Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú


“Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2023)

“Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau ako ʻa e folofolá

Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú—Maʻá e ʻApí mo e Lotú

Ko Hai ʻOku Fakataumuʻa Ki Ai ʻa e Maʻuʻanga Tokoni Ko ʻEní?

Ko e maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻoku maʻá ha taha pē ʻoku fie ako mei he Tohi ʻa Molomoná—fakafoʻituitui, fakafāmili, pea ʻi he ngaahi kalasi ʻi he Lotú. Kapau kuo teʻeki ke ke ako maʻu pē ʻa e folofolá ʻi he kuohilí, ʻe ala tokoni ʻa e maʻuʻanga tokoni ko ʻení ke ke kamata leva. Kapau kuó ke anga ʻaki hono ako maʻu pē ʻa e folofolá, ʻe ala tokoni ʻa e maʻuʻanga tokoni ko ʻení ke ke maʻu ha ngaahi aʻusia ʻoku ʻuhingamālie angé.

Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ʻi ʻApi

Ko e feituʻu lelei taha ke ako ai ʻa e ongoongoleleí ko ʻapi. ʻE lava ke poupouʻi koe ʻe hoʻo kau faiako ʻi he lotú, pea ʻe lava ke poupou atu ʻa e kāingalotu kehe ʻi he uōtí. Ka ke ke lava ʻo moʻui fakalaumālié, te ke fiemaʻu mo ho fāmilí ha fakaivia fakaʻaho mei he “folofola lelei ʻa e ʻOtuá” (Molonai 6:4; vakai foki, Russell M. Nelson, “Lea Fakafeʻiloakí,” Liahona, Nōvema 2018, 6–8).

Fakaʻaongaʻi ʻa e maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻi ha founga pē ʻe ala tokoni kiate koé. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he ngaahi fokotuʻutuʻu fakalēsoní ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni taʻengata ʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea fokotuʻu atu mo ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ʻekitivitī ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo ako fakafoʻituitui ʻa e folofolá, ako mo ho fāmilí, pe ako mo ho ngaahi kaungāmeʻá. ʻI hoʻo akó, muimui ki he fakahinohino ʻa e Laumālié ke ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni taʻengata ʻoku ʻuhingamālie kiate koé. Fekumi ki he ngaahi pōpoaki ʻa e ʻOtuá maʻaú, pea muimui ki he ngaahi ueʻi ʻokú ke maʻú.

Kau Faiako mo e Kau Ako ʻi he Lotú

Kapau ʻokú ke akoʻi ha kalasi Palaimeli, kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻa e toʻu tupú pe kakai lalahí, kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, pe kalasi ʻa e Kau Finemuí, ