Seminare
Atamai i Aoaoga Faavae: Helamana 5:12—“O Luga lava o le Papa o lo Tatou Faaola … E Ao Ina Oulua Atiina A’e Ai Lo Oulua Faavae”


“Atamai i Aoaoga Faavae: Helamana 5:12—‘O Luga lava o le Papa o lo Tatou Faaola … E Ao Ina Oulua Atiina A’e Ai Lo Oulua Faavae,’” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona (2024)

“Atamai i Aoaoga Faavae: Helamana 5:12,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Tusi a Mamona

Atamai i Aoaoga Faavae: Helamana 5:12

“O Luga lava o le Papa o Lo Tatou Togiola … E Ao Ina Oulua Atiina A’e Ai Lo Oulua Faavae”

Ata
aiga o loo fiafia faatasi i le suesueina o tusitusiga paia

I lau suesuega o le Helamana 5:1–13, ua e aoao ai i le ala e mafai ai e le fausiaina o lou faavae ia Iesu Keriso ona fesoasoani ia te oe e tetee atu i afā malolosi a le tiapolo (tagai Helamana 5:12). O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ai ia te oe e tauloto ai le mau faasino o le atamai i aoaoga faavae ma le fasifuaitau autu o le mau mo le Helamana 5:12, faamatala le aoaoga faavae o loo aoao mai i lenei fuaitau, ma faaaoga mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga i tulaga masani o le olaga.

Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama e faapea, o le mauaina o le malamalama faaleagaga o se faagasologa faaletagata lava ia. O mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga e mafai ona faaaoga i auala eseese. Atonu e amata tamaiti aoga i le mataupu faavae lea e mafai ona fesoasoani tele i a latou fesili ona vaavaai lea mo auala e faaaoga ai isi. Uunaia tamaiti aoga e mulimuli i musumusuga a le Agaga a o latou taumafai e maua le malamalama faaleagaga.

Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e faaauau pea ona taumafai e tauloto le fuaitau atoa o le Helamana 5:12.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

O lenei lesona o le atamai i aoaoga faavae ua mamanuina e aoaoina pe a uma le lesona o le “Helamana 5:1–13,” o le lesona faatatau lea mo le fuaitau o le atamai i aoaoga faavae o le Alema 34:9–10. Afai e manaomia le tuu o le lesona lenei o le atamai i aoaoga faavae i se isi vaiaso, ia mautinoa e aoao atu ai foi le lesona faatatau e o faatasi ai i le vaiaso foi lena.

Tauloto ma faamatala

I le lesona talu ai, sa e aoaoina ai upumoni nei: O Iesu Keriso o lo tatou faavae mautinoa lea ma afai tatou te fausia lo tatou faavae ia Iesu Keriso, o le a leai se malosiaga o le tiapolo i o tatou luga. O le fasifuaitau autu o le mau o le atamai i aoaoga faavae mo le Helamana 5:12 o le “O luga lava o le papa o lo tatou Togiola … e ao ina oulua atiina a’e ai lo oulua faavae.”

Faaaoga lau oe lava auala e tauloto ai po o se tasi o manatu nei e fesoasoani ai ia te oe e tauloto le mau faasino ma le fasifuaitau autu o le mau.

Afai e te filifili e faaaoga le manatu lenei, saunia ia lava ni maa ma ni fasipepa mo tamaiti aoga taitasi ia tofu ma mea taitasi. E mafai e tamaiti aoga ona faaaoga penimaka, mea faapipii, kelū, po o se pa’umeme’i pe a maua.

Sue se tamai maa e lava se avanoa e tusi ai i luga le “Helamana 5:12”. Oti ese se fasipepa ma tusi ai le fasifuaitau autu o le mau mo le Helamana 5:12, “O luga lava o le papa o lo tatou Togiola … e ao ina oulua atiina a’e ai lo oulua faavae.” Faapipii le fasipepa i le maa e faaaoga ai le mea faapipii, kelū, po o se pa’umeme’i. Tauloto le mau faasino ma le fasifuaitau autu o le mau mo ni nai taimi seia oo ina e taulotoina.

Ata
tamaitai talavou o loo tu i luga o se papa ma tilotilo a’e i luga

Mo se isi auala e fesoasoani ai ia te oe e tauloto, tusi se ata o se papa ma se tagata o loo tu ai i luga. I totonu o le papa, tusi ai le Helamana 5:12, ma lalo ifo e tusi ai le fasifuaitau autu o le mau i ni nai taimi seia oo ina e taulotoina.

Mo le gaoioiga lenei, ina ia fai ma sui o a latou tusiga na mafaufauina i se mekasini a le Ekalesia, e mafai e tamaiti aoga ona tusi se lio lapoa o upusii i luga o se fasipepa. I totonu o le lio, e mafai ona latou tusia ai mea o le a latou fai atu ai. I lalo ifo, e mafai ona latou tusia ai o latou igoa ma le mea na latou fananau ai. Mafaufau e faatautau mea nei i le potu atoa ma uunaia tamaiti aoga e savavali solo ma faitau tali a nisi o tagata o le vasega.

Vaai faalemafaufau e faapea, o le mekasini a le Ekalesia Mo le Malosi o le Autalavou na fesiligia ai ni manatu mai le autalavou i le salafa o le lalolagi e faatatau i le aoaoga faavae o loo aoao mai i le Helamana 5:12. I ni fuaiupu se tolu i le fa, fatu se tusiga e faamatala ai mea nei:

  • O le ala ua faapei ai Iesu Keriso o “se faavae mautinoa”

  • O le ala e mafai ai e le fausiaina o lo tatou faavae faaleagaga i luga o “le papa o lo tatou Togiola” ona puipuia i tatou mai “matagi malolosi” ma le “uato’a” a le tiapolo.

Faataitai le faaaogaina

Toe iloilo mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga e ala i le valaaulia o tamaiti aoga e galulue i ni vaega taitoatolu, ma ia sueina e tagata taitoatasi se tasi o mataupu faavae. Ona mafai lea e tamaiti aoga ona faamatala le mataupu faavae i a latou lava upu i le tagata o totoe o la latou vaega.

Ona faasoa atu lea o le ata faataitai lenei i tamaiti aoga.

Na lagona talu ai nei e lau uo o Matila le lofituina i faamatalaga le lelei na ia faalogo i ai e uiga i le Ekalesia. Sa auina atu e se uo mai le pitonuu muamua a Matila nisi o anomea e osofaia ai aoaoga faavae a le Ekalesia ma faitioina ai le perofeta. Na tuua talu ai nei se alii o lona aiga le Ekalesia ona e le ioe o ia i ni aiaiga faavae patino a le Ekalesia. E manao Matila e tumau faamaoni ae ua amata ona mafaufau pe o ia te ia le malosi. I se tasi aso a o savali atu i le fale mai le aoga, sa faasoa atu e Matila ona lagona ia te oe ma fesili atu mo se fautuaga.

Faaaoga mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga ma le aoaoga faavae o loo aoaoina i le Helamana 5:12 e fesoasoani ai ia Matila ia tumau faamaoni i lana molimau.

Filifili pe faapefea ona fesoasoani i tamaiti aoga ia auai ma le anoa i mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga. Mo se faataitaiga, atonu e aoga le valaaulia o tamaiti aoga e faauma le vaega o le lesona “Faatino i le faatuatua” e na o i latou lava i le taimi muamua. Ona mafai lea ona valaaulia i latou e liliu atu i se isi tamaitiiti aoga ma faasoa atu i ai se tasi o o latou manatu. Atonu e i ai se aafiaga sili atu a tamaiti aoga pe afai latou te faamaeaina le vaega o le lesona “Vaaiga e faavavau” i ni vaega toalaiti. Mafaufau e faamaeaina faatasi o se vasega le vaega o “Punaoa Paia ua filifilia”.

Faatino i le faatuatua

  • O a ni faatinoga amiotonu se lua pe tolu e mafai ona faia e Matila e faalagolago ai i le Faaola ma faamalosia ai lona faavae faaleagaga i lenei taimi faigata? O le a se eseesega e mafai ona faia e nei faatinoga mo ia?

  • O a lesona ua e aoaoina i le taimi ua tuanai e uiga i le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso lea e ono fesoasoani ia Matila?

Vaaiga e faavavau

Mafaufau e vaevae tamaiti aoga i ni vaega toalaiti ma tofi atu i tamaiti aoga taitasi le tasi pe sili atu o fuaitau o mau nei e suesue i ai. A uma ona suesue ma tusifaamaumau e tamaiti aoga a latou tali, valaaulia i latou e feauauai e faasoa atu i a latou vaega mea na latou aoaoina e uiga i le vaaiga e faavavau.

Fesoasoani ia Matila e mafaufau i lona luitau faatasi ma se vaaiga e faavavau e ala i le suesueina o aoaoga a le Faaola.

  • O a nisi o aoaoga a le Faaola e mafai ona e faasoa atu ia Matilda e fesoasoani ai ia te ia e vaai atu ai i ona popolega mai se vaaiga e faavavau? (Mafaufau i fuaitau o mau e pei o nei: Ioane 6:66–69; Eperu 10:32–36; 2 Nifae 31:20; Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:2–4.)

  • E mafai faapefea e nei aoaoga ona fesoasoani ia Matila e vaai atu ai i ona popolega mai se vaaiga e faavavau?

  • E mafai faapefea e le aoaoga faavae o loo aoaoina i le Helamana 5:12 ona fesoasoani ia Matila e vaai ai i ona popolega mai se vaaiga e faavavau?

Tusi se savali puupuu ia Matila e peiseai o loo e auina atu ia te ia se tesi. Ia aofia ai malamalamaaga na maua mai i au suesuega ma le mafaufau loloto, ma uunaia o ia e faaauau pea ma le faamaoni.

Punaoa paia ua filifilia

Ua fesili atu Matila ia te oe po o le a se mea e mafai ona ia faia pe a tuuina atu ia te ia ni fesili e uiga i le Ekalesia lea na te le iloa ni tali. Mafaufau loloto po o le a se mea e mafai ona e faasoa atu ia te ia mai le mulimuli ai i aoaoga a Peresitene Russell M. Nelson.

Filifili e talitonu ia Iesu Keriso. Afai e i ai ni ou masalosaloga i le Atua le Tama ma Lona Alo Pele, po o le moni o le Toefuata’iga po o le faamaoni o le valaauga paia o Iosefa Samita o se perofeta, filifili e talitonu [tagai 2 Nifae 33:10-11] ma tumau i le faatuatua. Avatu au fesili i le Alii ma i isi punaoa faatuatuaina. Suesue faatasi ma se manao ia talitonu nai lo le faamoemoe e mafai ona e maua se measese na tupu i le soifuaga o se perofeta po o se mea faaletonu i tusitusiga paia. Taofi le faatupulaia o ou masalosaloga e ala i le faaleoina atu o i latou i isi tagata masalosalo. Faataga le Alii e taitai oe i lau faigamalaga o sailiiliga faaleagaga. (Russell M. Nelson, “Ua Toetu Keriso; O Le Faatuatua ia te Ia O Le A Aveesea ai Mauga,” Liahona, Me 2021, 103)

  • O le a sou manatu e mafai faapefea ona fesoasoani le fautuaga a Peresitene Nelson ia Matila?

  • O a nisi o punaoa faamaoni e mafai ona liliu atu i ai Matila mo ni tali?

Valaaulia tamaiti aoga e sue ni punavai faatuatuaina eseese e mafai ona latou fautuaina atu ia Matila. O faataitaiga e aofia ai le Potu o Talafou a le Ekalesia, Autu o le Talalelei, Potutusi o le Talalelei, po o isi punavai.

Pe a uma ona e faia ni nai talanoaga ma Matila e faatatau i lona faatuatua ma lana molimau, ua ia faailoa atu lona agaga faafetai ia te oe mo le fesoasoani ia te ia e tu mausali i lona faatuatua ia Iesu Keriso.

Faasoa atu lau molimau e faapea o mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga e mafai ona fesoasoani ia i tatou i o tatou lava olaga. Tuu atu i tamaiti aoga se taimi e mafaufau ai e uiga i le faaaogaina o mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga i o latou lava tulaga. E mafai ona latou faaaogaina a latou api faamaumau mo suesuega mo mea nei.

Mafaufau i ou lava luitau, e aofia ai soo se faaosoosoga a Satani lea atonu o loo “pesi mai ia te [outou]” i le taimi nei (Helamana 5:12). Filifili se tasi e te manaomia ai le fesoasoani mai le Alii, ma tusi i le pito i luga o se itulau i lau api faamaumau mo suesuega. Tusi mataupu faavae e tolu o le mauaina o le malamalama faaleagaga, ma tusifaamaumau pe mafai faapefea ona e faaaogaina na mataupu faavae i lou lava tulaga.

Toe faamanatu le atamai i aoaoga faavae

I le taimi o se lesona i le lumanai, faaali atu i tamaiti aoga se maa ma valaaulia i latou e manatua po o le fea fuaitau o le atamai i aoaoga faavae e o faatasi ma lena mea. Mafaufau e faafefiloi upu o le fasifuaitau autu o le mau i luga o le laupapa ma valaaulia tamaiti aoga e o mai ma tuu le fasifuaitau i le faatulagaga sao.

Lolomi