngaahi potufolofola kuo fili mei he tohi folofolá ʻi he teemi takitaha. Hangē ko ʻení, lolotonga e teemi ʻuluaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá—Hisitōlia ʻo e Siasí, ʻe lau ʻe he fānau akó e Siosefa Sāmita—Hisitōlia. ʻE kole ange leva ke fokotuʻu haʻanau taumuʻa laukonga fakafoʻituitui ʻi ha tuʻunga māʻolunga ki ha tupulaki ʻoku leleí. ʻOku totonu ke hanga ʻe he ngaahi taumuʻa fakafoʻituitui ko ʻení ʻo fakahā mai e tuʻunga malava ʻa e fānau akó mo fakatokangaʻi e feinga mo e fakalakalaka fakafoʻituituí.

ʻE poupouʻi foki ʻe he kau faiakó e fānau akó ke nau vakaiʻi e fakalakalaka ʻo ʻenau ngaahi taumuʻa fakafoʻituituí pea poupouʻi ke nau muimuiʻi ia. Te nau poupouʻi e fānau akó ke nau lau e ngaahi potufolofola kuo vahe mai ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻi he uike seminelí, ʻo fakafoʻituitui pe fakataha mo honau fāmilí. Te nau toe poupouʻi e fānau akó ke nau ako fakafoʻituitui maʻu pē pe fakafāmili e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he kahaʻu vave maí, ʻe lahi ange e fakamatala ʻe tuku atu ʻo kau ki he ongo liliú ni, ʻo kau ai e ngaahi fakaikiiki ki hono fakahokó mo e taimí pea mo ʻene fekauʻaki mo e ngaahi teemi kimuʻa naʻe ʻikai ke fakakakato ai e ngaahi fiemaʻú.

Tuku ke u vahevahe atu he taimí ni mo kimoutolu e lea ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi he taimi ne aleaʻi ai e liliu ko ʻení. Naʻá ne pehē, “ʻE fiemaʻu ha tokanga lahi ange fakafoʻituitui mo fakataautaha mei he kau faiakó, kae lava ke fakahoko lelei ʻeni. ʻE ngali fakakavenga, ka ko ha kavenga ia ʻoku totonu ke fiefia e kau faiakó ke nau fua koeʻuhí he ʻoku mahuʻinga tatau pē ʻenau ngāue fakaetauhi fakatāutahá mo ʻenau faiako he lokiakó. Kapau ʻoku ʻi ai ha taha te ne lava ke fai ia, ko hoʻomou kau faiakó te nau lava iá. ʻOku nau fakaʻofoʻofa.”

ʻOku ou tui tatau mo Palesiteni ʻAealingi, ʻoku mou fakaʻofoʻofa. ʻOku ou toe ʻiloʻi foki ko e liliu ko ia mei he ngaahi tuʻunga paú ki he ngaahi taumuʻa fakafoʻituituí ʻe fiemaʻu ki ai ha taimi mo ha tokanga lahi ange meiate kimoutolu. Ka ko e hā te tau lava ke fai te ne tāpuekina lahi ange ai ʻetau fānau akó kae ʻikai ko hono tokoniʻi pē kinautolu ke fokotuʻu ha ʻulungaanga fakafoʻituitui ʻo e ako fakaʻaho e folofolá naʻe makatuʻunga ʻi ha ngaahi ʻuhinga totonu?

Fakaʻosí, ʻe kei tuʻu tatau pē ʻa e tuʻutuʻuni ki he maʻu akó. Kātaki ʻo tokoniʻi e fānau akó ke nau sio ʻo ʻiloʻi ko e ngaahi aʻusia te nau maʻu ʻi he kalasí ʻe fakatupulaki ai ʻenau mahino ki he ongoongoleleí mo fakaloloto ʻenau tuí. Ko e ʻuhinga ia te nau fie haʻu ai ki he kalasí, ka ʻoku ʻikai ko hano maʻu pē ʻo ha maaka. Ko e tokotaha ako ko ia ʻoku mahino ki ai e meʻá ni te ne loto ke peseti ʻe 100 ʻene maʻu akó.

ʻI he ʻinisititiutí, te tau kei hokohoko atu pē ʻi he tuʻutuʻuni tatau ki he fakamāká, ka te tau fakamamafaʻi ha ngaahi ʻuhinga māʻolunga ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻenau maʻu kalasí mo e kau ki he founga fakaakó. ʻOku tokoni e ngaahi ʻuhinga hangē ko hono fakaloloto e tuí, ʻunu ofi ange ki he Fakamoʻuí, mo hono ako ʻEne tokāteliné, ke mahino ki he fānau akó e ʻuhingá, tokoni ke nau fokotuʻu e ngaahi taumuʻa ʻoku nau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate Iá, mo poupouʻi kinautolu ke nau haʻisia kiate Ia.

ʻOku tokolahi ʻetau fānau ako ko e toki kamata eni ʻenau fonongá pea ʻoku fakaafeʻi, mahalo pē ko e fuofua taimí ʻeni, ke fakaʻatā ha feituʻu ki he tengaʻi ʻakau ʻo e tuí ʻi heʻenau moʻuí. He ʻikai ke tau hohaʻa ki he teʻeki ke nau aʻusia kotoa e meʻa kuo aʻusia ʻe he kau ako matuʻotuʻa angé, ka ʻoku totonu ke tau houngaʻia ʻi heʻenau fakaʻamu ke tuí. ʻI heʻenau sio ʻoku lelei e fuá, ʻoku totonu leva ke tau fiefia fakataha mo kinautolu pea fakafiefiaʻi e meʻafoaki ko ia mei heʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Te tau lava leva ʻo tatali fakataha ki ha ʻaho ʻe hoko ai e tengaʻi ʻakaú ko ha fuʻu ʻakau ʻoku tupu hake ki he moʻui taʻengatá.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke hokohoko atu hono ako fakalelei e Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí pea fakakaukauʻi ha toe meʻa lahi ange ʻe akoʻi atu ʻe he ʻEikí kiate kimoutolu fekauʻaki mo e uluí, fehokotakí, mo e kau maí. Kātaki ʻo fakakaukauʻi fakalelei foki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko e puipuituʻa ia ʻo e ngaahi liliu ki heʻetau fakamatala ki he taumuʻá mo e ngaahi tuʻutuʻuni fakalēsoní. Fakakaukauʻi fakalelei hono fakahū e ngaahi liliu ko ʻení ʻi ha founga te ne tataki fakalaumālie mo tāpuekina kotoa ai hoʻo fānau akó.

Fakaʻosí, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke tukutaha hoʻomou tokangá ʻia Sīsū Kalaisi ʻi hoʻomou ngāue kotoa pē. Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu e founga te mou ako ai meiate Iá, ako ke muimui Heʻene sīpinga ko e Faiako Mataotaó, pea ako ke fakafalala lahi ange ki Heʻene ʻaloʻofá mo ʻEne ʻofá ʻi hoʻomou feinga ke tāpuekina ʻa kinautolu ʻoku mou ʻofa aí. ʻOku ou fakamoʻoni ko Ia ʻa e halá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki