Ngaahi Fakataha Lotu 2024
Ngaahi Lēsoni mei he Moʻui ʻo ha Taha Lahi Kei Talavou


Ngaahi Lēsoni mei he Moʻui ʻo ha Taha Lahi Kei Talavou

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú

Sāpate, 5 Mē 2024

Talateu

ʻEletā Carlos A. Godoy: Fakamālō atu homou lava mai ʻi he ʻahó ni ke tau kau fakataha ʻi he feituʻu fakaʻofoʻofa mo fakahisitōliá ni. Ko ha lāngilangi ke u ʻi heni mo kimoutolu ʻi he ʻahó ni. Fakamālō atu ʻi hoʻomou kau mai mei he funga ʻo e māmaní. ʻOkú ma fiefia ke fakataha mo e kakai lalahi kei talavoú. ʻOku ʻi ai hamou fatongia mahuʻinga ʻi he Siasí, pea ʻoku mou moʻui ʻi ha taimi mahuʻinga ʻi hoʻomou moʻuí. ʻE tākiekina lahi homou kahaʻú ʻi homou ngaahi fili ʻi he ʻaho ní. Ko ia ʻi he efiafi ní ʻokú ma fakaʻamu ke tānaki atu ha meʻa ʻaonga ki he ngaahi pōpoaki maʻongoʻonga kuo ʻosi maʻu ʻi he ngaahi fakataha lotu kehé.

ʻOku ou fiefia ke kau fakataha mo Brother Chad Webb mo hono uaifi ko Kristi, pea mo ʻEletā Clark Gilbert mo hono uaifi ko Christine. Fakamālō atu ʻi hoʻomou lava mai ʻi he ʻaho ní.

ʻOku ou fiefia foki ke kau fakataha mo Monikā ʻi he fakataha lotú ni. Te ma fakaʻaongaʻi ha founga akoʻi fakatimi, pea ʻoku ou fakaʻamu pē te mou saiʻia ai.

Ko ha konga ʻo ʻema pōpoakí, te ma vahevahe ha foʻi vitiō katuni nounou naʻe faʻu ʻe he Siasí fekauʻaki mo kimaua ʻi heʻema kei talavoú. Naʻá ma meimei toʻu tatau mo kimoutolu.

ʻOkú ma fakaʻamu ke akoʻi atu ʻi he foʻi vitiō ko ʻení ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ki homou moʻuí ʻi he taimí ni. Ko ha foʻi vitiō miniti ʻe nima ia te ke mamata ai ki ha ngaahi taimi kehekehe ʻo ʻema moʻuí. Kātaki ʻo tokanga ʻaupito pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ke pehē ʻe lava ke kaunga kiate koé. Te tau toe foki mai ʻamui ange ke talanoa ki ha niʻihi ʻo kinautolu. SAI IA?

[vitiō]

Naʻe ʻikai ke u teitei fekumi ki he ongoongoleleí pe siasí. Naʻá ku taʻu 16, pea naʻe haʻu ha kaungāmeʻa ʻo hoku taʻoketé ki hoku ʻapí ke fakaafeʻi homa tuofāfine īkí ki ha ʻekitivitī ʻa e siasí he naʻá ne fakakaukau naʻe ʻikai ke u saiʻia mo hoku taʻoketé ʻi he siasí. Pea ko e taimi naʻa mau aʻu atu ai ki he falelotú, naʻa nau vaʻinga ʻi ha foʻi ʻekitivitī faingofua, pea naʻe fuʻu fakamātoato ʻenau vaʻingá mo e kakatá. Peá u fakakaukau, “Ko e hā ʻoku nau fuʻu fiefia aí?”

Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻe akoʻi au ʻe he ongo faifekaú ʻi he falelotú he naʻe ʻikai ke fuʻu tokanga hoku fāmilí ki he ngaahi lēsoni ko iá. Naʻá ku fiefia ʻi he ongoongoleleí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe moʻoni ia, ʻo feʻunga ke u loto-fiemālie ke papitaiso neongo naʻe ʻikai kau ai ʻeku ongomātuʻá. Ka naʻe faingataʻa ke u ongoʻi ʻoku ou lata.

Naʻe ʻikai haʻaku ngaahi kaungāmeʻa, ko ia naʻá ku ʻi ai ʻi ha kiʻi taimi siʻi ʻi mui ʻi he falelotú—ʻo sio, fakafanongo, pea foki ki ʻapi. Te ke lava ʻo fai ʻeni ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi, ka ʻo kapau ʻoku ʻikai haʻo ngaahi kaungāmeʻa, neongo kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni, ʻoku faingataʻa, tautautefito kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi kaungāmeʻa ʻi tuʻa ʻoku nau feinga ke ke foki ange.

Naʻá ku ʻalu ki he lotú ʻi ha Sāpate ʻe taha, hangē ko ʻeku ʻalu fakaʻosí ia, pea naʻa nau fakafonu ha ʻū foomu. Peá u fehuʻi ange, “Ko e hā ʻeni?”

Naʻa nau pehē mai, “Ko ha konifelenisi ia ʻa e toʻu tupú. Totonu ke ke ʻalu ki ai.”

Naʻá ku pehē ange, “Sai, ʻoku ou fie ʻahiʻahi.” Kimui ange ʻi he konifelenisi ʻa e toʻu tupú, naʻe vaʻinga, hiva, mo tauʻolunga kotoa ʻa e toʻu tupu ko ʻení, pea fakafokifā pē kuo pehē mai ha leʻo ʻi he sipiká, “Tau fai muʻa ʻa e lotu kamatá.”

Ko e kakai longoaʻa kotoa ko iá, naʻe fakafokifā pē kuo nau ʻapasia. Pea naʻá ku fakakaukau, “Ko e hā? Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko hení?” ʻOku anga fēfē ʻa e fuʻu longoaʻa ʻa e kulupu toʻu tupu ko ʻení pea ʻi he sekoni hono hokó pē kuo nau ʻapasia ʻaupito koeʻuhí ko ha lotu? ʻOku nau makehe moʻoni. ʻOku ou fie hangē ko kinautolú. Kiate au, naʻe toe ʻomi ʻe he ʻEikí ha pōpoaki: “Kālosi, ʻoua naʻá ke foʻi. Ko e feituʻu ʻeni ke ke ʻi aí.”

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ku lue takai holo pea naʻe ʻi ai ha taʻahine naʻe ifi fangufangu toko taha pē. ʻI heʻeku sio ki he taʻahine ko iá, naʻá ku pehē, “Seuke!” Pea kamata ke tā vave hoku mafú. Pea naʻá ku fie talanoa ki ai. Naʻá ne mātuʻaki nonga mo anga fakakaumeʻa. Naʻá ne kamata fakatalanoa mai ʻo hangē pē au ko ha taha angamahení. Pea naʻá ne hoko ko hoku kaungāmeʻa, ko ia toko taha pē. Pea koeʻuhí ko ia, naʻe lava ke u feʻiloaki mo ha ngaahi kaungāmeʻa kehe.

Hili ʻa e konifelenisi ko ʻeni ʻa e toʻu tupú, naʻá ku fakakaukau te u hokohoko atu pē. Naʻe hiki hoku fāmilí ki ha feituʻu ʻe taha ʻi he koló. Naʻá ku ʻalu ki he falelotu ofi mai ki hoku ʻapí, pea mou mateʻi mai pe ko hai naʻe ʻi aí—Monikā! Ko hono uōtí ia. Pea ʻi he ʻosi ʻa e houalotú, naʻe haʻu ha fefine ʻo pehē mai, “Ko ha mēmipa koe ʻo e Siasí?”

Naʻá ku ʻosi anga ki he fehuʻi ko iá. Naʻá ku pehē ange, “ʻIo, mahalo pē; ʻio ko ha mēmipa au.”

Naʻá ne pehē mai, “Ta ʻoku totonu ke ke kau ki he seminelí.”

Pea naʻá ku fakakaukau, mei he feituʻu naʻá ku haʻu mei aí, ko e seminelí ke hoko ko ha pātele.

Ko ia naʻá ku pehē ange, “ʻIkai, ʻikai, ʻoku ou fie mali au mo maʻu ha fānau.”

Peá ne pehē mai, “ʻIkai, ko e seminelí maʻá e toʻu tupú; ke nau ako ki he ongoongoleleí. ʻOku ʻikai tokolahi ʻa e toʻu tupú ʻi homau uōtí. ʻOku toko tolu pē, ko: ʻEtuliana Uepa, Kālosi ʻAfa Lenisini mo Monikā Pelenitō.

Peá u fakakaukau, “Mani. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ʻa e ʻuhingá, ka ʻoku ou fie kau au ki ai.”

Pea naʻá ku maʻu ʻi he pongipongi kotoa pē ʻa e folofola lelei ko ia ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne ʻomi ʻa e mahino pe ko hai aú, ʻa e mālohi ke hokohoko atu ʻeku feingá mo hoko atu ʻeku uluí.

Naʻe vahe mai leva ke u hoa faiako fakaʻapi mo e palesiteni ʻo e Kau Talavoú. Neongo naʻe ʻikai lahi ʻeku ʻilo ki he ongoongoleleí, ka naʻá ne vahe mai maʻu pē ha ngaahi meʻa ke u akoʻi. Naʻá ne falala mai kiate au, mahalo, ʻo lahi ange ia ʻi heʻeku falala kiate au ʻi he taimi ko iá.

Pea ko e meʻa foki naʻe mālié—ko e tamai ia ʻa Monikaá. Pea ke mou ʻiloʻi pē, ko e ʻāngelo ko ia ko Monikā naʻá ne tokoniʻi aú—naʻá ne hoko kimui ange ko hoku uaifi. Hili ʻema fakatou ngāue fakafaifekaú, naʻá ma mali ʻi he temipalé, pea ʻokú ne hoko ʻi he taimí ni ko ha faʻē ki ha fānau ʻe toko fā mo ha kui fefine ki ha makapuna ʻe toko fitu. ʻOkú ne kei hoko pē ko ha ʻāngelo ʻi heʻeku moʻuí.

Kapau te ke vakavakai holo, ʻoku ʻikai haʻaku veiveiua te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa e kau ʻāngeló. ʻOku fiemaʻu kimoutolu ʻe he ʻEikí. Ko ia, ʻi hoʻo sio ki he sioʻatá, ʻoua naʻa ngalo: ʻoku ʻi loto ʻiate koe ha laumālie fakaʻofoʻofa ʻa ia ko ha foha pe ʻofefine ʻo e Tamai Hēvaní ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e ivi malava kotoa ko iá.

[ngata e foʻi vitioó]

ʻEletā Godoy: Fakaʻamu nʻaʻá ku kei maʻu ʻa e louʻulu ko iá. Sai. Te tau talanoa leva ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tefito ko iá. Pea ko e ʻuluakí ko e tuenoá.

ʻOku ʻIkai Ke Ke Tuenoa!

Sisitā Mônica Godoy: ʻOku ou tui ko ha momeniti lelei ʻeni ke tau kiʻi taimi ai ʻo aleaʻi ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻe ongoʻi tuenoa mo loto-foʻi ʻa Kālosi, ʻi heʻene kei talavoú.

Mahalo ʻoku ʻi ai hamou niʻihi kuo mou ongoʻi tuenoa mo liʻekina foki, ʻo hangē ko ia naʻe hoko hení. ʻOku ʻikai faingofua ke ongoʻi ʻoku ʻikai fakatokangaʻi kitautolu pe ʻikai lahi hotau mahuʻingá. Kiate kinautolu ʻi ha tūkunga tataú, kātaki ʻoua naʻá ke tuku ke lōmekina koe ʻe he ongo ko ʻení. ʻOku ʻikai ke ke tuenoa. Mahalo ʻoku ʻikai feohi pe talitali lelei koe ʻe he niʻihi kehé ʻo hangē ko hoʻo fiemaʻú. Ko ha tūkunga fakamamahi ia. Kae manatuʻi, ʻoku ʻikai ke ke tuenoa, koeʻuhí kuo ʻi ai maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí maʻau. ʻOkú Ne ʻafioʻi koe, ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi hoʻo moʻuí, ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe, pea te Ne tokoniʻi koe ʻi ha taimi pē te ke fiemaʻu aí. Kātaki, ʻoua naʻá ke foʻi ʻi he feinga ke ongoʻi latá. Te Ne ʻomi ha kau ʻāngelo ke tokoniʻi koe.

ʻEletā Godoy: Sai, ko ha pōpoaki kiate kitautolu kotoa ʻoku ofi kiate kinautolu ʻoku ongoʻi tuenoa pe liʻekiná. ʻOku totonu ke tau hoko ko e kau ʻāngelo ko iá. Kātaki ʻo vakavakai holo pea sio fakalaka atu ʻi he siakale ho ngaahi kaungāmeʻa angamahení. ʻOku nau ʻi ai, kuo nau ʻi ai maʻu pē, pea mahalo kuo teʻeki ai ke ke fakatokangaʻi kinautolu. Kuó ke fuʻu femoʻuekina ʻi hoʻo moʻuí, mo ho ngaahi kaungāmeʻá mo e ngaahi hoa leleí, kuo teʻeki ai ke ke fakatokangaʻi kinautolu ʻoku nau fakaʻamu ke ongoʻi ʻoku ʻofaʻi mo talitali lelei kinautolú. Ka ʻoku nau ʻi ai ʻo fekumi ki ha anga fakakaumeʻa, mo fakaʻamu ke nau kau mai. Mahalo ʻoku nau ʻi mui ʻi he falelotú pe ʻi he tuliki ʻo e lokiakó. Mahalo he ʻikai ke nau tui ha sote hina mo ha hēkesi pe ko ha kofu fakaʻofoʻofa ʻi he Sāpaté. Ka ʻoku nau fai honau lelei tahá ke nau kau mai. Kātaki ʻo ʻoange hanau faingamālie. ʻOku nau fiemaʻu hoʻo malimalí, hoʻo lulululú, mo hoʻo anga fakakaumeʻá. Ko ha lea ʻeni meia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo fekauʻaki mo ia:

“ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻokú Ne tokanga mai. Ka ʻokú Ne faʻa feau ʻetau ngaahi fiemaʻú ʻo fakafou mai ʻi ha taha kehe.”

Sai. Ko e teití. Ko e ʻofa ʻi ha tahá.

Ko e ʻOfa ʻi ha Tahá

Sisitā Godoy: Sai, ko ha poini ʻeni ʻe taha ke talanoa ki ai: ko e momeniti naʻá ke ʻofa ai ʻia aú.

ʻEletā Godoy: Naʻá ku ʻiloʻi pē te ke fili ia.

Sisitā Godoy: Moʻoni ia! Ko ha momeniti fakaʻofoʻofa ia, pea ʻoku ʻi ai ha lēsoni heni ke vahevahe. ʻE ʻi ai hamou niʻihi ʻe ʻofa moʻoni pea faingofua ke ʻiloʻi ho ʻofaʻangá. ʻE hoko ia ko e ʻofa ʻi he fuofua fesiofakí.

ʻEletā Godoy: ʻOku ou tui naʻá ku pehē. Sio mai ki hoku matá.

Sisitā Godoy: Ka naʻe kehe au ia.

ʻEletā Godoy: ʻOku ou ʻiloʻi.

Sisitā Godoy: ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻamanaki ʻe maʻu hotau hoa taʻengatá ʻi he founga tatau mo e niʻihi kehé. Ko e niʻihi, ʻe mahino pea mālohi. Ko e niʻihi, ʻe fiemaʻu ki ai ha taimi lahi ange, ngāue, mo e faʻa kātaki. ʻE toe mahino ange ia ʻi hoʻo hokohoko atu hono fakatupulaki ʻa e vā fetuʻutakí. ʻOua naʻá ke foʻi koeʻuhí naʻe ʻikai ke ke maʻu ha ongo mālohi ʻi he kamatá. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he aʻusiá naʻe kamata ha ngaahi nofo-mali maʻongoʻonga ʻi ha kiʻi founga siʻisiʻi, māmālie, ʻi he ʻaho ki he ʻaho.

ʻEletā Godoy: ʻOku moʻoni ʻa Monikā. Naʻe pehē kimaua. ʻI heʻeku sio pē kiate iá, naʻe ongo moʻoni ia ki hoku lotó. Naʻe hangē ia naʻá ku mamata ki ha pou māmá. Ko ia ia, naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ʻe ia ha meʻa makehe ʻi he kamatá. Naʻá ku ngāue mālohi au ʻi ha ngaahi māhina siʻi peá ne toki ʻiloʻi te u lava ʻo hoko ko ha fili leleí. Naʻá ma ʻuluaki kaungāmeʻa lelei, pea hili ha ngaahi teiti lahi, naʻe faifai peá ne fakatokangaʻi ʻokú ne ʻofa moʻoni ki he tamasiʻi “talavou” ko iá. Pe naʻe meimei pehē pē.

ʻOku akoʻi mai ʻe he aʻusiá ni ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha: ko e founga ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakahaá. ʻOku faitatau ʻa e founga kumi ʻo e tokotaha totonú mo e founga hono maʻu ʻo e fakahaá.

ʻOku ou saiʻia ʻi he akonaki ʻa ʻEletā Bednar fekauʻaki mo e fakahaá. ʻOkú ne fakaʻaongaʻi ʻa e sīpinga ʻo ha aʻusia ʻe ua mo e māmá kuo maʻu ʻe hotau tokolahi ke akoʻi ʻaki.

ʻOkú ne lave ki he aʻusia ʻi he taimi ʻoku tau “hū ai ki ha loki ʻoku fakapoʻuli pea kamosi ʻa e ʻuhilá. … ʻE puli fakafokifā atu leva ʻa e fakapoʻulí ʻi he taimi pē ko iá kae fakafonu ʻe he māmá ʻa e lokí. … ʻOku hangē tofu pē hono maʻu vave … mo fakaʻangataha ha pōpoaki mei he ʻOtuá, ko ha maama ʻoku fakaulo ʻi ha loki ʻoku fakapoʻulí.” Ko e meʻa ia naʻe hoko ʻi heʻeku ngaahi ongo fekauʻaki mo Monikaá.

Ko e aʻusia ʻe tahá “ko ʻetau sio ko ia ki he mavahe atu ʻa e poʻulí kae ʻasi mai ʻa e pongipongí. … Fakahoa ia ki hono kamosi ʻa e ʻuhilá ʻi ha loki fakapoʻulí, he ʻoku ʻikai ke ʻasi fakafokifā mai ʻa e maama ia ʻo e laʻaá ʻi heʻene hopo haké. Ka ʻoku māmālie mo hokohoko atu pē ʻa e fakaʻau ke mālohi mai hono māmá, pea … toki mafoa mai leva ʻa e huelo ʻo e laʻaá ʻi he tapaʻi langí. …

“Ko e ulo māmālie mai ko ia ʻa e laʻaá ʻi heʻene hopo haké, ʻoku hangē ia ko hano maʻu ha pōpoaki mei he ʻOtuá ʻi he ‘ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki’ (2 Nīfai 28:30).” Naʻe pehē ʻa Monikā ʻi hono ʻiloʻi ko e tokotaha totonu au kiate iá. Naʻe kiʻi fuoloa.

ʻOku fakaʻosi ʻe ʻEletā Bednar, “Ko e taimi lahi ʻoku ʻomi fakakongokonga ʻa e fakahaá ʻo fakatatau ki heʻetau fakaʻamú, moʻui tāú, mo e mateuteú.”

Sisitā Godoy: ʻE lava ke fai ʻa e lau tatau fekauʻaki mo hono maʻu ha fakapapau fakalaumālie fekauʻaki mo hotau ngaahi hoa taʻengatá. Ko e taimi lahi, ʻe hoko mai ia ʻi ha kiʻi tupulaki siʻisiʻi ʻi heʻetau feʻiloaki mo feohi fakataha mo e kakaí.

Ivi Fakalaumālié

ʻEletā Godoy: Tuku mai ia kiate au. Hangē ko ia naʻa mou mamata ai ʻi he vitioó, naʻe hoko ʻa e ʻalu ki he seminelí ko ha fili mahuʻinga kiate au. Neongo ko e ʻuluaki ʻuhinga ʻo ʻeku ʻalu ki aí ko ha finemui fakaʻofoʻofa kae ʻikai ko e ngaahi lēsoni ʻo e ongoongoleleí, ka naʻá ne tākiekina lahi ʻeku uluí mo e fononga fakalaumālié.

Koeʻuhi ko e ngaahi akonaki fakaʻaho ko ia ʻo e ongoongoleleí, naʻá ku lava ai ʻo fakamālohia ʻeku fakamoʻoní mo matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻi he kotoa hoku ʻahó. Naʻe tokoni ia ke mahino kiate au ko e fānau au ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai ʻEne palani maʻaku ʻi he moʻuí ni.

Sisitā Godoy: Ko e tefitoʻi moʻoni tatau pē ʻoku fakaʻaongaʻi ki he ʻinisititiutí. Naʻe hoko foki ia ko e konga ʻo homa ngaahi ʻaho teití. ʻOku ou ʻamanaki pē ʻoku mou fakaʻaongaʻi lelei ʻa e maʻuʻanga tokoni lahi ko ʻení. He ʻikai ngata pē ʻi hoʻo ʻilo ʻi ai ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ka te ke toe maʻu foki mo ha ngaahi kaungāmeʻa moʻoni. Vakai ki he meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo e ʻinisititiutí:

Vitiō: “Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoku ou ʻofa atu. ʻOku ou fakakaukau atu mo lotua maʻu pē kimoutolu. ʻOku mou moʻui ʻi ha kuonga mātuʻaki makehe. ʻOku mou aʻu ki he taʻu ke fai ai ha ngaahi fili mahuʻinga—ha ngaahi fili ʻe kaunga ki he toenga homou moʻui fakamatelié mo e moʻui taʻengatá. ʻE lava ke ngali mafatukituki pe fakailifia hono fai ʻa e ngaahi fili ko ʻení ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ka ʻoku toe fakafiefia foki he ʻoku tau moʻui ʻi ha taimi mahuʻinga.

“[ʻE lava nai ke u] fakaafeʻi kimoutolu ke mou fai ha meʻa ʻe tokoni atu ʻi ha founga ʻoku malava ʻe ha ngaahi meʻa siʻi? ʻAlu ki he ʻinisititiutí! Kuó u mamata ki he ʻalu ʻeku fānaú, makapuná, mo e makapuna ua tokolahi ki he ʻinisititiutí. Kuo liliu ʻenau moʻuí ʻi heʻenau ʻalu ki he ʻinisititiutí.

“Kuo tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻinisititiutí, pea te ne tokoniʻi koe, ke fakaloloto hoʻo ului kia Sīsū Kalaisí. ʻE tokoni hoʻo ʻalu ki he ʻinisititiutí ke ke ongoʻi lahi ange ai ʻa e ʻofa lahi ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koé. ʻE ʻoatu ʻe he ʻinisititiutí ha kau faiako fakalaumālie, ngaahi kaungāmeʻa faivelenga, mo ha ongoʻi lata. ʻE tokoniʻi ai koe ke ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku iku ai hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá. ʻE tokoni hoʻo ʻalu ki he ʻinisititiutí ke ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo fiefia lahi ange—ʻi he taimí ni.

  • Kapau ʻokú ke fie ʻilo ki he moʻoni fekauʻaki mo koé, ʻalu ki he ʻinisititiutí.

  • Kapau ʻokú ke fie ʻilo ki he taumuʻa ʻo e moʻuí, ʻalu ki he ʻinisititiutí.

  • Kapau ʻokú ke fie nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻalu ki he ʻinisititiutí.

  • Kapau ʻokú ke fie ako ʻa e founga ke tuku ai ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí, ʻalu ki he ʻinisititiutí.

  • Kapau ʻokú ke fie hoko ko ha tokotaha faʻa fakalelei, ʻalu ki he ʻinisititiutí.

“ʻOku ou palōmesi atu ʻa e ngaahi tāpuakí ni mo fakahā atu ʻeku ʻofá, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.”

ʻEletā Godoy: Lolotonga ʻetau kei ʻi he konga ko ʻeni ʻo e ivi fakalaumālié, tuku muʻa ke u talanoa ki heʻeku aʻusia ʻi he faiako fakaʻapí.

Hange ko ia naʻa mou mamata ki ai ʻi he foʻi vitioó, naʻe vahe au ke u tokoni neongo naʻe ʻikai lahi ha meʻa ke u foaki. ʻI heʻeku tokoní naʻá ku ongoʻi ʻoku ou mahuʻinga. Naʻá ne teuteuʻi au ke u tokoni ki he niʻihi kehé, pea ko hono olá, naʻe fakamālohia ai ʻeku fakamoʻoní. Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke fakamālohia ai ʻa e fakamoʻoni ha tokotaha ko hono vahevahe atu ia. ʻOku ou ʻamanaki pē ʻoku mou femoʻuekina moʻoni ʻi he ngaahi faingamālie ngāue tokoní. ʻE lava pē ko ha ngāue fakaetauhi, hisitōlia fakafāmili, ngāue fakatemipale, pe ha toe faʻahinga ngāue pē ʻi he Siasí ʻa ia ʻokú ke fakangaloki ai koe pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Te ne tāpuakiʻi, fakamālohia, mo maluʻi koe.

ʻOku ou saiʻia ʻi he potufolofola ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení:

“Ko e moʻoni ʻoku ou pehē, ʻoku totonu ke femoʻuekina ʻa e tangatá ʻi he holi lahi ʻi ha ngāue lelei, pea fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ko ʻenau fili tauʻatāina ʻanautolu pē, pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi.”

Pea ko e meʻa ʻe tahá, hangē ko ia naʻá ku lea ʻaki ʻi he vitioó, naʻá ku saiʻia ʻaupito ʻi hoku hoa faiako fakaʻapi ko iá ʻo u mali ai mo hono ʻofefiné. Naʻá ne hoko ko ʻeku tamai ʻi he fonó. Ko e tamai ia ʻa Monikaá. Naʻá ku longomoʻui ʻaupito ʻi hoku ngaahi fatongia faiako fakaʻapí. Naʻá ku ʻi hono ʻapí ʻi he māhina takitaha ke fakahoko ʻa e faiako fakaʻapí.

Sisitā Godoy: Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe he toʻu tangatá ni naʻe ʻikai ke ma maʻú ko ha ngaahi temipale ʻoku ofi mai. Ko e temipale pē ʻe taha naʻe ʻi Palāsila ʻi he taimi naʻá ma kei talavou aí ʻi Sao Paulo, naʻe mamaʻo ʻaupito ia meiate kimaua. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻalu ʻa e kakai lalahi kei talavoú ki he temipalé ʻi he taimi naʻa nau mavahe ai ke ngāue fakafaifekaú pe malí. Meʻamālié, kuo fakamamafaʻi mai ʻeni ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e mahuʻinga ʻo hono maʻu ho ʻenitaumení ʻo ʻikai koeʻuhí pe ko e ngāue fakafaifekaú pe malí. ʻOku fekauʻaki lahi ia mo e teuteú ʻi ha toe meʻa ange. ʻOku ou ʻamanaki pē te mou fakakaukau ki heni.

ʻOku faʻa ʻomi foki ʻe he toutou ʻalu ki he fale ʻo e ʻEikí ha ngaahi tāpuaki. ʻOku tau maʻu ha ngaahi lēsoni ʻi he temipalé ke tokoni ke tau ikunaʻi ʻa e māmaní. Naʻá ku saiʻia ʻi he lea ʻa Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo e temipalé ʻi he konifelenisi naʻe toki ʻosí:

Vitiō: “He ʻikai ha meʻa ʻe tokoni lahi ange kiate koe ke ke pīkitai ai ki he vaʻa ukameá ka ko e faʻa moihū ʻi he temipalé ʻo fakatatau mo hoʻo tūkungá. He ʻikai ha meʻa te ne maluʻi lahi ange koe ʻi hoʻo fepaki mo e ngaahi ʻao fakapoʻuli ʻo e māmaní. He ʻikai ha meʻa te ne fakaivia hoʻo fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí pe tokoni ke mahino lahi ange kiate koe ʻa e palani fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá. He ʻikai ha meʻa te ne fakanonga lahi ange ho laumālié ʻi he lolotonga ʻa e taimi ʻo e mamahí. He ʻikai ha meʻa te ne fakaava lahi ange ʻa e ngaahi langí. He ʻikai pē ha meʻa!”

ʻEletā Godoy: Mālō ʻaupito, Palesiteni Nalesoni, ʻi hoʻo akonakí. ʻOku mau ʻofa lahi atu kiate koe. Sai, tefito hokó: ko e ngāue fakafaifekaú.

Ko e Ngāue Fakafaifekaú

Sisitā Godoy: Sai, taimi ke tau talanoa fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú. Hili ha māhina ʻe ono ʻa e ʻalu ʻa Kālosi ʻo ngāue fakafaifekaú, naʻá ku ʻalu leva ʻo ngāue fakafaifekau.

ʻEletā Godoy: Ko ha meʻa naʻe hoko noa pē.

Sisitā Godoy: Naʻe ʻikai ko ha meʻa ia naʻe hoko noa pē. Naʻá ma fakatou loto ke ngāue maʻá e ʻEikí, pea naʻá ma fakatou fiemaʻu ha kahaʻu fakataha. Ko ia naʻá ma vakai ki he ngāue fakafaifekaú ko ha founga lelei ke fakahōifua ki he Fakamoʻuí pea ʻi he taimi tatau pē ʻokú ma teuteuʻi ai kimaua ki heʻema moʻui ʻi he nofo-malí. Naʻá ma ʻilo te ne ʻomi foki mo e ngaahi tāpuaki naʻá ma fiemaʻu ki ha ongomeʻa mali kei talavou ʻi he kahaʻú.

ʻEletā Godoy: ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻomi ʻe heʻema ngāue fakafaifekaú ha ngaahi tāpuaki ki heʻema moʻuí. Koeʻuhí ko ʻema ngāue fakafaifekaú, naʻe fakamālohia ʻema fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, tupulaki ʻema ʻilo ki he ongoongoleleí, pea tokoniʻi kimaua ʻe he ngaahi taukei ʻi he fetuʻutakí mo e tuʻunga fakatakimuʻá ʻi heʻema ngāue maʻuʻanga moʻuí. Kae mahulu ange aí, naʻá ma fiefia ke lava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi misiona naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke ma fakahokó.

