Ngaahi Fakataha Lotu 2024
Fakamatala ʻa ʻEletā mo Sisitā Kilipetí


Fakamatala ʻa ʻEletā mo Sisitā Kilipetí

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú

Sāpate, 5 Mē 2024

ʻEletā Clark G. Gilbert: Fakamālō atu ʻEletā mo Sisitā Kotoi. Ne u talaange ki hoku uaifí kimuʻa ange he uiké ni ʻe ui kitaua ʻe he ongo Kotoí ke ta lea ʻi ha miniti ʻe taha. Peá ne pehē mai, “Ko e kakai ʻe toko fiha ʻe ʻi aí?” Ne u talaange, “Ko ha toko lauafe siʻi ʻi he Tāpanekalé, mo ha toko laukilu mei he funga ʻo e māmaní. ʻOua te ke hohaʻa ki ai.”

He toki ueʻi mālohi moʻoni kimoua he pōní. ʻEletā mo Sisitā Kotoi, fakamālō atu ʻi hono akoʻi lelei ʻo e kakai lalahi kei talavoú. ʻOkú ma houngaʻia ʻi he ngaahi faingamālie lahi ʻokú ma maʻu mo Kilisitina ke ako mo kau fakataha ai mo e kakai lalahi kei talavou kotoa ʻi he funga ʻo e māmaní. Fakafiefia ko e fanongo ki he ongo Kotoí ʻi he efiafi ní. ʻI heʻetau tupu ʻo matuʻotuʻa angé, ʻoku tau fie hangē ko e ongo Kotoí. ʻOku mahino ʻena ongoʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu mo e hohaʻa ʻa e kakai lalahi kei talavoú pea ʻokú na ʻofa lahi ʻiate kimoutolu.

Ko e meʻa ʻoku fakaofo kiate aú ko e fakatefito moʻoni ʻena pōpoakí ʻia Kalaisi mo fakaepalōfita. ʻI heʻeku fanongo kiate kinaua ʻi he efiafi ní, naʻe hangē ia hano toe fakaongo fakaepalōfita mai ʻo e ngaahi pōpoaki naʻe fakahoko kimuí ni ʻi he ngaahi fakataha lotu fakaemāmani lahi kehe ʻa e kakai lalahi kei talavoú mo Palesiteni Nalesoni, Palesiteni ʻOakesi mo e kau taki fakaeʻaposetolo kehé. Tau kiʻi taʻofi siʻi ai mo fakakaukau ki he ngaahi kaveinga naʻe fakafeʻiloaki mai ʻe he ongo Kotoí ʻi he pōní.

  1. Haʻi kia Kalaisi pea mo hotau Ngaahi Fuakavá

  2. Teití

  3. Ko Hono Maʻu ʻo e Fakahā Fakatāutahá

  4. Ngaahi Sīpinga ʻo e Ngāue Tokoní

    • Ko e Temipalé

    • Ngaahi Misioná

  5. Feʻofaʻakí mo e Nofo-malí

  6. Ko e Mahuʻinga ʻo e ʻAlu ki he ʻInisititiutí

ʻOku ʻikai ngata pē hono vahevahe atu ʻe he ongo Kotoí ʻa ʻena fonongá; ka kuó na fakahoko ia ʻi ha founga fakataautaha mo pelepelengesi moʻoni. ʻOku ou fakaʻamu te mou lau ia ko ha fakahaaʻi ʻo ʻena ʻofa mo e tokanga atu kiate kimoutolú. Kuó na vahevahe foki ʻena pōpoakí ʻi ha ngaahi founga naʻe fakamamafaʻi ai ʻa e akonaki fakapalōfitá mo fakamanatu mai ʻoku tau fakahoko kotoa ʻeni ʻo fakafou ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Sisitā Christine Gilbert: Ko e taha ʻa e ngaahi ʻīmisi naʻá ku saiʻia taha ai ʻi he efiafi ní ko e tā ʻo e ongo Kotoí ko ha ongomātuʻa kei talavoú. ʻOku fakatuʻamelie ʻaupito ʻa Monikā, kae kiʻi ngali puputuʻu mai ʻa Kālosi.

Sai fakafehoanaki ia mo e tā fakafāmili fakakātoa ʻo e fāmili Kotoí.

