2011
Kakabwaia Man te Kabwianibwai
Tuun 2011


Te Rongorongo man te Moan Beretitentii, Tuun 2011

Kakabwaia Man te Kabwianibwai

Ana kantaninga te Atua ngkai e anganiira tuua bwa ti aonga ni kakabwaiaki. E tangiria n anganiira te maiu are akea tokina, Ana kabanea ni bwain tangira ae korakora (tara D&C 14:7). Ni karekean te bwain tangira are te maeka ma Ngaia n aki toki inanon utu n te abanuea are te tiretio, ti riai ni maiuakin tuan te abanuea anne (tara D&C 88:22).

E a tia n anganiira tuua n te maiu aei bwae e na buokiira ni karikirakea te tibwanga anne. Te tua ibukin te kabwianibwai bon ngaia teuana mai ibuakon tuua ni katauraoi. Te tua are ti anga nakon te Uea kabwian ara bwai nako aika ti karekei. E bon rang ni bebete karaoana ao ngkana te tei ae uarereke e na konaa naba n oota iai. I a tia n nooria ataei aika anga aia tinaniku ni kabwianibwai nakon te bitiobi ae kanoana kabwian te mwane are a karekea.

Teuana te kakabwaia ae roko man kabwakaan te kabwianibwai ae bwanin bon karikirakean te onimaki nakon te teimatoa ni maiuakinan te tua ae rietata. Ni maeka n te abanuea ae te tiretio, ti riai ni maiuakina tuan te anganano. Ikekei ti riai ni kona n namakina are ngaira ni kabane ao ara bwai ni kabane bon ana bwai te Atua.

Iai teniua mwaitin te kawai ibukin kabwakaan te kabwianibwai ae bwanin n te maiu aei e katauraoira n namakinna bwa tera ae ti riai n namakinna ni karekea te bwaintangira ibukin te maiu ae akea tokina.

Te moan, ngkana ti kabwaka ara kabwianibwai nakon te Ekaretia, Tamara are i Karawa e na kabwaroi kakabwaia nako aora. Ngkana iai temanna ae a tia ni kakaonimaki ni kabwaka ana kabwianibwai ae bwanin e ataia bwa e bon koaua. N tabetai ao a roko kakabwaia n tamnei ao n tabetai ni bwain aonteaba. A anganaki nakon ana tai te Uea ni kaineti nakon are E ataia bwa te kabanea n tamaroa ibukira.

Ngkana a roko kakabwaia aikai, ara onimaki e rikirake bwa te Atua bon ngaia mwiokon bwaai ni kabane aika raraoi ibukin maiura. E rangin bebete iroura n noria bwa te anganganano e kaota iai te koaua are bwaai ni kabane ake a tia ni karikaki iroun te Atua bon Ana bwai ni kabane. E karekea nakoira te namakin ni kakaitau bwa E bon ti tuangiira 10 te betienti man bwaai ake E a tia n anganiira. Ai ngaia are ti riai ni bane n tatauraoi ni maeuakina tuan te anganganano ngkana arona bwa ti a tuangaki.

Te kauoua, ngaira ni kabane ake ti a tia ni kakaonimaki ni kabwaka ara kabwianibwai ae bwanin taina ti namakina onimakinan te Atua ae korakora ni butiia bwaai aika ti kainnanoi ma ara utu. E a tia ni berita kakabwaia e ngae ngke a korakora riki nakon are ti kona ni karekei ngkana ti a tia ni kakaonimaki nakon ara berita ae tabu ni kabwakaan ara kabwianibwai (taraa Maraki 3:10). Mangaia ae teuana te kakabwaia ae korakora ibukin te kabwianibwai bon onimakinan bwaai aika a na riki nakon taai aika a na roko. E ngae ngke tera mwiina nakoira, bwaai a na bon karaoaki nakon te kabanea n tamaroa. Ngkana ti kawakin ara berita, ao Ngaia e kawakinna naba. Namakinan te rau ngaia naba teuana te kakabwaia ae korakora ibukin kabwakaan te kabwianibwai ae bwanin. Naake a tia ni kawakina te tua ibukin te kabwianibwai a kona ni kakoaua bwa te kakabwaia ibukin te rau e bon koaua man kakawaki.

Te kateniua, naake a kabwaka aia kabwianibwai a namakina rikiraken aia tangira ibukin te Atua ao ibukiia natin te Atua ni kabane. Rikiraken te tangira anne e roko man ataakina bwa e kanga te Atua ni kabongana te kabwianibwai are ti anga ni kakabwaiaia aomata n te aonaaba aio ao are akea tokina.

Rinanon Ana toro aika iai te kariaiakaki irouia, E kabongana te kabwianibwai ma te karaurau ae korakora. Te tia anga te kabwianibwai e buoka te Uea ni katei tembora, ake a kona ni kabaeaki iai utu ae akea tokina. Te tia anga te kabwianibwai e buoka te Uea ni karokoa te euangkerio nakoia aomata n taabo nako. Te tia anga te kabwianibwai e buoka te Uea ni katoka te baki ao te karawawataaki n oin ana kawai rinanon ana toro. Ibuakoia toro aikanne a kona n tuangko bwa e kanga te tangira n rikirake ibukina bwa te kabwianibwai e kabonganaaki ni kakabwaiaaki iai aomata. Ao aiaron naba te tia kabwaka te kabwianibwai ae kakaonimaki.

Maroroakinan mwiin te kabwaka kabwianibwai bon inanon namwakaina n taai aika ana roko. Au tataro bwa ngkoe ma am utu kam na moanna mangkai ni babaire ao ni katauraoi bwa ko na tau ni karekei kakabwaia ake e na kabaroi te Atua nakoia ni kabane naake a na kona n taekinna Nakoina bwa boni ngaiia taan kabwaka kabwianibwai aika kakaonimaki.

Anga reirei man te Rongorongo Aei

  • N tabetai te kabanea n tamaroa ni kawai n te anga reirei ibukin te moan tua ni koaua bon kabwarabwarakina (taraa Teaching, No Greater Call [1999], 164). Iangoia n titirakina kain te utu bwa e na kabwarabwara bwa tera ae tei ibukin teuana te katebwina ni makoro. Teuanne ke neienne e kona ni kabwarabwara ni katannakoa teuana te aitem man te kurubu n aitem ake 10. Ni kabaneana, iangoia ni kaoa te membwa man te utu ni kaotia bwa e kanga ni kanoaaki te beeba ibukin te kabwianibwai.

  • “Naake ko reireiniia a na reke tibwangaia man aia tibwatibwa ake tabeman” (Teaching, No Greater Call, 63). Kaoiia membwa n te utu bwa a na tibwaua aia koaua n te bwai are nanonna Beretitenti Eyring man te rongorongo “namakina te bwai ae ti tangiria ni karekea te bwain tangira ibukin te maiu ae akea tokina.” Iangoia ni maroroakin kawai ake teniua are kabwakaan te kabwianibwai e katauraoira n namakina te bwai ae ti riai n namakinna ibukin karekean ana kakabwaia te Atua.