Sisitā Godoy: Ka, ʻoku ʻi ai haʻaku fehuʻi. Fēfē ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo ngāué pe ʻikai ʻosi ʻenau ngāue fakafaifekaú ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehekehe? ʻE lava nai ke nau kei maʻu ha ʻamanaki lelei ki ha kahaʻu lelei?

ʻEletā Godoy: ʻIo, te nau lava! ʻE ʻi ai maʻu pē ha Tamai Hēvani ʻofa ke tokoniʻi kinautolu. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakamāuʻi ʻa kinautolu ʻoku kehekehe ʻenau ngaahi aʻusia ʻi he ngāue fakafaifekaú pe ʻikai haʻanau aʻusia ʻi he ngāue fakafaifekaú. He neongo ʻe lava ke hoko ʻa e ngāue fakafaifekaú ko ha aʻusia fakaako mahuʻinga ʻi heʻetau moʻuí pea ko ha fatongia fakataulaʻeiki ia ki he kau talavoú, ka ʻoku ʻikai ko ha ouau ia ʻo e ongoongoleleí, ko ia ai he ʻikai ha taha ia ʻe tauteaʻi ʻi heʻenau fakalakalaka ʻi he moʻuí ni pe mole meiate kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻi ʻitānití koeʻuhí ko ia.

Sisitā Godoy: ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku maʻu ʻa e faingamālie ke ngāué, pea ʻoku ou poupouʻi ia ki he taha kotoa. Kae hangē ko ia ʻoku tau ʻiló, ʻoku talitali lelei mo fiemaʻu lahi ʻa e kau finemuí, ka ʻoku nau fili pē.

ʻEletā Godoy: ʻOku ou houngaʻia foki ʻi heʻeku aʻusia ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou tui naʻá ku foki mai mei he taʻu ʻe ua ko iá kuó u mateuteu ange ki he moʻuí. Pea naʻe kosi lelei ange hoku ʻulú.

Sisitā Godoy: ʻI he talanoa fekauʻaki mo e foki mai mei he ngāue fakafaifekaú, fēfē ke tau talanoa ʻi he taimí ni ki he malí?

ʻEletā Godoy: Sai. Tau vakai angé ki he kaveingá.

Ko Hono Ohi Hake ha Fāmilí

Sisitā Godoy: Ko kimaua eni, ʻosi ngāue fakafaifekau mo feʻofaʻaki lahi, lahi mo e ngaahi palani, pea ʻikai ha paʻanga.

ʻEletā Godoy: Ko ia! ʻOku ou manatuʻi.

Sisitā Godoy: ʻI heʻeku vakai atu ki ai ʻi he taimi ní, ʻoku ou fakatokangaʻi ko ha meʻa lelei ia ʻema kamata ʻema nofo-malí mo aʻusia fakataha ʻema ngaahi taumuʻa fakaakó, fakapalōfesinalé mo e fakatuʻasinó. Naʻá ma fakahoko fakataha ia, pea naʻá ma toe vāofi ange ʻi he ngaahi aʻusia mo e ngaahi faingataʻa ko iá.

ʻEletā Godoy: ʻOku ou manatuʻi pea ʻoku moʻoni ia. Naʻe hoko ʻa e ngaahi taʻu ko ia ʻo hono langa hake ʻema moʻuí mo hono aʻusia ʻema ngaahi taumuʻá ko ha ngaahi manatu melie fungani ia kiate kimaua. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku hala ke kamata ha nofo-mali ʻi ha tuʻunga fakapaʻanga lelei. ʻOkú ma fie vahevahe ha pōpoaki mo kimoutolu ʻoku tatali ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku mou fiemaʻú ka mou toki hoko ki ha tuʻunga fakamātoato ange ʻi homou vā fetuʻuakí. ʻOku mou fiemaʻu ʻa e ngaahi meʻa tefitó, ko kimoua, mo e ʻEikí ʻi homo tafaʻakí—te mo toki lava ʻo aʻusia fakataha ʻa e toengá, ʻa ia te ne fakamālohia hoʻomo nofo-malí. Pea ʻoku ou fekumi ki ha niʻihi pehē ʻi heni ʻi he haʻofangá.

Sisitā Godoy: ʻOku liliu pē ʻa e laʻitaá ka ʻoku ʻikai liliu ʻa e kaveingá—ko ha fakamatala ʻe taha fekauʻaki mo e nofo-malí: ʻi hoʻomou vakai, ʻa e kakai lalahi kei talavoú, kiate kimautolu ngaahi hoa malí mo e ngaahi fāmilí, mahalo te mou fakakaukau naʻe peheni maʻu pē, pea ʻoku ʻasi lelei maʻu pē ʻa e meʻa kotoa, pea kuo faingofua ʻa e moʻuí kiate kimautolu. Mahalo ʻoku pehē ia ki ha niʻihi, ka ʻoku ʻikai pehē ia ki he tokolahi.

ʻEletā Godoy: Naʻe ʻikai pehē ia kiate kimaua.

Sisitā Godoy: Ko e nofo-malí ko ha aʻusia ke ako mei ai ʻoku tau fakaʻamu ʻoku fakaʻau ke lelei ange ʻi heʻetau fakalakalaká. Naʻe ʻi ai ʻa e ʻofá talu mei he kamatá, ka ko e fengāueʻaki fakaʻahó ʻoku tupulaki ia ʻi he sitepu ki he sitepu. ʻOku fiemaʻu ke tau fakafeangai, kata mo tangi ʻi ha ngaahi taimi; ʻe ʻomi ʻe he fānaú ʻa e fiefiá mo e langaʻulú, taimi ʻe niʻihi te tau mahamahaki, pea ʻe nounou ʻa e paʻangá ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ka ʻoku mou ʻilo ha meʻa? Naʻe pau pē ke pehē ʻa e moʻuí.

ʻEletā Godoy: Ka ko e meʻa ʻe taha ʻoku paú. Kapau te tau fakakau ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe faingofua mo fakafiefia ange ʻa e nofo-malí.

Sisitā Godoy: ʻA ia ko e fehuʻi hono uá. Fēfē ʻa kinautolu he ʻikai ke nau maʻu ha faingamālie ke mali ʻi he moʻui ní? ʻOku ʻi ai haʻo faleʻi maʻanautolu?

ʻEletā Godoy: ʻIo ʻoku ʻi ai. ʻOku ou saiʻia ʻi he faleʻi ʻa Palesiteni Hingikelī ki he houʻeiki fafiné ʻoku ou tui ai ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ia ki he tokotaha kotoa pē. Tau sio angé ki heʻene leá:

Vitiō: “Meʻapango, ko e niʻihi ʻo kimoutolu, he ʻikai te mou teitei mali ʻi he moʻuí ni. Ko e meʻa pē ia ʻoku hoko ʻi he taimi ʻe niʻihi. Kapau ʻe hoko ia, ʻoua naʻa fakamoleki ho moʻuí ke mamahi ai. ‘Oku kei fiemaʻu pē ʻi he māmaní hoʻomou ngaahi talēnití. ʻOku fiemaʻu hoʻomou tokoní. ʻOku fiemaʻu ʻe he Siasí homou tuí. ʻOku fiemaʻu homou nima mālohi mo fietokoní. ʻOku ʻikai teitei tōnounou ʻa e moʻuí kae ʻoua kuo tau tala ʻoku pehē. ʻOku tokolahi ʻaupito ha niʻihi ʻoku nau fiemaʻu homou nima fietokoní, malimali ʻofá, mo homou fakakaukau angaʻofá. ʻOku ou vakai ki ha kau fafine hoihoifua, fakaʻofoʻofa tokolahi ʻaupito kuo fakalaka atu meiate kinautolu ʻa e feʻofaʻakí. ʻOku ʻikai mahino ia kiate au, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻi he palani ʻa e Māfimafí, ʻa e palani taʻengata ko ia ʻoku tau ui ko e palani fiefia ʻa e ʻOtuá, ʻe ʻi ai ha faingamālie mo e pale kiate kinautolu kotoa ʻoku fekumi ki aí.”

ʻEletā Godoy: ʻOku maʻu ʻi he Mōsaia 2:41 ha potufolofola ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi talaʻofa tatau.

“Pea ko e tahá, ʻoku ou loto ke mou fakakaukau ki he tuʻunga monūʻia mo fakafiefia ʻo kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. He vakai, ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa e meʻa fakamāmaní mo e fakalaumālié fakatouʻosi; pea kapau te nau kātaki ʻi he tui faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá ʻe maʻu hake ʻa kinautolu ki he langí koeʻuhi ke nau nofo mo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga. ʻOiauē manatu, manatu ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; he kuo folofola ʻaki ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá.”

ʻI hono fakanounouʻí, ko e pōpoakí, ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻa ʻEletā Bednar, ʻoku fiemaʻu pē ke ke hoko ko ha tamasiʻi pe taʻahine lelei, tauhi ʻa e ngaahi fekaú, pea ʻe tokangaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē. ʻI he ngataʻangá, ʻe foaki ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ki he faivelengá.

Moni, ʻoku ʻi ai haʻo fakamatala fakaʻosi?

Sisitā Godoy: ʻIo. ʻOku ou fie fakaʻosi ʻaki ʻeku fakamoʻoní.

ʻOku ou ʻilo ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa. ʻOku ou ʻilo ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea ʻokú Ne moʻui. ʻOku ou ʻilo ko e moʻuí ni ko e taimi ia ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá. ‘Oku ou ʻilo ‘okú Ne tataki kitautolu mo teuteu ʻa e halá. ʻOku ʻikai ke tau tuenoa. ʻOku ou ʻiloʻi ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí ʻi he māmaní. ʻOku ʻi ai ha feituʻu te tau lava ai ʻo maʻu ai ʻa e ʻiló mo e tataki fakalaumālié ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku tau maʻu ha palōfita ʻi hotau kuongá, pea ʻokú ne akoʻi mo tataki kitautolu.

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

ʻEletā Godoy: Mālō ʻaupito. ʻOku ou saiʻia ʻaupito ʻi he faiako mo koé. Pea ʻoku ou ʻofa atu.

Fēfē ʻa e ongo Kilipetí? ʻOku ʻi ai haʻamo tānaki pe akonaki ki he haʻofanga fakaʻofoʻofá ni?

Paaki