ʻOku ou fifili pe kuo fakakaukauloto nai ʻa Kālosi mo Monikā kei talavoú ki he fānau ko ia ʻi he kahaʻú, fāmili ʻi he fono foʻoú, mo e makapuná, ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ia kuohilí. Naʻá na fakakaukauloto nai ki he ʻosi mei he akó, ko e ngāue maʻuʻanga moʻuí, faʻu mo ohi ha fāmilí, fua fatongia ʻi he Siasí, nofo ʻi ha feituʻu mamaʻo, mo hona uiuiʻi ko ʻeni ko e taki ʻi he Siasí? ʻOkú ma ʻofa ʻia ʻEletā mo Sisitā Kotoi. ʻOkú ma lau kinaua ko e kaungāmeʻa mo e sīpinga ʻo e meʻa te ke lava ʻi hoʻo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá, moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, mo fakakau ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo fonongá. ʻOku ou tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻi heʻetau fakakau ʻa e ʻEikí, te Ne fakahinohinoʻi ʻetau holí mo fakalahi ʻetau ngaahi feinga lelei tahá.

ʻEletā Gilbert: ʻI he fakakaukauloto ki he fononga ʻa e ongo Kotoí mo ʻena sīpinga hono fakakau ʻa e ʻEikí ʻoku fakamanatu mai ai ha aʻusia mātuʻaki fakataautaha naʻá ku maʻu mo ʻEletā Kotoi ʻi he taʻu ʻe ono kuohilí.

Naʻá ku hoko ʻi he taimi ko iá ko e palesiteni ʻo e BYU–Pathway Worldwide, pea naʻe hoko ʻa ʻEletā Kotoi he taimi ko iá ko e Palesiteni Fakaʻēlia ʻo e ʻĒlia ʻAmelika Tonga Tokelauhihifó, naʻe hetikuota ʻi Lima, Pelū.

Ko ha feituʻu lelei ʻa Pelū ʻo e Siasí ʻoku ʻi ai ha siteiki ʻe 40 tupu mo ha temipale ʻe ua ʻi he taimí ni. ʻOku ʻi ai ʻetau fānau BYU-Pathway ʻe lauiafe ʻi Pelū. ʻI he pō ko iá, mei hangē pē ko e pōní, naʻa mau kole kia ʻEletā Kotoi ke lea ki he kakai lalahi kei talavoú fekauʻaki mo ʻenau fononga fakaakó.

Naʻe teuteuʻi ʻe ʻEletā Kotoi ha lea, ka ʻi heʻema tangutu ʻi he tuʻunga malangá ʻo vakai atu ki he fānau akó kotoa, naʻá ne ongoʻi lōmekina moʻoni ʻi he meʻa naʻa mau kole ange ke nau fakahokó. Naʻe kamata ke ne ongoʻi māfana ʻi heʻene fakakaukau ki he kakai lalahi kei talavoú ni ʻoku nau ako lea Faka-Pilitānia, toʻo kalasi ʻi he kolisí, lolotonga kotoa ia ʻoku nau ngāue taimi kakato mo ako ha lea fakafonua kehé. ʻI he ongoʻi māfana ʻa ʻEletā Kotoí, naʻá ne tuku ʻene lea naʻe ʻosi teuteú, peá ne tuʻu hake ʻo fakahā ʻi he loto-toʻa: “ʻOku faingataʻa ʻa e meʻa ʻoku mau kole ke mou fakahokó—tautautefito kapau ʻokú ke feinga ke fakahoko ia ʻiate koe pē. Ko e founga pē te ke lava ʻo fakahoko ai ʻení ko e fakakau ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo akó. ʻAi ke hoko ʻa e ʻEikí ko ho hoa ngāué, pea te ke maʻu ʻa e meʻa lelei kotoa pē ʻi he taimi totonú.”

Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻEletā Kotoi ʻi he taimi ko iá ʻa e meʻa mahalo naʻe ʻikai mahino kānokato kiate ia ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko ia ʻi heʻene kei talavou ʻi Palāsila mo tui talausese fakapeló: ko e founga pē ke ke aʻusia ai ʻa e tuʻunga ʻoku fiemaʻu ke ke aʻusiá mo maʻu ʻa e fiefiá ʻi he fonongá ko hono fakakau mai ʻa e ʻEikí. ʻI he pooni, kuo tau mamata ki hano fakamoʻoniʻi ʻo e tefitoʻi moʻoni ko iá. ʻOku hoko ʻa Kālosi mo Monikā Kotoi ko ha sīpinga moʻui ʻo e meʻa te tau lava kotoa ʻo fai ʻi he taimi ʻoku tau falala ai ki he ʻEikí pea fokotuʻu ia ko hotau hoa ngāué.

ʻOkú ma ʻofa ʻi he ongomātuʻá ni mo poupou ki heʻena pōpoaki kiate kimoutolú. ʻOku ou fakamoʻoni fakataha mo Kilisitina ko e taimi ʻokú te fakakau ai ʻa e ʻEikí ʻi heʻete ngaahi feingá, te Ne fakahoko ha ngaahi mana ʻi heʻete moʻuí. ʻOkú ma fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki