Conferencia General
Heta añeipytyvõ Ñandejárare
Conferencia General Octubre 2020-pegua


Heta añeipytyvõ Ñandejárare

Umi jeiko’asy ha ñembyasy ára ndoipe’ái Ñandejára ñema’e jesarekópe, omaña porã aja ñanderehe ha ñanderovasa.

Peteĩ ára ojapo heta ary, misionero pyahu ramo roservíva peteĩ rramita’ípe Isla michĩva Amami Oshima-pe, che kompañero ha che rovy’aiterei roikuaávo presidente Spencer W. Kimball ovisitataha Asia ha opaite miembro ha misionerokuéra Japón-gua oñe’invita hague oasisti hag̃ua peteĩ conferencia de Área Tokio-pe ohendu hag̃ua profétape. Rovy’ávo, umi rramagua miembro , che kompañero ha che roñepyrũ rojapo plan pe conferencia-rã, peteĩ viaje barco-pe oduráva 12 hora China Oriental mar rupive Japón isla principal peve, upéi peteĩ viaje tren-pe oduráva 15 hora Tokio peve. Ñembyasýpe, ndaikatumo’ãi oiko upéva. Ore presidente de misiõ he’i oréve ndaikatumo’ãiha roho conferencia hápe Tokio-pe mombyryetereígui ha ogueraháta hetaiterei tiempo.

Imágen – Ta’anga
Elder Stevenson ha ikompañéro de misiõ.

Pe rramitapegua miembrokuéra ojupi aja barco-pe Tokio gotyo. Ore ropyta upépe Umi ára uperire ikirirĩ ha nandivaicha oréve g̃uarã. Rojapo reunión sacramental ore’año pe kapilla’ípe, umi Santokuéra Ára Pahapegua miembro ha misionerokuéra Japón-pegua oasisti aja conferencia-pe.

Imágen – Ta’anga
Asia Área Conferencia

Che ñembyasy personal tuichave, ahendúrõ jepe umi rramagua miembro, ou jeýmava conferencia-gui pokã ára rire, vy’ápe he’ívo presidente Kimball oanuncia hague oñemopu’ãtaha peteĩ templo Tokio-pe. Ha’ekuéra henyhẽ vy’águi omombe’úvo i-sueño oñekumplitaha. Omombe’u hikuái, mba’éichapa umi miembro ha misionerokuéra osapukái ha ojepopete ohendúvo oñeanunsiaha upe témplo, ndaikatúigui ojoko ivy’a.

Imágen – Ta’anga
President Kimball oanunciávo peteĩ templo Tokyo-pe

Umi áño ohasa, ha katu ko’ág̃a peve chemandu’a ñembyasy añanduva’ekue aikuaávo ndaikatui hague aparticipa upe histórica reunión-pe.

Ko’ã mese pahápe, ajepy’amongeta upe experiencia-re ahechávo ambue hénte ombohovakéva ñembyasy pypuku, tuichavéva pe che añanduva’ekuégui ha’érõ peteĩ misionero pyahu, ko Covid-19 pandemia mundial rupi.

Oñepyrũvo ko áño, pe pandemia oje’aselerávo, Primera Presidencia oasegura: “…ko tupao ha imiembrokuéra ohechaukáta jeroviarekópe ore kompromiso ha’e hag̃ua ciudadano ha vecino iguénova”1 ha rojagarráta “heta medida de precaución.”2 Upéicha, ñaexperimenta tupaogua reunión-kuéra ñesuspende opa mundo jerére, hetave la mitad-gui umi tupaogua misionero-kuéra oho jey hetãmekuéra ha umi tupaogua templo oñemboty. Miles peẽ peñembosako’íkuri hína peho hag̃ua templo-pe perresivi haĝua umi pende ordenanza personal, pepartisipa hag̃ua templo-gua sellamiento-pe jepe. Ambuekuéra opa iservicio misional hi’ára mboyve, térã ojerreleva temporalmente ha oñerreasigna.

Imágen – Ta’anga
Misionero-kuéra oho jey hogakuérape COVID rupi.

Ko’ã ára aja, umi gobierno ha institución educativa-gua líder-kuéra omboty umi institución académica, upévare umi ceremonia de graduacíon oñemoambue ha umi activida ha evento deportivo ha educativo oñekansela. Heta peẽ peñembosako’ikuri umi evento ndape’asistiriva’ekuépe, actuación noñehenduiva’ekue, térã temporada deportivarã noñeha’ãiva’ekue.

Opokove ñande py’áre ñapensávo umi familia operdeva’ekue umi ohayhúvape ko’ã ára aja; hetave ndakatúi ojapo peteĩ funeral ni ambueichagua reunión kyrỹi oha’arõ haguéicha.

Ñamombykývo, heta, hetaiterei peẽ pembohovake ñembyasy, jepy’apy ha vy’a’ỹ remiandu añetéva. Upeicharõ, ¿Mba’éicha jakuera, ñañeha’ãmbaite ha jaha tenonde gotyo fe reheve?

Proféta Nefi oñepyrõ ograva umi plancha menor ári okakuaapa rirema. Omañávo tapykue gotyo hekove ha iministerio rehe, ojapo peteĩ reflexión imba’eguasúva versículo peteĩha Mormón kuatiañe’ẽme. ko versículo omombe’u peteĩ principio importante ñakonsiderava’erã ko ñande épokape. Umi iñe’ẽ ojeikuaa porãva rire, “Che, Nefi, chereñoi sy ha túva marangatúgui … ,” ha’e ohai: “ha ahecháramo jepe heta jeiko’asy che rekove aja, upevére heta avei añeipytyvõ Ñandejárare opaite che ára.”3

Ja’estudiávo pe Mormón Kuatiañe’ẽ, jaikuaa umi heta jeiko’asy Nefi oñe’ẽvagui. Upéicha jepe, ohechakuaa rire ijeiko’asykuéra opa hekove aja, Nefi ohechauka iperspectiva pe evanhéliogui, heta oñeipytyvõvo Ñandejárare opa hi’ára. Umi jeiko’asy ha ñembyasy ára ndoipe’ái Ñandejára ñema’e jesarekópe, omaña porã aja ñanderehe ha ñanderovasa.

Imágen – Ta’anga
Reuniõ misional virtual
Imágen – Ta’anga
Reuniõ misional virtual élder ha hermana Stevenson ndive.
Imágen – Ta’anga
Reuniõ misional virtual élder ha hermana Stevenson ndive.

Lesa ha che, nda’aréi rorekókuri peteĩ reunión virtual 600 misionero ndive Australia-pe, hetave umivagui oĩva’ekue confinado ha restringido Covid 19 rupi, ha heta omba’apóva idepartamento guive. Oñondive rojepy’amongeta umi Nuevo Testamento, Mormón Kuatiañe’ẽ ha Doctrina y Convenios-gua hentekuéra Ñandejára ohovasávape ohupyty hag̃ua pe excelencia jeiko’asy aja. Opavave umi misionero oñedefinive umi mba’e ikatúvare ojapo Ñandejára pytyvõ reheve oñedefini rãngue umi ndaikatúivare ojapo iñemboty ha jejoko ára aja.

Romoñe’ẽ Pablo ha Silas rehe, umíva, oĩ aja kairãime, ojejokuávo, oñembo’e, opurahéi, ombo’e, otestifika ha jepe omongaraíkuri hikuái pe carcelero-pe.4

Ha avei Pablo rehe, Roma-pe, oĩ haguépe 2 áño arresto domiciliario-pe ha upe tiempo aja “omomarandu ha otestifika Tupã reino-gui,”5 “ombo’évo Ñandejára Jesucristo-gui.”6

Nefi ha Lehi , Helamán ta’yrakuéra rehe, umi, oñemaltrata rire ha ojeity ka’irãime, oñembojeréva peteĩ tata omo’ãva chupekuérare ha Ñandejára “ñe’ẽguapy mbeguemi … oikéva [umi guardia] ánga peve.”7

Alma ha Amulek rehe, Ammoníah-pe, ojuhúva hetápe “ogueroviáva iñe’ẽ … ha oñepyrũ oñearrepenti ha ohesa’ỹijo hikuái umi escritura,”8 jepe ojepuka hesekuéra ha oñemoñembyahýi ha oñemboy’uhéi ha oñembo’opívo ha ojeity chupekuéra ka’irãime.9

Imágen – Ta’anga
José Smith Liberty ka’irãime.

Ha ipahápe, José Smith rehe, ohasa’asýva Liberty ka’irãime, opensávo ojehejarei hague ha Ñandejára okañyha chugui, ha oñeprometévape: “…opa ko’ã mba’e …ha’éta neñeimeporãrã”10ha “Tupã oĩta nendive tapiaite ĝuarã.”11

Peteĩ teĩ hikuái ontende pe Nefi oikuaáva: ohasarõ jepe heta jeiko’asy hekove aja, upevére, heta oñeipytyvõ Ñandejárare.

Ñande avei, miembro individual ha tupaóicha, ikatu jahai línea paralela mba’éichapa heta ñañeipytyvõ Ñandejárare ñande jeiko’asy aja ko’ã mése ohasava’ekuépe. Ame’ẽ aja ko’ã ehémplo, peheja umíva tomombarete avei pene testimonio ñande proféta oikovévagui, ohechava’ekue, orembosako’iva’ekue ko pandemia-re, ahusterã opermitíva jagueropu’aka umi jeiko’asy ouva’ekue.

Peteĩha, ñañemombyteve ogapýpe ha jajerrespalda tupaóre.

Ojapo mokõi ary Presidente Russell M. Nelson he’íkuri: “Santokuéra Ára Pahápeguáicha, jajepokuaa ñapensávo upe tupaóre mba’e ojehúva ramo ñane centro de reunión ryepýpe, ojerrespaldáva umi ojehúvare óga pýpe. Ñaikotevẽ peteĩ ajuste ko patrón-pe. … Peteĩ tupao oñesentráva ogapýpe, ha ojerrespaldáva oikóvare umi [ñande] edificio ryepýpe.”12 Iprofetikoite piko ra’e upe ahúste! Pe Evanhélio ñe’aprende oñemombytéva ñande rógape oñemoĩ en práctika umi ñane centro de reuniones oñembotývo. Jepe ko mundo ohojeývo normalidad-pe ha jaha jey ñande kapilla-kuérape, roguerekose gueteri pe modelo Evanhélio estudio ha aprendizaje oñesentráva ñande rógape jadesarrolláva pandemia aja.

Ehemplo mokõiha heta ñañeipytyvõha Ñandejárare ha’e pe ministración ijyvateve ha imarangatuvéva.

Imágen – Ta’anga
Ministración - Ñeministra

2018-pe presidente Nelson ohechauka ministración peteĩ ahúste ramo “mba’éichapa ñañangareko ojuehe.”-pe13 Pe pandemia opresenta heta oportunida ñamehora hag̃ua ñande katupyry ñaministra hag̃ua. Umi hermano ha hermana ministrante, umi kuña ha kuimba’e imitãva ha ambue hentekúera oipyso ipo oñangareko hag̃ua yvotyty ha tembi’úre, omondo hag̃ua mensahe tecnología rupive ha ome’ẽ hag̃ua Santa Cena ordenanza umi oikotevẽvape. Pe tupao, avei oministra ambuekuérape ko pandemia aja, distribución ijojaha’ỹva reheve umi artículo-gui ohóva banco de alimentos, albergues umi ndahógaivape ĝuarã, ha umi centro de apoyo inmigrantes-pe g̃uarã, ha upéicha avei umi proyecto ohóva ombogueve hag̃ua pe ñembyahýi oĩva ko múndope. Umi Sociedad de Socorro-gua hermana ha ifamiliakuéra ombohovái porã pe invitación ojapo hag̃ua millones máscara umi profesional sanitario-pe g̃uarã.

Imágen – Ta’anga
Umi proyecto Humanitario
Imágen – Ta’anga
Ojejapóvo mascara-kuéra

Pe ehemplo ipaháva heta ñañeipytyvõha Ñandejárare jeiko’asy aja ha’e jajuhuha vy’a tuichavéva oujeývo umi templogua ordenanza.

Imágen – Ta’anga
Hermana Kaitlyn Palmer

Ikatu jahechauka porãve upéva peteĩ ñemombe’u reheve. Hermana Kaitlyn Palmer orresivi vove illamamiento misional abril ohasávape, ovy’a illamamientore, ha katu oñandu upeichaite imba’eguasuha oho templo-pe orresivi hag̃ua iñinvestidura ha ojapo umi konvénio isagrádova. Nda’aréi oñemoĩ rire fecha iñinvestidurarã, oñeanuncia opa templo oñembotyha temporalmente pe pandemia mundial rupi. Orresivi rire upe momarandu ombyasýva, oikuaa oasistitaha Centro Capacitación Misional-pe virtualmente hóga guive. Ndogustairõ jepe chupe upéva, Kaitlyn oñeha’ã ikere’ỹ.

Imágen – Ta’anga
Hermana Kaitlyn Palmer ha CCM óga guive.

Umi mese oúvape, hermana Palmer ndoperdéi iñesperanza ohokuaataha peteĩ templo-pe. Ifamilia o-ayuna ha oñembo’e umi templo oje’abri hag̃ua ha’e oho mboyve. Py’ỹi, Kaitlyn oñepyrũ CCM pyhareve hóga guie he’ívo: “Ha’éne piko ko ára jahechatahápe peteĩ milagro ha umi templo oje’abri jeýta?”

Agosto 10-pe, Primera Presidencia oanuncia pe Kaitlyn templo oje’abri jeýtaha ojejapo haĝua umi ordenanza personal, husto pe ára oñeprograma hague ivuelo oho haĝua imisiõme, voi upe pyhareve. Kaitlyn ndaikatumo’ãi oho templo-pe ha avei og̃uahẽ a tiempo ivuelorã. Pokã esperanza reheve, ifamilia oñe’ẽ templo-gua presidente ndive, Michael Vellinga, oikuaa hag̃ua ndaiporichénepa peteĩ forma oiko hag̃ua pe milagro oñembo’eva’ekuére hikuái. ¡Iña-yuno ha ñembo’ekuéra oñembohovái!

Imágen – Ta’anga
Familia Palmer templo-pe.

Dos de la madrugada-pe, mbohapy hora ivuelo osẽ mboyve, hermana Palmer ha ifamilia, hesay hováre, oñemog̃uahẽ templo rokẽme ipresidente opukavýva rehe, ko’ã ñe’ẽ reheve: “Maitei familia Palmer. ¡ Tapeg̃uahẽ porãite ko templo-pe! Ojapóvo iñinvestidura, oje’e chupekuéra ojapo pya’e hag̃ua, oĩgui ambue familia oha’arõva pe templo okẽme. Uperire oho hikuái directo aeropuerto-pe, hústo tiempo-itépe ojagarra hag̃ua ivuelo imisiõ gotyo.

Imágen – Ta’anga
Hermana Palmer aeropuerto-pe.

Umi templo-gua ordenanza ndaikatuiva’ekue jajapo heta mese aja imba’eguasuve ñandeve g̃uarã ñaimo’ã’ỹháicha umi templo oje’abri aja ohóvo mbeguekatu opa ko mundo jerére.

Ambopaha hag̃ua pehendumi ko’ã proféta José ñe’ẽ ñanemokyre’ỹ, ñanemborory ha ñanemopu’ãva. Avave oimo’ãne ohai hague ijeiko’asy árape, ha’eñóvo, oĩvo heta limitación ha restricción reheve hógape Navoo-pe, okañy aja umi omoĩsevagui chupe ka’irãime:

“Ko’ág̃a, Mba’épa pe ñahendúva pe evanhélio jahupytyva’ekuépe? Peteĩ vy’a ñe’ẽpu! Peteĩ ñe’ẽpu yvagagua poriahuverekógui, peteĩ ñe’ẽpu opu’ãva yvýgui; vy’apavẽ pyahu umi omanova’ekuépe ĝuarã; peteĩ vy’a ñe’ẽpu oikove ha omanova’ekuépe g̃uarã; momarandu pyahu vy’apavẽ rehegua. …

“… Ha ndajaseguimo’ãi piko tenonderã peteĩ káusa tuichaitévape? Peñemotenonde, pejevy rãngue”. Py’aguasu, … ha jaha tenonderã, tenonderã victoria-pe! Tovyʼáke pene korasõ ha tapenerenyhẽ torýgui. Yvy toñemoĩ opurahéi!.”14

Hermano ha hermana-kuéra, aguerovia, algún dia, peteĩ teĩ peẽ pema’ẽta tapykue gotyo, umi evento oñekanseláva ha pe ñembyasy, pe desilusiõ ha pe soleda oúva ko pandemia reheve ha pehecháta oñemo’ãha umi jehovasa ha jerovia ha testimonio okakuaavéva rehe. Aguerovia ko tekovépe, ha tekove oúvape, pende jeiko’asy, pende Ammoníah ha pende Liberty ka’irãi oñekonsagráta pene ñeime porãrã.15 Ajerure’asy, Nefi-cha, ñande avei tajahecha jepe jaiko’asyha opa ñande árape, jahechakuaa avei heta ñañeipytyvõha Ñandejárare opa ñande árape.

Ambopaha che testimonio reheve Jesucristo-gui, oñefamiliarisava’ekue jeiko’asy reheve ha Iñexpiasiõ ijapyra’ỹva parte ramo Ha’e oguejýkuri opa mba’e guýpe.16 Ha’e ontende porã ñane ñembyasy, vy’a’ỹ ha py’aropu. Ha’e ningo ñande Salvador, ñane Redentor, ñane esperanza, ñane angapyhyha ha ñane Mosãsoha. Upévagui atestifika Héra marangatúpe, Jesucristo. Amén.

Toñeimprimi