Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Seminelí, ʻInisititiutí, mo e Ngaahi Meʻa Kehe ʻOku Ngāué


Seminelí, ʻInisititiutí, mo e Ngaahi Meʻa Kehe ʻOku Ngāué

Fakamafola Fakataʻu ʻa e S&I 2023

Falaite, 27 Sānuali 2023

Palesiteni Steven J. Lund: He toki meʻa fakafiefia moʻoni hono kole mai ke u fai atu ʻeku fakamoʻoní kiate kimoutolu, ʻoku ou tanganeʻia ai he ʻaho ní, pea ʻai ai mo ʻeku toe hoko atu he vahaʻa ʻo e ongo faiako maʻongoʻonga taha mahalo ʻoku ou ʻiloʻi ʻi he Siasí.

Ne u toki ʻalu ki ha lea ʻa ʻAfa Paluki kimuí ni mai, ko ha palōfesa mei Hāvaati. Pea naʻá ne pehē, “ʻOku mou ʻiloʻi, ʻoku tau fuʻu teke mālohi ʻetau kau faiakó; pea ʻoku tau kole ange ke nau liliu e halanga fononga ʻo e hisitōlia ʻo e māmaní.” Naʻe ʻikai ke ne ʻilo pau e moʻoni ʻo e meʻa ko iá. Ka ʻoku makehe kimoutolu, ʻoku ʻikai ke tau tokanga kitautolu ki he hisitōlia ʻo e tangatá; ka ko e ngaahi meʻa ʻo ʻitānití. Ko ia ai, ʻoku mau ʻamanaki atu ki ha ngaahi meʻa lahi meiate kimoutolu pea houngaʻia ʻiate kimoutolu mo e meʻa ʻoku mou faí mo vilitaki ke maʻu e ola ko iá.

ʻI heʻeku lea fakamuimui he konifelenisi lahí, ne u lea ai ki heʻeku fakaʻamu ke u puke mai ha faifekau faivelenga ne toki ʻosi mai ʻo fakatō ki hono lotó e ngaahi meʻa ʻoku ou fakaʻamuá. ʻI hono vahe mai ke u lea atu kiate kimoutolú naʻe fokotuʻu mai ke u fakahoko ia heni—ke u hili hoku nimá ʻi homou umá ʻo sio hangatonu ki homou fofongá mo fakahaaʻi atu ʻeku ongo fekauʻaki mo homou ngaahi faingamālié pea mo e ngaahi polé. Mahalo pē he ʻikai ke tau fuʻu aʻu ki ai, kae fakatatau ki he ongo ʻoku ou maʻu kiate kimoutolú, ʻo kapau ne pehē, te u fie fanongo ki he meʻa ʻoku ʻi homou lotó ʻa ia ʻoku totonu ke u ʻiló.

Ne u kau ʻi he kalasi semineli pongipongí pea ne fakahoko ia ʻi ha kiʻi loki ako ne hiki holo pē naʻe ofi ki ha kiʻi ʻunivēsiti ʻi Kalefōnia. Ne taufetongi hono akoʻi kimautolú ʻe ha uaifi ʻo ha mēmipa ʻo ʻemau kau pīsopelikí ko ha papi ului mei Sueteni pea ʻi he ngaahi taʻu kimuí [ne faiako] ha ongo kui fefine lavameʻa taʻu fitungofulu tupu—ne fakafeʻungaʻi e toko tolú ni ʻe he moʻui fakatapui ke nau ʻā hake kimuʻa he 5:00 a.m. koeʻuhí ko ʻenau ʻiloʻilo pau ʻoku moʻoni hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ko e lahi taha e meʻa ʻoku ou ʻilo ki he ongoongoleleí pea ko ʻeku ʻuhinga moʻoní ʻeni—ko e lahi taha e meʻa ʻoku ou ʻilo ki he ongoongoleleí ne u ako ia ʻi he seminelí. Pea ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa foʻou ʻoku ou ʻilo he taimí ni ki he ongoongoleleí ko hano toe ʻiloʻi pē e meʻa ne nau akoʻi mai kiate au he taimi ko ē.

Ko ia tau kamata ʻaki e ngaahi foʻi lea mahuʻinga taha te u lava ʻo fakakaukau ki aí: fakamālō atu he meʻa ʻoku mou faí mo e tuʻunga ʻoku mou ʻi aí. Fakamālō atu ʻi hoʻomou loto lelei ke fai e ngāue lahi ʻoku fiemaʻu ke liliu ai hoʻomou naunau fakalēsoní, hoʻomou palani fakalēsoní, mo hoʻomou tohi māhiná ke fenāpasi mo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. ʻOku ʻikai tokolahi ha niʻihi ʻi he Siasí ʻoku nau ʻiloʻi lelei e meʻa ne kole atu kiate kimoutolú. Fakamālō atu ʻi hoʻomou ngāue mālohi ke hoko ai e liliú ni, mo ʻiloʻi ʻoku hokohoko atu hoʻomou fakaleleiʻi e naunau fakalēsoní; pea kuo kamata ke hā mai e ola hoʻomou ngāué. Kuo kamata ke hā e fua hoʻo ngaahi ngāué.

Ne mau maʻu ha tohi ʻi homau ʻōfisí ʻokú ne fakamatalaʻi mai ha talanoa angamaheni. ʻOku pehē, “Te u tala totonu atu pē, ʻoku ʻikai ke faʻa fakahoko ʻe hoku fāmilí e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. ʻOku ʻikai ke mau faʻa lau fakataautaha pe fakafāmili ʻemau folofolá pe ako fakataha e ongoongoleleí. ʻOku mau mālohi pē he Siasí; ka neongo ia, ko e talu ʻeku kau ki he seminelí kuó u toki lava kimuí ni mai ʻo vahevahe mo kinautolu e ngaahi meʻa ne u ako mei he seminelí. ʻOku ou tui ʻoku tokoni e seminelí ke tākiekina au ke u lau ʻeku folofolá ka ʻoku toe tokoni foki ke u tākiekina ai mo hoku fāmilí.”

ʻIkai nai ko e meʻa ia ne fai ki ai e fakaʻamú? ʻE tokoni e poupou ʻa e Siasí ke ne fakamālohia hono fakatefito e Siasí mei ʻapí. Ko ha konga ia ʻo e hokohoko atu hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, pea ko ha founga ia ʻoku ola lelei. ʻOku feinga lahi ʻa e Siasí ke mahino ʻa e meʻa ʻoku ngāué mo e meʻa ʻoku ʻikai ngāué. ʻOku mou ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi meʻa lahi ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku nau fakatupu ha fetuʻutaki tuʻuloa mo e ʻEikí.

Pea lolotonga ʻeku piki atu ki ho umá—pe ala atu ki ho kiá, kapau ko e tūkungá ia—tuku muʻa ke u fakaʻilongaʻi atu ha fanga kiʻi meʻa ʻoku ola lelei koeʻuhi ke ke lava ʻo fakafalala ki ai ʻi he konga ʻoku mahuʻinga taha ʻi hoʻo faiakó. ʻOku taku ʻo pehē ko e ʻuluaki meʻa ke hoko ai ha lavameʻá ko e kau maí. ʻI hono fakaʻavalisí, ko e toʻu tupu ko ia ʻoku omi ki he seminelí ʻoku nau aʻusia ha ngaahi ola lelei ange ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku lahi ange honau faingamālie ke maʻu ʻenitaumeni, ngāue fakafaifekau, mo mali ʻi he temipalé. Ko kinautolu ko ia ne maʻu kalasi semineli he taʻu ʻe faá ʻoku nau maʻu ha fehokotaki ki he ongoongoleleí ʻoku ʻikai faʻa lava ke veteki. Uá, ʻi hono totongi kakato ʻe he toʻu tupú ʻenau vahehongofulú, ʻoku nau faʻu ha fehokotakiʻanga mo e Tamai Hēvaní ʻoku tolonga. Ko e taimi kotoa pē ʻoku nau talangofua ai ki he fekau ko iá mo fai hono totongí, ʻoku faʻu leva ai ha haʻi foʻou ʻo e feilaulau mo e fehokotakiʻanga.

ʻOku ou ʻamanaki ko e faiako semineli mo e ʻinisititiuti kotoa pē ʻokú ne hokohoko atu ke fakatupulaki ʻene founga akoʻi e mālohi fehokotakiʻanga ʻo e vahehongofulú. Ne ʻeke mai ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻi hoku taʻu 10 pe ʻoku ou totongi maʻu pē ʻeku vahehongofulú. Naʻá ku fai ia. Ne ʻikai ko ha paʻanga lahi ia, he naʻe ʻikai ke loko lahi ha fakatau he hala kelekele ʻi he feituʻu ne mau nofo aí. Ka naʻe hoko atu ʻene fakamatalá ʻo pehē, “ʻOkú ke ʻiloʻi, kapau te ke loto ʻaki, te ke taukei ai ʻi hoʻo moʻuí.” Naʻá ne pehē, “Ko e taha e meʻa ʻoku ou fakaʻiseʻisa aí”—ko e lea ʻeni ʻeku tamaí—“ko e taimi ne u folau vaka ai he Tautahí ʻi ha ngaahi māhina lahi ne ʻikai ha feituʻu ke fai ai ha totongi vahehongofulu pea naʻe iku ai pē ʻo ʻikai ke u toe anga ʻaki ia. Kuó u totongi kakato maʻu pē ʻeku vahehongofulú talu mei ai. Ka ʻoku ou mā ʻi he vahaʻataimi ko ia ne ʻikai ke u fai pehē aí. Kapau te ke fili ki ai, te ke lava ʻo haohaoa ʻi he meʻá ni.” ʻE lava pē foki ke pehē mo hoʻo fānau akó.

Ko e meʻa hono tolu ʻoku ou fakaʻamu ke mou tokanga ki aí ʻa ia ʻe ola leleí ko e konifelenisi KFT. ʻOku fakaofo ʻaupito e ngaahi konifelenisi KFT ko ʻení. ʻI he faʻahitaʻu māfana ne toki ʻosí, ko ha niʻihi tokolahi pe tokolahi taha ʻo e kau taʻu 14-18 ʻe toko 200,000 he māmaní ne nau maʻu ha mahino mo ha vekeveke lahi ange ki honau tuʻungá mo e ʻuhinga ne kole ai ʻe he ʻEikí e meʻa naʻá Ne koleá. ʻOku fuʻu ola lelei e KFT kuo mau fehuʻi ai kiate kimautolu pē, Ko e hā e fakapulipuli ki aí? Ko e hā e ola ʻo e KFT?

Ko e meʻa ke faí ko hono fakamavaheʻi e niʻihi ʻoku kaú mei he ngaahi meʻa fakaʻaho ʻokú ne fakahohaʻasi kinautolú ʻi ha uike kakato ʻe taha, ʻa ia ʻoku fokotuʻu ai kinautolu ʻi ha tuʻunga ʻoku akoʻingofua mo tuku taha e ʻatamaí he meʻa ʻoku faí. ʻI he taimi tatau ʻoku nau nonga pē ʻi taulanga ʻo hangē ko ha valevale ʻoku ʻi ʻapí, te nau feohi mo kimoutolu, ko e kau faiako mo e kau talēkita he fakatahaʻangá, ko e meimei tokolahi tahá mei he seminelí mo e ʻinistitiutí, lolotonga iá ʻoku mou hulunaki ʻaki honau ʻatamaí ha tokāteline haohaoa mo matuʻaki ʻaonga ʻo fakatupunga ai ha liliu honau lotó.

ʻOku mou foaki kiate kinautolu e ʻū meʻangāue ʻoku nau fiemaʻú ʻi he taimi te nau mavahe atu ai he ʻaho Tokonakí ki he ngaahi ʻātakai angamaheni ʻo ʻenau moʻuí. ʻE hoko hoʻo ngaahi lēsoní mo e sīpingá mo hoʻo lea kotoa pē ko ha meʻa ia ke ne fakataukeiʻi kinautolu ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi tūkunga kehekehe ʻi heʻenau moʻuí. Mahalo ko e KFT ko ha faingamālie fakaʻosi lelei taha ia ki hanau niʻihi ke nau fakaleleiʻi ai kinautolu pea mo honau vā mo e ʻOtuá. Fakamālō atu ʻi hoʻomou tukupā ke foaki kiate kinautolu homou poto fakalaumālié mo e founga fakaako lelei tahá. ʻOku fakamahino mai heʻetau fakatotolo ʻi he Siasí ko e taha e ivi mālohi taha ke ne fakatupu ha tuʻunga fakaākonga ʻoku tolongá ko e ngaahi vā fetuʻutaki mo ha kakai lalahi faivelenga hangē ko kimoutolú kuo mou ʻiloʻi e founga ke hao ai mei he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí mo maʻu e fiefia ʻia Kalaisí.

ʻI he māhina ʻe taha kuohilí ne kole mai kiate au mo Palesiteni Poni H. Kōtoni ke ma lipooti ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí e polokalama ʻa e KFT mo e anga hono fakalele he faʻahitaʻu māfana ko ʻeni ne toki ʻosí ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo Kānatá. Ne lava ʻema lipōtí peá ma tali ha ngaahi fehuʻi lelei fekauʻaki mo ʻema palani ki ha fakalakalaka lahi angé, pea naʻe hangēhangē ko e ʻosi ia e fakatahá. Ka ʻi he kamata ke ma mavahe mei homa seá, ne ʻunuʻunu mai ʻa Palesiteni Nalesoni ki muʻa, ʻo ne pehē mai, “Kuo pau ke tau akoʻi kinautolu ke nau lotu.” Naʻá ma toe tangutu hifo leva ki lalo he taimi pē ko iá. Naʻá ne pehē mai, “Kuo pau ke tau akoʻi kinautolu ke nau lotu, ko hai te nau lotu ki aí, pea mo e fakalea ʻo e lotú.” Naʻá ne hoko atu ʻo fakahā mai ʻene loto-hohaʻa naʻa ʻoku tau fakavaʻivaʻinga ʻi he anga ʻetau fakalea ki he Tamai Hēvaní. Naʻá ne toe fakahoko mai e kupuʻi lea tatau “ʻOku fiemaʻu ke tau akoʻi ke nau lotu, ko hai ʻoku nau lotu ki aí, pea mo e fakalea ʻo e lotú.” Ko ia ai, tau akoʻi kinautolu ke nau lotu. Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau fai ai ha lotu, ʻoku tau fakaafeʻi e Tamai Hēvaní ke Ne kau mai ʻi heʻetau moʻuí. Ko e lotu kotoa pē ko ha lotu ia ki ha mana. ʻO aʻu ki he lotu fakafetaʻí ko ha ʻamanaki lelei ia ke fakalahi atu hotau vā fetuʻutaki mo e langí.

Ko ia tau hanga ki ha meʻangāue ʻe taha ʻo e fakamoʻoní ʻoku ngāue leleí. Ko e kiʻi tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. Kātaki—Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki hono Fakahoko ha Ngaahi Filí, ʻokú ne akoʻi mai kiate kitautolu ke fetongi ʻetau nofo-taha he ngaahi laó ʻaki hano tukutaha e tokangá ki hotau vā fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí pea mo e hoko ʻo hangē ko Iá. ʻOku kei hoko pē ʻa e lea motuʻa “Ko e hā ʻe fai ʻe Sīsuú?” ko ha lao lelei ia ki he moʻuí. Ko e makatuʻunga ki hono fakahoko ʻetau ngaahi filí ʻoku ʻikai ke toe fai ia mei ha tohi tufa; ka ʻoku mei hotau misiona ne tuku mai ʻe he ʻOtuá.

ʻOku toutou talamai ʻe Palesiteni Nalesoni ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi he māmaní mo e ʻuhinga ne fakatatali ai kitautolu ke toki omi ki māmani he kuonga ko ʻení ko hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Ko ia ʻi heʻetau fai e ngaahi fili ki he anga hono fakalele ʻetau moʻuí, ʻoku totonu ke tataki ʻaki ia e fehuʻi “ʻE tokoniʻi pe fakafeʻātungiaʻi ʻe he foʻi fili ko ʻení ʻa ʻeku malava ke fakahoko ʻeku ngaahi taumuʻa fakamatelié?” ʻI heʻetau feinga ke moʻui ʻo fakatatau mo e tōʻonga moʻui ʻoku taau mo e konga kau ʻa e ʻEikí, ʻoku tau feinga ke fenāpasi ʻetau ngaahi filí mo hotau misiona ʻi he moʻuí.

Ko e fehuʻi kiate kitautolu takitaha “ʻOku tau tui nai kia Kalaisi ʻi Heʻene fakahā ki Heʻene kau palōfitá hotau taumuʻa fakalangí?” Koeʻuhí kapau ʻoku tau tui kiate Ia, te tau loto ke fai ha ngaahi fili ʻoku lelei. Ko kimoutolu ko e kau faiako he S&I ko e kau mataotao kimoutolu ʻi hono tokona kinautolu ke tali e fehuʻi ko iá. ʻI ha māmani feliliuaki, he ʻikai ke maluʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakataputapuí, ka ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni pē ʻo e ongoongoleleí.

Ko e fakahinohino foʻou Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ke fai ha ngaahi filí ʻoku kole ai ki hotau kakai kei talavoú ke nau akoako ke fakalele ʻenau moʻuí ʻo fakatatau ki he ngaahi ongo fakalaumālié kae ʻikai fakatatau ki heʻenau ngaahi ongo māʻolunga fakafonuá. Ko e fakahinohino foʻou ko ʻeni ʻo e KFT ʻoku ʻikai ko hano akoʻi ia ʻe he kakai lalahí ʻa e toʻu tupú fekauʻaki mo ha ngaahi tuʻunga ʻulungaanga. Ka ko hano toe fokotuʻutuʻu foʻou ia e founga ke nau foua ʻenau moʻuí ʻi heʻenau ako ki honau tuʻunga moʻoni ko e ngaahi foha mo e ʻofefine ʻo e ʻOtuá—ko ha ʻOtua ʻoku ʻi ai Haʻane ngāue maʻanautolu ke nau fakahoko, kuó Ne ʻomi kinautolu ki heni ʻi ha ngaahi taumuʻa pau te nau maʻu ai ha ʻuhinga fakafiefia ki heʻenau moʻuí. ʻE fokotuʻu maʻu honau vaʻé ʻi he ongoongoleleí.

Ko e fakahinohino foʻou ko ʻeni ki hono fai e ngaahi filí ko ha konga ia ʻo ha sīpinga fuoloa ne fakahā mai ke tau maʻu ai ha tuʻunga fakalaumālie ‘oku loloto angé; ko e fokotuʻutuʻu fakamuimuitaha ʻeni ʻo ha fakafoʻou kuo fuoloa hono fakahokó ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e hiki lavameʻa mei he akoʻi fakauōtí ki he faiako fakaʻapí pea toki hoko mai ʻeni ki he ngāue fakaetauhí—mei he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí kae ʻikai ko e pō pē maʻá e fāmilí, ko e hoko ʻa e mēmipa kotoa pē ko ha faifekaú, ko e hiki hake e tuʻunga ʻo hono fakalahi e ako maʻuloto e lēsoni fakafaifekaú ʻaki e Malanga ʻaki ʻEku Ongoongoleleípea mo hono fetongi e sikautí ʻaki e Fakalakalaka Fakataautaha maʻá e Fānaú mo e Toʻu Tupú—ʻa ia ʻoku kole ai ki he toʻu tupú ke nau tokangaʻi ʻenau moʻui fakalaumālié.

ʻOku fekauʻaki lelei e ngaahi fiemaʻu ʻi he laukonga foʻou ko ʻeni ki he seminelí mo e founga fakahinohino ko ʻeni ʻoku fakatefito ʻi he tefitoʻi moʻoní pea tataki ʻe he Laumālié. Kuo tau ʻunu lahi ange ʻeni ki ha founga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange ʻo e faituʻutuʻuni ʻoku fakatokonia fakalaumālié. ʻOku fakaʻau ke toe mahuʻinga ange ke ako ke fili ʻe hotau toʻu tupú mo kitautolu ʻa e founga ʻoku totonu ke tau ngāue aí ʻaki hono fakahoko e ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní kae ʻikai ko e muimui ki he ngaahi fakataputapui kuo tuhuʻi pau maí. ʻOku lolotonga fehangahangai hotau tuʻo tupú mo e ngaahi fehuʻi fakaeangamaʻa ne ʻikai teitei ʻi ai ha fehuʻi pehē he taʻu ʻe hongofulu pe tolungofulu kuohilí. Kapau ʻoku nau veiveiua he ʻahó ni ʻi heʻenau fili pe te nau ʻai ha tā-tatau pe ʻikaí, uanoa ai e meʻa ʻoku fakatatali ʻe he māmaní ke fakamālohiʻi ʻaki kinautolú.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e founga ke fai ai e ngaahi fili ko iá. He ʻikai te ke sio pē ki ha lisi. Naʻá ne akonaki, “ʻOku ou palōmesi kiate kimoutolu ʻo kapau te mou fakahoko fakamoʻomoʻoni mo taʻetūkua e ngāue fakalaumālie ʻoku fie maʻu ke fakatupulaki e taukei mahuʻinga mo fakalaumālie ʻo hono ako e founga ke fanongo ki he ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te mou maʻu e fakahinohino kotoa pē te mou fie maʻu ʻi hoʻomou moʻuí.”1

ʻOku ʻi ai ha talanoa ki ha taʻu 14 naʻá ne talaange ki heʻene faʻeé hili ha ʻaho mei he konifelenisi lahí ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fakamatala ia ʻi he tohitufa foʻoú te ne tapui mai e lahi hono tui hau hoto sinó, pea ʻoku fakakaukau ia ke toe fakalahi e tui hau hono telingá he ʻaho Tuʻapulelulú. Ne mihi fakamānava loloa ʻe he faʻeé ʻene mānavá peá ne talaange ki ai, “Sai, ʻokú ke ʻiloʻi pē e anga ʻema fakakaukau ki he meʻa ko iá, ka ʻoku ʻikai fekauʻaki ʻeni ia mo e meʻa ʻokú ma loto ki aí; ko hoʻo faingamālie ʻeni ke ke fehuʻi ai ki he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke ke faí. Kuo pau ke ke fai e ngāué, fai ha fekumi, lotua ia, pea fakaongoongo ke maʻu ha tali.” ʻIo, ne maʻu ʻe he taʻu 14 ʻene talí, pea naʻe liliu ʻe he faʻeé ʻene moʻuí.

Hili ʻeku ʻosi mei he ngāue fakafaifekaú ne u kau ki he Sōtia ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Ne u lipooti he ʻaho ʻe taha ki he Senitā Akoʻanga ʻi ʻOkalaní ʻo fakafuakavaʻi ai au ke u hoko ko ha sōtia. Te mou lava pē ʻo fakakaukau atu ki heʻemau fuʻu faikehekehe ʻaupito mo hoku ngaahi kaungāmeʻa foʻoú. Ka ʻi he hili ha houa ʻe 24 mei ai, kuo kosi tatau pē homau ʻulú, pea mau teunga tatau kotoa pē. Pea ʻi heʻemau lue ki homau ʻū lokí he pō ko iá, kuo mau faitatau kotoa pē. Lolotonga e ngaahi māhina hono hoko ʻo ʻemau ako fakatahá, ne ʻikai ke u teitei lava ʻo tala pe ko hai naʻe ʻi he senitā akoʻangá. Ne mau ako fakataha mo lāunga fakataha mo loto-taha, pea naʻe ʻikai ha taha ʻe kehe ʻiate kimautolu. Ne u ako ha lēsoni he toenga ʻeku moʻuí ki hono mahuʻinga ʻo e teunga tahá: ko e meʻa ʻoku tau tuí te ne lava ʻo fakamavahevaheʻi pe fakatahaʻi kitautolu. ʻOku tala ʻe he teungá e faʻahi ʻoku tau kau ki aí mo e meʻa ʻoku ʻamanekina mei he tokotaha ʻokú ne tui iá.

Ne u toki lau ha talanoa ki ha toketā Malini ne kau atu ki he tau ʻi he Hahake Lotolotó pea naʻá ne fetukutuku ha kau Malini tokolahi ne kafo ki ha helikopeta pea naʻá ne fefokifokiʻaki ke fetuku e kau sōtia kuo kafó. Ne katakataʻi ia ʻe ha kau sōtia fakalotofonua “ʻEi, Malini”—ko ʻenau lea ʻo manukiʻi ia—“ʻEi Malini, ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi ʻe koe hoʻo fata ho filí?” Naʻá ne pehē mai, “Ei, ko ha Malini au; ʻoku ʻikai ke mou ʻiloʻi ʻokú ne kafo mo ia?” Naʻe fakafofongaʻi ʻe hono teungá ha meʻa fisifisimuʻa.

Kuo fakaafeʻi ʻe he palōfitá e toʻu tupu ko ʻení ki he ngaahi konga kau ʻa e ʻEikí. ʻI he taimi ʻokú ke kau ai ki ha kau taú, ʻokú ke tui ha teunga taha. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha faingataʻa pe fakatamaki, ʻoku tala ʻe he teunga taha ʻo ha konga kau ki he kakaí kuo aʻu mai ha tokoni, ʻoku fakatauʻatāinaʻi ʻe he kau tau angatonú e niʻihi ʻoku lomekiná, ʻoku laku e matalaʻiʻakaú ʻi honau hala fonongá, pea tō mo e loʻimatá he kuo aʻu mai e tokoní. ʻOku tui ʻe he kau faifekaú ha ngaahi teunga; ʻoku lava ʻe he kau tau ʻa e ʻOtuá ʻo fai honau lelei tahá ʻi he meʻa ne fekauʻi kinautolu ki aí ʻi he taimi ʻoku nau makehe ai mei he niʻihi kuo fekauʻi atu ke nau hiki hake mo fakatauʻatāinaʻí.

ʻOku pehē ʻe he tohi tuʻutuʻuní, “ʻOkú Ne ʻafioʻi”—ʻo ʻuhinga ki he Tamai Hēvaní—“ʻOkú Ne ʻafioʻi te mou lava ʻo fai ha liliu ʻi he māmaní, pea ʻoku fiemaʻu ia, ʻi ha ngaahi meʻa lahi, ʻa ia ko e hoko ʻo kehe mei he māmaní.”2

ʻI heʻeku kei ʻi he Sōtiá, ne u ʻalu mo hoku kaungāmeʻa ko Lisiaté ki Selusalema ʻi haʻama kiʻi mālōlō fakataimi mei he ngāué. Pea ʻi heʻema lue atu he hala ʻo Selusalemá ʻokú ma talausese lōloa mo falani kolá, ne talamai ʻe ha tokotaha faifakatau ʻAlepea pe ʻokú ma ngāue ʻi he Senitā ʻa BYU ʻi Selusalemá. Naʻá ma talaange ʻoku ʻikai ke ma ngāue ai; ka ko ha ongo sōtia ʻAmelika kimaua.

“ʻIo, ka ʻokú mo toe ʻi he Senitā Selusalemá foki.”

“Ko e hā ʻokú ke fakakaukau pehē aí?”

“ʻOku mau lava pē ʻo tala ia mei he mamaʻó.”

Naʻá ma fesiofaki; naʻá ma tatau tofu pē mo e kau Sōtia Tau Maluʻi Fonua ʻIsileli ne nau felueʻaki haké ʻoku nau tui e teunga tatau tofu pē mo kimauá—tatau e kosi ʻulú, pea faitatau mo e meʻa kotoa. Ka naʻe mahino ʻoku ʻi ai pē meʻa [ʻoku makehe].

ʻI he fakalau e ngaahi kuongá, kuo meimei lahi pē ke nofo ʻa e kau muimui ʻo e ʻEikí ʻi he uhouhonga ha kakai ne kehe honau anga fakafonuá mo e meʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia aí mo fakamuʻomuʻá. ʻE anga fēfē leva haʻatau tokaʻi hotau kaungāʻapí mo kei moʻui ʻaki pē e ʻulungaanga makehe ʻo e ongoongoleleí? ʻOku kole mai ke tau hoko ko ha maama ki he māmaní ʻi hono tānaki fakaʻosi ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsileli ko e tokateu ki Heʻene liuaki maí. ʻOku faʻa malama atu mei he kāingalotu ʻo e Siasí ha maama ʻoku ʻikai ke tau sio kitautolu ki ai ka ʻoku sio ʻilongofua ia ʻe he kakai kehé. ʻOku ou tui ko e Maama ʻo Kalaisí ʻoku nau lava ʻo sio ki aí, ʻoku matemate he taimi ʻe niʻihi ka ʻoku mahino ʻoku kei ulo ngingila pē ia ʻi hotau ngaahi sino kuo [hingá]. Ko hono fakakātoá, ko Sīsū Kalaisi ʻa e mālohinga ʻo e toʻu tupú. Ka ʻi ai pē ha faʻahinga meʻa ʻoku tau fai ke fakakeheʻi pe fakasiʻisiʻi pe fakapuliki pe fufuuʻi e maama ko iá ʻokú ne veuveuki leva e ngaahi taumuʻa ʻo hono fanauʻi mai he kuonga ko ʻení.

ʻOku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ke tau pukepuke e maama ko iá ʻi heʻetau fekumi ki ha tataki fakalaumālie ki he founga ʻe lava ai ke fakahoko lelei taha e ngaahi taumuʻa makehe kuo fokotuʻu fakalangí ʻi heʻetau moʻuí mo e ngaahi fili ki heʻetau tōʻonga moʻuí. Ko ha meʻa lelei hono fekauʻi ke hoko ko ha kakai makehe ʻa e ʻOtuá. ʻE lava pē ke ʻuhinga ki he ʻasi makehe mei he kakaí ʻi heʻetau fakamahino mei heʻetau ngaahi filí ʻa e tokotaha ʻoku tau muimui ki aí. Ko hotau fatongia ʻi he ako ʻa e Siasí mo e polokalama Fānaú mo e Toʻu Tupú pea ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní ke pukepuke e toʻu tangata ko ʻení ke ʻoua naʻa mole ʻenau tuí pea fakaʻehiʻehi mei he kau atu ki he ngaahi tōʻonga moʻui taʻetāú; ka ʻoku ui mai e palōfitá ki he kau talavou mo e kau finemui ʻoku nau maʻu e ivi malava ke fakafoʻou e māmaní.

ʻOku ui e palōfita ʻa e ʻEikí ki ha kakai fefine te nau lava ʻo tuʻu ʻo hoko ko ha kau taki ʻi ha māmani ʻoku tokolahi ai ha kakai fefine ʻoku nau vilitaki ke tuʻu ki honau tuʻunga totonu ʻi he māmaní, ʻo tala ʻoku nau ʻaonga pea te nau fai ha liliu, ka ki he tokolahi ʻoku ngali fehangahangai e tuʻunga fakalotú mo ʻenau ngaahi taumuʻa ʻaongá. Pea ʻoku kei fakakofuʻi ʻe he houʻeiki fafine ʻo Saioné ʻa kinautolu ʻaki e mālohi fakaʻotuá pea nau ʻunuakiʻi e ngāué.

ʻOkú Ne fiemaʻu ke tau langa hake ha kau tangata mālohi lahi, ʻoku nau maʻu kotoa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he folofolá. ʻOku taha pē nai e ʻEikitau ko Molonaí ʻi he māmaní? ʻOku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku ou fanongo ʻoku lea ʻaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ʻi heʻene lea ʻo kau ki he toʻu tangata fakaʻeiʻeiki ko ʻení. Naʻá ne fakahā kiate kinautolu “kuo fakatatali ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻEne ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki tahá—pea mahalo … ko ʻEne timi lelei tahá—ki he kuonga fakaʻosi ko ení. Ko e ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki ko iá—ʻa e kau ngāue lelei taha, mo e kau helo ko iá—ʻa kimoutolu!”3

Ko ia ai ʻoku ou toe fakamālō atu kiate kimoutolu ʻi hoʻomou hoko ko e mālohi taʻetūkua ki hono fakahoko ha ului ʻoku tolongá maʻá e toʻu tupu ko ʻeni he Siasi mo e puleʻanga ʻo e ʻEikí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki