Ngaahi Fakataha Lotu 2024
Tui ki he Kahaʻú


Tui ki he Kahaʻú

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú

Sāpate, 5 Mē 2024

Mālō ʻaupito, ʻEletā mo Sisitā Kilipeti, ki hoʻomo ngaahi faleʻi mo e fakamoʻoni fakaʻofoʻofá. Pea ʻoku ou manatuʻi e meʻa ko ia ne hoko ʻi Peluú pea mo hoʻomo ngaahi akonakí pea mo hono tāpuekina kimautolú pea naʻe hoko ia ʻi hoʻomo ngaahi akonaki ʻi he ngaahi ʻaho ko iá.

ʻOku ou fie aofangatuku ʻaki ha foʻi lea pē ʻe ua: ʻamanaki lelei.

ʻOku ou tui ʻoku faingofua ange kiate kitautolu matuʻotuʻa angé ke tau fakatokangaʻi e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí ʻi he kakai kei iiki angé. Koeʻuhí kuo tau moʻui ʻi ha ngaahi taʻu lahi ange pea maʻu mo ha ngaahi aʻusia lahi ange ʻi hotau kuohilí, ʻoku tau malava ai ʻo sio ki mui pea vakai ki he toʻukupu ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa ʻokú Ne tataki mo maluʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻetau moʻuí.

ʻI heʻeku fakakaukau atu ki ai he taimi ní, ʻoku ou fakatokangaʻi ko e taimi lahi ne u fakakaukau ai naʻá ku tuenoá, naʻe ʻikai ke u tuenoa. ʻOku ou lava ʻo vakai he taimí ni ʻi he tāpuni mai ʻa e ngaahi matapā ʻe niʻihi peá u fifili ki hono ʻuhingá mo lāunga aí, ʻi heʻeku pehē naʻe ʻikai tali ʻeku ngaahi lotú, ko hono moʻoní, naʻe fakaava mai ha matapā ʻe taha ʻi ha taimi kehe, pe ʻi ha feituʻu kehe ki ha hala fononga lelei ange. Ka naʻe ʻikai ke u lava au ʻo sio ki ai ʻi he ngaahi ʻaho ko iá. ʻOku ou lava ʻo sio ki ai he taimí ni, ʻi heʻeku fakakaukau ki aí.

ʻI he ngaahi momeniti lahi, naʻá ku fakakaukau ai ko au ʻa e tokotaha naʻá ku fai ʻa e ngaahi fili fakapotopotó ʻiate au pē pe fakataha mo Monikā, ʻi he tui ko au ʻa e tokotaha potó ʻoku ou langa hake hoku kahaʻu leleí. ʻOku ou lava he taimí ni ʻo vakai ki ha nima taʻe-hā-mai naʻá ne tataki mo maluʻi au mei ha ngaahi fehalaaki ne malava ke hoko. ʻOku ou lava ʻo sio naʻá Ne ʻi ai maʻu pē.

Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou lava ai ʻo fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ha Tamai ʻi Hēvani ʻokú ne ʻafioʻi mo tokangaekina kitautolu. ʻOku ou lava ʻo fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ha Fakamoʻui ʻoku ʻofa ʻiate kitautolu mo mateuteu ke tokoniʻi kitautolu ʻi ha faʻahinga tūkunga pē ʻi heʻetau moʻuí.

Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻe ala fakakaukau hamou niʻihi ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha ʻa e meʻa ʻokú ke foua ʻi hoʻo moʻuí, pea mahalo ʻokú ke moʻoni; ʻoku ʻikai ke mau ʻilo ia. Ka ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he Fakamoʻuí. Naʻe akonaki mai ʻa ʻEletā Petinā ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai ha mamahiʻia fakaesino, mamahi fakaeloto, faingataʻaʻia fakalaumālie, vaivai pe loto-foʻi kuo tau fehangahangai mo ia ʻi heʻetau fononga fakamatelié naʻe teʻeki ai ke tomuʻa aʻusia ia ʻe he Fakamoʻuí. Mahalo pē ʻi ha momeniti ʻo e loto-foʻí te tau kaila ai, ‘ʻOku ʻikai ke mahino ia ki ha taha. ʻOku ʻikai ha taha ia te ne ʻiloʻi.’ Mahalo ʻoku ʻikai ha tangata te ne ʻilo. Ka ʻoku ʻafioʻi pea mahino lelei ia ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, he naʻá Ne tomuʻa ongoʻi mo fua ʻetau ngaahi kavengá kimuʻa pea tau toki fou atu aí. Pea koeʻuhí kuó Ne ʻosi fai ʻe Ia ʻa e totongi taupotu tahá mo fua e kavenga ko iá, ʻoku mahino lelei kiate Ia e meʻa ʻoku tau ongoʻí pea mafao mai kiate kitautolu Hono toʻukupu manavaʻofá ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo ʻetau moʻuí.”

ʻOku tau ako ʻi he ʻAlamā 7 ʻa e founga mo e ʻuhinga ʻoku lava ai ʻa e Fakamoʻuí ʻo foaki e faʻahinga tokoni ko ʻení.

“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhi ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí.”

Ko ia ai, kuo ʻikai ngata pē ʻi he mamahi ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhí ko hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ka naʻá Ne kātekina foki ʻa e taʻetotonú, mamahí, faingataʻaʻiá, loto-mamahí, mo e mafasia fakaeloto kotoa pē te tau lava ʻo aʻusia ʻi heʻetau moʻuí.

Pea aofangatuku ʻe ʻAlamā ʻo pehē:

“Pea te ne toʻo kiate ia ʻa e maté, koeʻuhi ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí; pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí.”

ʻOku ou maʻu ha fakamoʻoni fakataautaha ki he tokoni fakalangi ko ʻení. Kuó u aʻusia ia ʻi he kotoa ʻeku kei toʻu tupú, nofo-malí, hoku fatongia fakaemātuʻá, mo ʻeku moʻui fakatakimuʻá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui hoku Huhuʻí pea tuʻunga ʻi Heʻene ʻaloʻofá mo e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí, te tau lava ʻo ʻamanaki lelei mo fiefia ʻi he moʻuí ni pea maʻu ha fāmili taʻengata ʻi he moʻui ka hokó.

Pea ʻoku ou fakamoʻoni ki he meʻá ni, mo e kotoa ʻo ʻeku ʻofá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki