Fegaiga Fou 2023
13 Aokuso. E Mafai Faapefea e Iesu Keriso ona Fesoasoani ia te A‘u ia Suia? Roma 1–6


“13 Aokuso. E Mafai Faapefea e Iesu Keriso ona Fesoasoani ia te A‘u ia Suia? Roma 1–6,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Korama a le Perisitua Arona ma Vasega a Tamaitai Talavou: O Autu Faaleaoaoga Faavae 2023 (2022)

“13 Aokuso. E Mafai Faapefea e Iesu Keriso ona Fesoasoani ia Te A‘u ia Suia?,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Korama a le Perisitua Arona ma Vasega a Tamaitai Talavou: O Autu Faaleaoaoga Faavae 2023

Ata
papatisoga

13 Aokuso

E Mafai Faapefea e Iesu Keriso ona Fesoasoani ia te A‘u ia Suia?

Roma 1–6

Ata
aikona o le fefautuaai faatasi

Fefautuaai Faatasi

Taitaiina e se uso o le au peresitene o le korama po o le vasega; pe a ma le 10-20 minute

I le amataga o le fonotaga, toe fai faatasi le Autu a Tamaitai Talavou po o le Autu o Korama a le Perisitua Arona. Ona taitaia lea o se talanoaga e uiga i le galuega o le faaolataga ma le faaeaga e faaaoga ai se tasi po o le sili atu o fesili nei po o ni a oe lava fesili (tagai i le Tusitaulima Aoao, 10.2, 11.2). Fuafua ni auala e faatino ai mea tou te talanoaina.

  • Ola i le talalelei. O faapefea ona tatou maua le olioli i le mulimuli ai ia Iesu Keriso?

  • Tausia o i latou e lē tagolima. O ai o la tatou uarota po o le nuu o manaomia la tatou fesoasoani? E mafai faapefea ona tatou fesoasoani ia i latou?

  • Valaaulia tagata uma ia talia le talalelei. E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i le tasi ma le isi ia saunia mo le galuega faafaifeautalai?

  • Tuufaatasia o aiga mo le faavavau. E faapefea ona tatou fesoasoani i taumafaiga a le tatou uarota e faia talafaasolopito o aiga ma galuega o le malumalu?

I le faaiuga o le lesona, pe a talafeagai ai, fai mea nei:

  • Molimau atu i mataupu faavae sa aoaoina.

  • Faamanatu i tagata o le vasega po o le korama e uiga i fuafuaga ma valaaulia na faia i le fonotaga.

Ata
aikona o le aoao atu le aoaoga faavae

Aoao atu le Aoaoga Faavae

E taitaia e se taitai matua po o se talavou; pe a ma le 25–35 minute

Saunia Oe Lava Faaleagaga

“O le talalelei a Iesu Keriso o se talalelei o suiga!” Na saunoa Peresitene Russell M. Nelson (“O Filifiliga mo le Faavavau,” Liahona, Nov. 2013, 108). E faapena foi, sa faamalamalama mai e le Aposetolo o Paulo e faapea pe a papatiso i tatou, tatou te “savavali i le ola toefuataiina” (Roma 6:4). Ona o Iesu Keriso, i aso uma—e le na o le aso tatou te papatiso ai—e mafai ona aumaia ai le “ola toefuataiina” po o se avanoa e savali mamao ese ai mai le agasala ma latalata atili atu ai i le Atua. O le ola ai i le talalelei a Iesu Keriso o lona uiga o le salamo ma ola latalata atili i le Atua—i taimi uma, o nisi taimi e faasolosolo malie—o le iloaina o a tatou taumafaiga o le a taitai atu ai i tatou i se atoatoaga o le olioli.

Mafaufau loloto pe o faapefea ona suia oe ma tagata o loo e aoaoina e le Faaola. E mafai faapefea ona e maua atoatoa le mana o le Faaola e suia ai oe? Mafaufau i lenei mea a o e faitauina le Roma 1–6 ma a o e sauni e aoao atu. E mafai foi ona e toe faamanatuina le savali a Peresitene Russell M. Nelson “E Mafai Ona Tatou Faia ia Lelei Atu ma Ia Tatou Lelei Atu” (Liahona, Me 2019, 67–69) po o le savali a Sister Becky Craven “Tausi le Suiga” (Liahona, Nov. 2020, 58–60).

Aoao Faatasi

Mo nisi o i tatou, o le “ola toefuataiina” ua ofoina mai e Keriso (Roma 6:4) e faigata ona iloatino aua e faasolosolo lava ina tupu, ae mo isi, e vave atu ona tupu lenei suiga. E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega po o le korama e faasoa mai po o le a le uiga o le “savavali i le ola toefuataiina” ia i latou. O a nisi o upu ma fasifuaitau mai le Roma 6 o loo faamatala ai o tatou olaga i le i ai o le faatosinaga ma le aunoa ma le faatosinaga a le Faaola? (Afai e manaomia e le autalavou se fesoasoani, e mafai ona latou vaai i fuaiupu 6, 11, 22–23.) O a isi upu ma fasifuaitau e mafai ona tatou mafaufau i ai? E faapefea ona ofo mai le Faaola e fesoasoani ia i tatou ia suia? O gaoioiga e pei o nei e mafai ona taitai atu ai i se talanoaga loloto atu e uiga i lenei autu.

  • Ina ia fesoasoani i le vasega po o le korama e mafaufau e uiga i suiga e mafai ona fesoasoani le Faaola ia i latou e faia, valaaulia i latou e faitau le faauigaga i lalo o le “Salamo, O le Salamo” i le Taiala i Tusitusiga Paia (scriptures.ChurchofJesusChrist.org). E mafai foi ona latou talanoaina le faauigaga a Peresitene Russell M. Nelson o le salamo i parakalafa muamua e fitu o lana savali “E Mafai Ona Tatou Faia ia Lelei Atu ma Ia Tatou Lelei Atu.” O a upumoni taua ua tatou aoaoina e uiga i le salamo mai nei faauigaga? E mafai foi ona e tuuina atu i le vasega po o le korama se taimi e mafaufau loloto ai i le lisi a Peresitene Nelson o mea ua fetalai mai Iesu ia i tatou e sui (i totonu o le parakalafa lona lima o lana savali). Fautuaina i latou e tusi i lalo se mea patino latou te lagona le uunaia e sui. Tuu atu lau molimau e uiga i le mana o le Faaola e fesoasoani ia i tatou ia salamo ma suia.

  • Fai mai Sister Becky Craven, o nisi taimi e fai mai ai uo mai lona olaga ua tuanai, “E te lei suia lava!” E mafai ona e faasoa atu le saunoaga a Sister Craven e uiga i lenei mea (tagai i le “Tausi le Suiga,” 59–60). Fai atu i tagata o le vasega po o le korama e mafaufau faapea i le lima po o le sefulu tausaga, latou te toe feiloai atu ai i se uo mai lo latou taimi ua tuanai. O a ni suiga e ono iloa lelei e a tatou uo? O a ni auala tatou te faamoemoe o le a tatou suia ai? E mafai faapefea e le faatuatua ia Iesu Keriso ona fesoasoani ia i tatou ia suia? (tagai i le Mosaea 5:2–5, 7; Alema 5:11–13; Eteru 12:27, po o le “mamanu faifai pea mo suiga” na faamatalaina e Sister Craven i parakalafa e fa o lana savali e amata i le “A o ou laitiiti”). E mafai ona e fai atu i le autalavou e faasoa mai soo se aafiaga na fesoasoani ai Iesu Keriso ia i latou e sui.

  • O nisi taimi atonu tatou te mafaufau ai ua faamoemoeina i tatou e faia ni suiga po o ni faaleleiga i o tatou olaga e i tatou lava. E faapefea ona ese lenei mea mai le salamo moni? Ina ia fesoasoani i lau vasega po o le korama e talanoaina lenei fesili, e mafai ona outou toe faamanatu faatasi ia faamatalaga o loo i le “Punaoa Lagolago.” O le a se mea e mafai ona tatou faia nei e saili ai le fesoasoani ma le mana o le Faaola ina ia tumau ma olioli a tatou suiga? E mafai ona avea lenei mea o se avanoa lelei mo le autalavou e mafaufau ai i a latou sini o le atinaega faaletagata lava ia. E mafai faapefea ona tatou faaaofia ai le Faaola i a tatou sini?

Ata
tamaitai talavou o loo savavali

O le faatuatua ia Iesu Keriso e fesoasoani ia i tatou ina ia salamo ai ma avea atili e faapei o Ia i aso taitasi.

Faatino i le Faatuatua

Ia uunai tagata o le vasega po o le korama e manatunatu ma tusi mea o le a latou faia e faatino ai lagona na latou maua i le asō. Afai latou te mananao ai, e mafai ona faasoa mai o latou manatu. Valaaulia i latou e mafaufau pe o le a faapefea ona faamalosia a latou sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e ala i le faatinoina o lagona na latou mauaina.

Punaoa Lagolago

  • Na faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson: “E mafai ona tatou suia a tatou amioga. E mafai ona sui o tatou lava manaoga. E faapefea? E na o le tasi lava le auala. O le suiga moni—suiga tumau—e na o le faamaloloina, faamamaina ma le mana gafatia o le Togiola a Iesu Keriso e mafai ona oo mai ai. E alofa o Ia ia te oe—ia te outou taitoatasi! Ua Ia faatagaina oe e maua Lona mana a o e tausia Ana poloaiga ma le naunautai, faamaoni, ma le a’ia’i“ (“Faaiuga mo le Faavavau,” 108).

  • Na aoao mai Elder Dale G. Renlund: “O le mana e mafai ai le salamo, [o] le taulaga togiola a lo tatou Faaola. O le salamo moni e tatau ona aofia ai le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, le faatuatua lea e mafai ona suia ai tatou, le faatuatua e mafai ona Ia faamagalo ai i tatou, ma le faatuatua o le a Ia fesoasoani mai ia i tatou ia aloese mai measese. O lenei ituaiga o faatuatua e aoga ai Lana Togiola i o tatou olaga. A tatou … ‘toe liliu’ [salamo] faatasi ma le fesoasoaniga a le Faaola, o le a mafai ona tatou lagonaina le faamoemoe i Ana folafolaga ma le olioli o le faamagaloga. A aunoa ma le Togiola, o le a mou atu le faamoemoe ma le olioli masani, ma avea ai le salamo o se amioga pagatia e na ona fetuutuunai. Ae o le faatinoina o le faatuatua ia te Ia, tatou te liua ai i Lona gafatia ma le naunau e faamagalo le agasala” (Dale G. Renlund, “Salamo:O Se Filifiliga Fiafia,” Liahona, Nov. 2016, 122).

Aoao Atu i le Ala a le Faaola

O gaoioiga i lenei otootoga ua fautuaina mai ai ni auala talafeagai e fesoasoani ai i lau vasega po o le korama e aoao faatasi e uiga i le Faaola ma Lona mana e fesoasoani ai ia i tatou ia suia. Atonu e i ai nisi auala o le a sili atu ona aoga mo i latou o loo e aoaoina. Saili ma le agaga tatalo le taitaiga a le Agaga a o e fuafuaina ni auala e atinae ai le faatuatua ia Iesu Keriso.

Lolomi