Fuakava Foʻoú 2023
13 ʻAokosi. ʻE Tokoniʻi Fēfē Au ʻe Sīsū Kalaisi Ke u Liliú? Loma 1–6


“13 ʻAokosi. ʻE Tokoniʻi Fēfē Au ʻe Sīsū Kalaisi Ke u Liliú? Loma 1–6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí: Ngaahi Tefito Fakatokāteliné 2023 (2022)

“13 ʻAokosi. ʻE Tokoniʻi Fēfē Au ʻe Sīsū Kalaisi Ke u Liliú?,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí: Ngaahi Tefito Fakatokāteliné 2023

ʻĪmisi
papitaisó

13 ʻAokosi

ʻE Tokoniʻi Fēfē Au ʻe Sīsū Kalaisi Ke u Liliú?

Loma 1–6

ʻĪmisi
fakaʻilonga fealeaʻaki fakatahá

Fealeaʻaki Fakataha

Tataki ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakalasí pe fakakōlomú; fakafuofua ki ha miniti ʻe 10–20

ʻI he kamataʻanga ʻo e fakatahá, lau fakataha ʻa e Kaveinga ʻo e Kau Finemuí pe ko e Kaveinga ʻo e Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Hili iá, tataki leva ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻo fakaʻaongaʻi ha fehuʻi ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi fehuʻi ʻi laló pe ngaahi fehuʻi pē ʻaʻau (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa, 10.2, 11.2). Palani ha ngaahi founga ke ngāueʻi ai e meʻa ne mou aleaʻí.

  • Moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ko e hā ʻa e founga ʻoku tau maʻu ai ʻa e fiefiá ʻi he muimui kia Sīsū Kalaisí?

  • Tokanga kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Ko hai ʻi hotau uōtí pe tukui koló ʻokú ne fie maʻu ʻetau tokoní? Te tau lava fēfē nai ʻo tokoniʻi kinautolu?

  • Fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ke nau maʻu e ongoongoleleí. Te tau fetokoniʻaki fēfē nai ke mateuteu ki he ngāue fakafaifekaú?

  • Fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke taʻengata. Te tau tokoni fēfē nai ki he ngaahi ngāue ʻa hotau uōtí ke fakahoko ʻa e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé?

ʻI he fakaʻosinga ʻo e lēsoní, fakahoko e ngaahi meʻa ko ʻení, ʻo ka fie maʻu:

  • Fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo akoʻí.

  • Fakamanatu ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe kōlomú fekauʻaki mo e ngaahi palani mo e fakaafe naʻe fakahoko ʻi he lolotonga e fakatahá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi e tokāteliné

Akoʻi e Tokāteliné

Tataki ʻe ha taki kakai lalahi pe toʻu tupu; fakafuofua ki ha miniti ʻe 25–35

Teuteuʻi Fakalaumālie Koe

“Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha ongoongolelei ia ʻo e liliu!” Ko ha lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni (“Ngaahi Fili ki ʻItānití,” Liahona, Nōvema 2013, 108). Ko e meʻa tatau pē naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, [ʻo ne pehē] ʻi he taimi ʻoku tau papitaiso aí, ʻoku tau “[ʻaʻeva] ʻi he moʻui foʻou” (Loma 6:4). Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, ʻe lava ke ʻomi ʻe he ʻaho kotoa pē—ʻo ʻikai ko e ʻaho pē ʻoku tau papitaiso aí—ha “moʻui foʻou” pe ko ha faingamālie ke tau toe fakamamaʻo ange ai mei he angahalá pea ofi ange ki he ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ʻa e moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke fakatomala mo ofi ange ki he ʻOtuá—maʻu ai pē, pea māmālie he taimi ʻe niʻihi—ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻe tataki kitautolu ʻe heʻetau ngaahi feingá ki ha fiefia kakato.

Fakalaulauloto ki he founga ʻoku liliu ai koe mo e kakai ʻokú ke akoʻí ʻe he Fakamoʻuí. Te ke lava fēfē ʻo maʻu kakato ange ʻa e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke liliu koé? Fakakaukau ki heni ʻi hoʻo lau ʻa e Loma 1–6 pea ʻi hoʻo teuteu ke faiakó. Te ke lava foki ʻo toe vakaiʻi e pōpoaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Angé” (Liahona, Mē 2019, 67–69) pe pōpoaki ʻa Sisitā Peki Kalaveni “Hokohoko Atu ʻa e Liliú” (Liahona, Nōvema 2020, 58–60).

Ako Fakataha

ʻOku faingataʻa ki ha niʻihi ʻo kitautolu ke ʻiloʻi ʻa e “moʻui foʻou” ʻoku foaki ʻe Kalaisí (Loma 6:4) koeʻuhí he ʻoku hoko māmālie ia, ka ki ha niʻihi kehe, ʻoku vave ange ʻene hoko ʻa e liliú ni. Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí pe kōlomú ke vahevahe ʻa e ʻuhinga kiate kinautolu ʻo e “[ʻaʻeva] ʻi he moʻui foʻoú.” Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea mei he Loma 6 ʻokú ne fakamatalaʻi ʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻoku kau mo ʻikai kau ai e ivi tākiekina ʻo e Fakamoʻuí? (Kapau ʻoku fie maʻu tokoni e toʻu tupú, ʻe lava ke nau kumi ʻi he veesi 6, 11, 22–23.) Ko e hā ha ngaahi foʻi lea mo ha ngaahi kupuʻi lea kehe te tau lava ʻo fakakaukau ki ai? ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau liliú? ʻE lava ke iku e ngaahi ʻekitivitī hangē ko ʻení ki ha fealēleaʻaki loloto ange ʻi he tefito ko ʻení.

  • Ke tokoni ki he kalasí pe kōlomú ke nau fakakaukau ki he ngaahi liliu ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he Fakamoʻuí ke fakahokó, fakaafeʻi kinautolu ke lau ʻa e fakaʻuhinga ʻi he “Fakatomalá, Fakatomalaʻí” ʻi he Fakahinohino kihe Ngaahi Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Te nau lava foki ʻo aleaʻi e fakaʻuhinga ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e fakatomalá ʻi he ʻuluaki palakalafi ʻe fitu ʻo ʻene pōpoaki “Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Angé.” Ko e hā ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻoku tau ako fekauʻaki mo e fakatomalá mei he ngaahi fakaʻuhinga ko ʻení? Te ke lava foki ʻo ʻoange ki he kalasí pe kōlomú ha taimi ke nau fakalaulauloto ai ki he lisi ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo e ngaahi meʻa ʻoku kole mai ʻe Sīsū ke tau liliú (ʻi he palakalafi nima ʻo ʻene pōpoakí). Poupouʻi kinautolu ke hiki ha meʻa pau ʻoku nau ongoʻi ʻoku ueʻi kinautolu ke nau liliu. Fai hoʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu ke tau fakatomala mo liliú.

  • Naʻe pehē ʻe Sisitā Peki Kalaveni ʻoku faʻa pehē ʻe hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi he kuohilí, “Kuo teʻeki ai pē ke ke liliu koe!” ʻE lava ke ke vahevahe e fakamatala ʻa Sisitā Kalaveni fekauʻaki mo e meʻá ni (vakai, “Hokohoko Atu ʻa e Liliú,” 59–60). Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe kōlomú ke nau fakakaukauloto, ʻ ʻoku ʻoku nau fetaulaki mo hanau kaungāmeʻa ʻi he kuohilí ʻi ha taʻu ʻe nima pe hongofulu. Ko e hā ha ngaahi liliu ʻe ala ʻasi mahino ki hotau ngaahi kaungāmeʻá? Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tau ʻamanaki te tau liliu ai? ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ke tau liliú? (vakai, Mōsaia 5:2–5, 7; ʻAlamā 5:11–13; ʻEta 12:27, pe ko e “sīpinga hokohoko ki he liliú” naʻe fakamatalaʻi ʻe Sisitā Kalaveni ʻi he palakalafi ʻe fā ʻo ʻene pōpoakí ʻa ia ʻoku kamata ʻaki ʻa e “ʻI heʻeku kei siʻí”). Te ke lava ʻo kole ki he toʻu tupú ke nau vahevahe ha faʻahinga aʻusia ne tokoniʻi ai kinautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke nau liliu.

  • ʻE lava ke tau fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ʻoku fie maʻu ke tau fai ha ngaahi liliu pe fakaleleiʻi ʻetau moʻuí ʻiate kitautolu pē. ʻOku kehe fēfē nai ʻeni mei he fakatomala moʻoní? Ke tokoni ki hoʻo kalasí pe kōlomú ke aleaʻi e fehuʻi ko ʻení,ʻe lava ke mou toe vakaiʻi fakataha e fakamatala ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Poupoú.” Ko e hā te tau lava ʻo fai he taimí ni ke fekumi ki he tokoni mo e mālohi ʻo e Fakamoʻuí kae lava ke tuʻuloa mo fakafiefia ʻetau liliú? ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha faingamālie lelei ki he toʻu tupú ke nau fakakaukauʻi ai ʻenau ngaahi taumuʻa fakalakalaka fakatāutahá. Te tau fakakau fēfē ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau ngaahi taumuʻá?

ʻĪmisi
kau finemui ʻoku nau luelue

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ke tau fakatomala pea hoko ʻo hangē ange ko Iá ʻi he ʻaho takitaha.

Ngāue ʻi he Tui

Poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí pe kōlomú ke nau fakalaulauloto mo lekooti ʻa e meʻa te nau fakahoko ke ngāueʻi ai e ngaahi ongo ne nau maʻu ʻi he ʻaho ní. ʻE lava ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú, ʻo kapau te nau loto ki ai. Fakaafeʻi ke nau fakakaukau ki he founga ʻe fakamālohia ai ʻe heʻenau ngaahi ueʻi fakalaumālié ʻa honau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Poupoú

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Te tau lava ʻo liliu hotau ʻulungāngá. ʻE lava ke liliu ʻetau holí. ʻO fēfē? ʻOku taha pē e foungá. ʻOku toki lava pē ʻa e liliu moʻoní—liliu fakaʻaufulí—ʻi he ivi faifakamoʻui, fakamaʻa, mo malava ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe—ʻiate kimoutolu kotoa! ʻOkú Ne fakaʻatā ke ke maʻu Hono mālohí ʻi hoʻo tauhi vēkeveke, fakamātoato, mo totonu ʻEne ngaahi fekaú” (“Ngaahi Fili ki ʻItānití,” 108).

  • Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo pehē: “Ko e mālohi ʻokú ne ʻai ke lava e fakatomalá, [ko e] feilaulau fakalelei hotau Fakamoʻuí. Kuo pau ke kau ʻi he fakatomala moʻoní ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, tui te Ne lava ʻo liliu kitautolu, tui te Ne lava ʻo fakamolemoleʻi kitautolú, mo tui te Ne tokoniʻi kitautolu ke tau hao mei ha ngaahi toe fehālaaki lahi ange. ʻOku ʻai ʻe he faʻahinga tui ko ʻení ʻa ʻEne Fakaleleí ke ʻaonga ʻi heʻetau moʻuí. ʻI heʻetau … ‘tafoki’ [fakatomala] ʻi he tokoni ʻa e Fakamoʻuí, [te tau lava ai ʻo ongoʻi] ha ʻamanaki lelei ʻi Heʻene ngaahi talaʻofá mo e fiefia ʻo e fakamolemoleʻí. Ka ʻikai e Huhuʻí, ʻe mōlia atu e ʻamanaki leleí mo e fiefiá kae hoko ʻa e fakatomalá ia ko ha liliu fakamamahi pē ki he tōʻongá. Ka ʻi heʻetau tui kiate Iá, ʻoku tau ului ai ki Heʻene malava mo ʻEne fie fakamolemoleʻi e angahalá” (Dale G. Renlund, “Fakatomalá: Ko ha Fili Fakafiefia,” Liahona, Nōvema 2016, 122).

Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí

ʻOku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi ʻekitivitī ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení ha ngaahi founga ʻe ala tokoni ke ako fakataha ai hoʻo kalasí pe kōlomú fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo Hono mālohi ke tokoniʻi kitautolu ke tau liliú. Mahalo ʻe ʻi ai mo ha ngaahi founga kehe ʻe ngāue lelei ange kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí. Fekumi ʻi he faʻa lotu ki he fakahinohino ʻa e Laumālié ʻi hoʻo palani ha ngaahi founga ke fakatupulaki ai ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí.

Paaki