Korasõkuéra ojoapýva tekojoja ha joajúpe
Ko 200 ary imba’eguasúva ñande Tupao rembiasakuépe, ñañekomprometéna jaiko hag̃ua tekojojápe ha ñaime joajúpe araka‘eve ñaime‘ỹ haguéicha.
Tekojoja ha joaju tuicha mba‘e he’ise. 1 Tavayguakuéra ohayhúramo Tupãme ikorasõite guive ha tekojojápe oñeha‘ãramo ojoguave Chupe, sa‘ive oĩ joavy ha ñorairõ sosiedápe. Oĩve joaju. Aguerohory peteĩ ñemombe’u péva ohechaukáva.
Imitãme, ndaha‘éi ramo jepe ñande jerovia rehegua, General Thomas L. Kane oipytyvõ ha odefende Santokuéra ojejerurévo chupekuéra osẽ hag̃ua Nauvoo-gui. Ha‘e odefendeakue pe Tupao heta ary pukukue. 2
Ary 1872-pe, General Kane, hembireko ipyapýva, Elizabeth Wood Kane, ha mokõi ifamiliakuéra, oje’ói hógagui, Pensilvania-pe, Lago Salado-pe. Ha‘ekuéra omoirũ Brigham Young ha umi hendiveguápe, peteĩ viáhe sur gotyo, St. Gorge, Utah-pe. Elizabeth ndojeroviapái umi kuñáre oho yvpývo guare Utah-pe. Omondýi chupe umi mba‘e oikuaáva. Ha péicha, ha‘e ohecha oimeháichagua karréra kuña ikatuha rupi omba‘apo, ogana hag̃ua hekovépe g̃uarã, oĩha Utah-pe. 3 Ha’e ojuhu avei Tupaogua miembro-kuéra hory ha ojeguerahaporãha umi indígena americano ndive. 4
Upe viáhe aja ha‘ekuéra opyta Fillmore, Thomas R. ha Matilda Robison King rógape. 5
Elizabeth ohai, Matilda ojapo aja tembi’u presidente Young ha aty hendiveguápe g̃uarã, cinco indígena americano oikehague pe kotýpe. Ndoje’éirõ jepe chupekuéra, hesakã ojoajuseha hikuái upe atýre. Hermana King oñe‘ẽ chupekuéra “idialecto-pe”. Oguapy hikuái ijahoja reheve tova rorýpe. Elizabeth oporandu peteĩ umi King mitãme, “Mba‘e he‘i nde sy ko‘ã kuimba‘épe?”
Matilda memby péicha ombohovái ,“Ha’e he’i, ‘Ko’ã forastero raẽ oúkuri, ha chupekuéra g̃uarãnte ohupytýta; ha katu pene rembi’urã ojy hina tatápe ko’ág̃a, ha oĩmírente pohenóita’”.
Elizabeth oporandu, “Anetehápe ojapóta ha‘e upéva, térã ome‘ẽtante chupekuéra tembi‘u rembyre kosina rokẽme?” 6
Matilda memby ombohovái, “Che sy omongarúta chupekuéra peẽmeicha, ha ome‘ẽta chupekuéra tenda imesápe”.
Ha péicha ojapo, ha “ha ha‘ekuéra okaru porãite”. Elizabeth omohesakã, hesa renonderã, ko kuña hógape oporomog̃uahẽva, tuichaveha 100 por ciento. 7 Joaju tuichave, hentekuéra ojotrata vove dignida ha respeto-pe, jepeve napeteĩchái ipintakuéra.
Líder ramo, nañañeilusionái ñapensa hag̃ua ymave opa umi rrelasiõ iporãmbahague, opa tekopy ikristianohague, térã opa desisiõ ijojahague. Upevére, ñande jerovia ombo‘e, opavave ñandekuéra ha‘eha ñande Ru Yvagagua ra‘y ha rajykuéra, ha ñatupãitũ Chupe ha Ita‘ýra, Jesucristo-pe, ha‘éva ñande Salvador. Ñande jaipotáva ha‘e pe ñane korasõ ha ñane akã tojoapy tekojoja ha joajúpe, ha ñanepeteĩ Hendivekuéra. 8
Tekojojaha’e peteĩ ñe‘ẽ tuicha ha ipyrusúva ha katu añetehápe oike ipype javivi hag̃ua Tupã rembiapoukapykuéra. 9 Ko‘ãva ñanemoĩporã umi ordenanza sagrádape g̃uarã, ha’éva umi konvénio rape, ha ñanderovasa pe Espíritu oisãmbyhy hag̃ua ñande rekove. 10
Ñanderekojoja nodependéi opavave ñandekuéra oguereko rehe opa umi jehovasa hekovépe ko‘ág̃aite. Ikatu nañamendái ni ndajajehovasái jaguereko hag̃ua mitã, ni ndajaguerekói ambue jehovasakuéra ko‘ág̃aite jaipotáva. Ha katu Ñandejára oprometeva‘ekue umi hekojojáva, ijeroviarekóva, “oikovéta Tupã ndive vy‘a opave‘ỹva ñeimépe”. 11
Joajuavei ha’e ñe‘ẽ tuicha ha ipyrusúva, ha katu añetehápe omoha‘anga tembiapoukapy peteĩha ha mokõiha, jahayhu hag̃ua Tupãme ha jahayhu hag̃ua ñande rapichakuéra. 12 Ojehechakuaa peteĩ Sion tavayguakuéra ikorasõ ha iñakãme “ojoapýva ojuehe joajúpe”. 13
Che mensáhe oñe‘ẽta mbojoavy ha tekombo‘e escritura-kuéra marangatúpe oĩvare.
Ohasáma 200 ary pe Túva ha Ita’ýra ojehechauka ypyhague ha omoñepyrũ pe Jesucristo evanhélio rrestaurasiõ 1820-pe. Ñemombe‘u oĩva 4 Nefi-pe, Mormón Kuatiañe‘ẽme, oguereko avei péichagua 200 ary, Salvador ojehechauka rire ha omoĩ Itupao Amerika ymápe.
Tembiasakue jehaipyre ñamoñe‘ẽva 4 Nefi-pe oñe‘ẽ peteĩ tavaygua ndaiporiha potapy, joavy, tekovai, japu, jejuka ni mba‘evéichagua tekotie‘ỹ. Upe tekojoja rupi, he‘i pe jehaipyrépe, “…ndaikatúi oĩ tavayguakuéra ovy‘avéva opa tavayguakuéra Tupã po ojapova‘ekue apytépe.” 14
Ha joaju oĩva rehegua, 4 Nefi-pe he’i, “Ndaipóri joavy upe tetãme, Tupã mborayhu oĩva rupi tavayguakuéra korasõme”. 15
Ñembyasyrã, 4 Nefi-pe ojehai tuichaite ñemoambue oñepyrũva‘ekue “ary doscientos uno-pe,” 16 tembiapovai ha divisiõ ohundívoguare tekojoja ha joaju. Tekovai pypuku ojehuva‘ekue upérõ ivaietékuri ha ipahaitépe proféta guasu Moroni ojahe‘o ita‘ýra Moroni ndive:
“Ha katu O che ra‘y, mba‘éicha piko kóichagua tavayguakuéra, horýta hetaite mba‘eky‘ápe—
“Mba‘éicha piko ikatu ñaha‘arõ Tupã ojoko ipo huísiope ñande rehe?” 17
Ko dispensasiõme, jaikóramo jepe peteĩ ára ijojaha‘ỹvape, ko múndo ndojehovasáiva tekojoja ha joaju 4 Nefi-pe oje‘ehaiháicha. Añetehápe, jaiko peteĩ momento oĩháme divisiõ imbaretetéva. Upevére, umi millones omboajeva’ekue Jesucristo evanhélio, oñekompromeva‘ekue avei ohupyty hag̃ua, mokõive, tekojoja ha joaju. Opavave jahechakuaa ikatuha jajapo porãve, ha péva ha‘e ñande desafío ko árape. Ñande ikatu ha‘e peteĩ pu‘aka, ñamopu‘ã ha jahovasa hag̃ua opa socieda-pe. Ko 200 ary imba‘eguasúva ñande Tupao rembiasakuépe, ñañekomprometéna Ñandejára Tupao miembro ramo, jaiko hag̃ua tekojojápe ha ñeime hag̃ua joajúpe, araka‘eve ñaime‘ỹ haguéicha. Presidente Russell M. Nelson ojerurékuri ñandéve “jahechauka hag̃ua tuichave tory, armonia racial ha étnica ha rrespeto ojuehekuéra.” 18 Péva he‘ise jajoayhu ojupe ha Tupãme, ha ja’asepta opavave tapicha ñane hermano ha hermana ramo, ha añetehápe ha‘e hag̃ua peteĩ Sion tavaygua.
Ñane doctrina, mayma tapicha oikeha, ikatu oiko ñandehegui peteĩ joaju mbopytu‘uha, ha jarovy‘a pe diversida. Unida ha diversida noñemoĩri ojuehe. Ikatu jahupyty joaju tuichavéva, jajapóramo peteĩ tenda ikatuha ojeike ha oĩha rrespeto diversidáre. Ára aservirõguare San Francisco, Estaca California presidencia-pe, roguereko‘akue tapicha oñe‘ẽva español, tongano, samoano, tagalo ha mandarin, ore congregación-pe. Ore barrio Inglés apytépe, oĩkuri tapicha ha‘éva opáichagua origen racial ha cultural. Oĩva‘ekue mborayhu, tekojoja ha joaju.
Jesucristo Tupao Santokuéra Ára Pahapegua barrio ha rramakuéra ojekuaa tenda oĩha térã idioma-re, 19 ha ndaha‘éi raza ni cultura-re. Pe raza noñemoĩri miembro-kuéra cédula-pe.
Mormón Kuatiañe‘ẽ ñepyrũme, 550 ary rupi, Cristo heñói mboyve, ñañehekombo‘e tembiapoukapy imba‘eguasúva rrelasiõ oĩvarehe Túva Yvagagua ra‘y ha rajykuéra apytépe. Opavave oñongatuva‘erã Ñandejára rembiapoukapy, ha opavave oñeinvita ohupyty hag̃ua Ñandejára py‘aporãgui; “ha mavave oúvape hendápe ha’e nonegái, taha‘e hũ térã morotĩva, oñeñapytĩ térã isãsóva, kuimba‘e térã kuña; ha imandu‘a paganokuérare; ha maymáva peteĩcha Tupã renondépe, mokõive, judio ha gentil-kuéra”. 20
Salvador ministério ha mensáhe akóinte omomarandúva, opa raza ha color ha‘eha Tupã ra‘y ha rajykuéra. Opa ñandekuéra ha’e hermano ha hermanakuéra. Ñane doctrina-pe jaguerovia pe tetã omog̃uahẽva‘ekue pe Rrestaurasiõ, Estados Unidos, pe ikonstitusiõ 21 ha umi documento umíva rehegua, 22 ojehaiva‘ekue kuimba‘e iperfecto‘ỹvare, oñeinspirava‘ekue Tupãre, ojehovasa hag̃ua opa yvypóra. Ñamoñe‘ẽháicha Doctrina ha Konveniokuérape, ko‘ã documento “oñemoĩva‘ekue ha oñemanteva‘erã opa tetederécho ha protección-rã, umi principio ijoja ha imarangatúvape he‘iháicha.” 23 Mokõi ko‘ã principio ha‘ékuri libre albedrío ha responsabilida ñande pekadokuérare. Ñandejára omomaranduva‘ekue:
“Upévare, naiporãi avave yvypóra omoĩ ambue hapicha ipoguýpe.
“Ha pevarã amoĩva‘ekue ko tetãmegua Constitución, kuimba‘e arandu, pevarãite che amopu‘ãva‘ekue rupive, ha arredimi ko tetã, tuguy ñeñohẽ rupive”. 24
Ko rrevelasiõ oñeme‘ẽkue 1833-pe, Santokuéra Misuri-pe, ohasávoguare tuicha ñemuña. Doctrina ha Konveniokuéra ñepyrũme, sección 101-pe jalee peteĩ parte: “Umi populácho omosẽkuri chupekuéra hógagui, Jackson Condado-pe. … Hetaitékuri umi amenása ojejuka hag̃ua Tupao miembro-kuéra.” 25
Kóva ha‘ékuri peteĩ ára oĩha joavy opáguio. Heta tapicha Misuri-gua, ohecha umi indígena americano, iñenemígo vaietéramo, ha oipota oñeguenohẽ chupekuéra upe yvýgui. Ha avei, heta umi kolóno Misuri-gua ha’ékuri esclavo jára, ha oñeñandu hikuái amenasádo umi nomoporãivare pe esclavitu.
Péicha‘ỹme katu, ñane doctrina omomba‘eguasu umi indígena americano, ha ñambo‘ese chupekuéra Jesucristo evanhélio. Ha pe esclavitu rehegua, ñande Escritura omohesakã porãva‘ekue, avave yvypóra noñemoĩriva‘erãha ambue tekove poguýpe. 26
Ipahápe, oñemosẽ vaietékuri santokuéra Misuri-gui, 27 ha upéi ojejopy chupekuéra ova hag̃ua oeste gotyo. 28 Santokuéra oñakãrapu‘ã ha ohupytýkuri py‘aguapy oúva tekojoja, joaju ha ojevivírõ pe Jesucristo evanhélio.
Arovy‘a Salvador ñembo‘e intercesor reheve, ojehaíva Juan Evanhéliope. Salvador ohechakuaákuri Túva ombouhague Chupe ha Ha‘e, pe Salvador, ojapopahague tembiapo oñembouva‘ekue ojapo hag̃ua. Ha‘e oñembo‘eva‘ekue Idiscipulokuéra rehe, ha umi Cristo-pe ogueroviava‘erã rehe: “Peteĩnte hag̃ua hikuái; nde, Túva, ha‘eháicha chepype, ha che ndepype, ha ha’ekuéra peteĩnte hag̃ua avei ñandepype”. 29 Ñemopeteĩ ha‘e pe mba‘e Cristo ñembo‘ehague oñetraiciona ha ojehupi mboyve Kurusúre.
Ary peteĩha Jesucristo evanhélio rrestaurasiõ rire, ojehaíva sección 38 Doctrina ha Konveniokuérape, Ñandejára oñe‘ẽ ñorairõguasu ha tembiapoñañáre ha omomarandu, “Che ha‘e peẽme, penepeteĩ hag̃ua peẽ; ha ndaha‘éirõ peteĩ, peẽ ndaha‘éi chemba‘e”. 30
Ñande Tupao cultura ou Jesucristo evanhéliogui. Pe apóstol Pablo epístola romano-kuérape ipypuku. 31 Tupao ñepyrũme Roma-pe, oĩva‘ekue umi judio ha gentil-kuéra. Ko‘ã judio-kuéra iñepyrũmegua, orekoakue peteĩ cultura judáica, ha “ohupytýkuri hikuai iñemansipasiõ, ha oñepyrũ oñemboheta ha oñakãrapu‘ã”. 32
Gentil-kuéra Roma-pegua oreko‘akue peteĩ cultura, influencia helenística tuicháva reheve, apóstol Pablo oikũmby porãva, hembiasakue rupi Atenas ha Corinto-pe.
Pablo omohesakã porãmbaiteve Jesucristo evanhélio. Omombe‘u umi cultura judía ha gentil rehegua 33 ojoavýva Jesucristo evanhélio añeteguágui. Ha’e ojerure opaitévape, oheja hag̃ua tapykue umi pa‘ã cultural, oúva iguerovia ha i‘cultura-kuéra rupi, ndojereraháiva Jesucristo evanhélio ndive. Pablo oñemoñe‘ẽ judio ha gentil-kuérape, oñongatu hag̃ua umi tembiapoukapy, ojoayhu hag̃ua, ha he‘i tekojoja oporoguerahaha salvasiõme. 34
Jesucristo evanhélio cultura ndaha‘éi hentilkuéra cultura ni hudiokuéra cultura. Noñemoĩri pire kolor ni tenda ojeikoháre. Jarohorýramo jepe opáichagua cultura, jahejava’erã tapykue umi cultura-pegua ndojererahaporãiva Jesucristo evanhélio ndive. Ñane miembro-kuéra ha umi konvérso pyahu py‘ỹi ou opáichagua orígen racial ha cultural-gui. Jasegítaramo Presidente Nelson ñemoñe‘ẽ, ñambyaty hag̃ua Israel sarambipyre, jahechakuaáta ñane-diferenteha, umi judio ha gentil-kuéra, Pablo árape i-diferénte haguéicha. Upevére, ikatu ñaime joajúpe ñane mborayhu Jesucristo-re ha jerovia hese jarekóvape. Pablo espístola Romano-kuérape omboguapy principio jasegiha Jesucristo evanhélio cultura ha doctrina. Péva ha‘e modélo ñandéve g̃uarã, jepeve ko árape. 35 Templo-pegua ordenanza-kuéra ñanembojoaju especial-háicha, ha oheja ñañepeteĩ hag̃ua opa hendáicha eternamente imba‘eguasúva.
Ñamomba‘eguasu umi ñane miembro pionero opa mundo-gua, ndaha‘éi iperfecto haguére hikuái, ha katu ogueropu‘aka haguére umi mba‘evai, ojapo umi sacrificio, ojoguase Cristo-pe, ha oñeha‘ã haguére omopu‘ã hag̃ua jerovia, ha peteĩnte hag̃ua hikuái Salvador ndive. Unida orekova‘ekue hikuái Salvador ndive, omopeteĩ chupekuéra oñondive. Ko principio ovale peẽme ha chéve g̃uarã ko ára.
Ñehenói tembiaporã Jesucristo Tupao Santokuéra Ára Pahaguápe ha‘e, toñeha‘ã oiko hag̃ua chugui peteĩ Sion tavayguakuéra ipeteĩva korasõ ha voluntápe, ha toiko tekojojápe. 36
Cheñembo‘e ha‘e ñande rekojoja ha ñañemopeteĩ hag̃ua, ha jajesarekopaite jaservi ha ja‘adora hag̃ua ñande Salvador Jesucristo-pe, pe máva atestifikávagui. Jesucristo rérape, Amén.