“Ko e Palani ʻo e Fakamoʻuí: Palani ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene Fānaú,” Tohi ‘a Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)
“Ko e Palani ʻo e Fakamoʻuí,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó
Ngaahi Naunau Fakafeʻiloakí
Ko e Palani ʻo e Fakamoʻuí
Palani ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene Fānaú
ʻI heʻetau fononga fakamatelié, ʻoku faʻa ʻohake ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e taumuʻa mo e ʻuhinga ʻo e moʻuí: Naʻá ku haʻú mei fē? Ko e hā ʻoku ou ʻi heni aí? Ko ‘eku ʻalú ki fē? ʻE lava ke tokoni hono ʻiloʻi e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tataki ho fonongá ‘i he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí pea mo nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino kiate koe peá ke ongoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Palani ʻa e Tamai Hēvaní
Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau feakoʻakí, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau tali ki he fehuʻi ʻi laló. ʻE ala tokoni ki he kau akó ke nau fakahaaʻi ʻa e meʻa naʻa nau fakakaukau ki aí pe vahevahe hano fakatātā. Fakapapauʻi ke fakaʻaiʻai ha ʻātakai lelei mo fakaʻapaʻapa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi he moʻui ʻa e kau akó.
-
Ko e hā ha ʻilo ʻokú ke pehē he ʻikai te ke lava ʻo moʻui taʻe maʻu ia? Ko e hā hono ʻuhingá?
‘I he folofolá mo e fakahā fakaonopōní, ‘oku tau maʻu ai ha ʻilo ki he moʻui ʻi he maama fakalaumālié, ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, moʻui ‘i he hili ʻa e maté, pea mo e ngaahi ʻelemēniti lahi kehe ʻo ʻetau moʻui taʻengatá. ʻE faingataʻa ke ʻikai moʻui ʻaki e ʻilo ko ʻení. Toʻo ha taimi ke ke fakakaukau ai ki he meʻa ʻokú ke ʻiloʻi fekauʻaki mo e palani ʻa e Tamai Hēvaní. Fakalaulauloto pe naʻe mei fēfē nai hoʻo moʻuí ka ne ʻikai ke ke ʻiloʻi ia.
ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, fekumi ki he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi koe ke ke ako lahi ange fekauʻaki mo e palani ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki he ʻEne fānaú.
Palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he Tohi ʻa Molomoná
‘E ala tokoni ke hiki ‘a e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo e ngaahi meʻa ‘oku fakatātā ‘akí ʻi he palakipoé. Ko ha founga ʻe taha ko hono hiki ʻa e fehuʻi takitaha ʻi ha laʻipepa mavahe pea tuku takai ʻa e ngaahi laʻipepá ʻi he lokí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lue takai ʻi he lokí, kumi e ngaahi fehuʻí, pea fekumi leva ʻi he folofolá ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻí. ʻE toe malava ke hiki ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tali ʻoku nau maʻú ʻi he laʻipepá.
ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha meʻa lahi fekauʻaki mo e palani ʻa e Tamai Hēvaní. Naʻe fakahā ‘e Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku ou fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi mālohi taha ʻo e moʻuí” (Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 62). Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni ʻe niʻihi ʻoku ‘omi ‘a e talí ʻe he Tohi ʻa Molomoná. Fili ha potufolofola ʻe ua pe lahi ange pea lau ʻa e potufolofola ʻoku tokoni ki hono tali ʻa e fehuʻí.
-
Ko e hā ‘oku akoʻi mai ‘e he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo e moʻui kimuʻa ‘i he maama fakamatelié? (ʻAlamā 12:25, 30; ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “‘ai ‘a e tuʻunga ʻo e māmaní” ki he moʻui ʻi he maama fakamatelié.)
-
Ko e hā e fatongia ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he palani ‘a e Tamai Hēvaní? (ʻAlamā 22:12–14)
-
Ko e hā e taumuʻa ʻo e moʻuí? (ʻAlamā 34:32–33)
-
Ko e hā e meʻa ʻoku hoko ʻi heʻetau maté? (ʻAlamā 40:11–14, 21–23)
-
Ko e hā ‘e hoko ‘i he ʻikai ke ʻi ai e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí? (2 Nīfai 9:6–11)
Fakaafeʻi ha kau ako ke nau vahevahe e ngaahi tali ne nau maʻú ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. ʻE lava foki ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi veesi ne nau laú pē ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní. Te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakamatala ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí ko e “Palani ʻo e Fakamoʻuí” ke mahino ʻa e ngaahi potufolofolá pea kumi e tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí.
-
Ko e hā e ngaahi moʻoni pe tokāteline naʻá ke ʻiloʻi mei he ngaahi veesi naʻá ke laú?
-
Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻi he ngaahi vēsí ʻokú ne akoʻi ʻa e moʻoni pe tokāteline naʻá ke ʻiloʻí?
ʻĪmisifakaʻilonga, fakahinohino fakafaiakóFakakaukau ke hiki ʻa e ngaahi moʻoni mo e tokāteline ʻoku ʻilo ʻe he kau akó ʻi he palakipoé. ‘E ala ʻiloʻi ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni kehekehe, hangē ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke huhuʻi kitautolu mei he Hingá.
-
Ko e fē ʻi he ngaahi akonaki fekauʻaki mo e palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻokú ke houngaʻia taha aí? Ko e hā hono ʻuhingá?
ʻE ala tokoni ki he kau akó ke nau akoako hono fakamatalaʻi tautau toko ua pe fakakulupu e palani ʻa e Tamai Hēvaní. Tānaki atu ki hono fakamatalaʻi ʻo e palaní, fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e founga te ne lava ai ʻo tākiekina ʻenau moʻuí.
Palani ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻeku moʻuí
Tokoni ki he kau akó ke nau fevahevaheʻaki ki he lelei ‘o ‘enau moʻuí, ‘i he ‘enau ‘iloʻi ‘a e palani ʻa e Tamai Hēvaní. Te ke ala fakakaukauʻi hono ngaueʻaki e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni M. Russell Ballard mo ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení.
Naʻe fakamatala ‘e Palesiteni M. Russell Ballard ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e malava ke faitokonia ‘etau moʻuí ‘i he‘etau mahinoʻi ‘a e palani fakamoʻui ʻa e Tamai Hēvaní.
Ko kitautolu kakai matelié ʻoku fakangatangata pē ‘etau vakai ki he moʻuí mei he fakakaukau taʻengatá. Ka ʻokapau te tau ʻiloʻi pea mo mahino ʻa e palani ʻa e Tamai Hēvaní, te tau ʻiloʻi ai ko e taha ʻo e ngaahi founga tefito ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolú ko e fehangahangai mo e faingataʻá. …
ʻI heʻetau tokanga mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻetau fiefia taʻengatá, te tau lava ai ʻo fakamavaheʻi kitautolu mei he fai angahala ʻo e māmaní. Kapau ʻoku tau tuʻu maʻu ʻi he mahino totonu ʻoku tau maʻú, ko e hā e ‘uhinga ʻoku tau ʻi he māmaní aí, mo e feituʻu te tau lava ʻo ʻalu ki ai hili ʻa e moʻui fakamatelié ni, he ʻikai lava ke fakamanamanaʻi ʻe Sētane ʻetau fiefiá ʻo fakafou ʻi ha faʻahinga founga pē ʻo e ʻahiʻahí. Kapau ʻoku tau fakapapau ke moʻui ʻaki e palani ʻa e Tamai Hēvaní, te tau fakaʻaongaʻi ‘a e tauʻatāina ke fili ne foaki mai ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻetau faituʻutuʻuní ʻo makatuʻunga ʻi ha moʻoni kuo fakahā mai, kae ʻikai ko e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé pe ko e fakakaukau lolotonga ʻo e māmaní. (M. Russell Ballard, “Answers to Lifeʻs Questions,” Ensign pe Liahona, Mē 1995, 23–24)
-
ʻOku anga fēfē hono tākiekina hoʻo moʻuí ʻi hoʻo ʻiloʻi ‘a e palani ʻa e Tamai Hēvaní?
-
Ko e hā ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ʻe kaunga ai ki he ngaahi fili ʻokú ke faí ha ʻilo ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní?
-
ʻE tokoni fēfē ha ʻilo ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní ke liliu e anga hoʻo vakai ki he ngaahi tūkunga mo e ngaahi aʻusia ʻi hoʻo moʻuí?
Fakaʻosi e lēsoní ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní mo e founga kuó ne tākiekina ai hoʻo moʻuí.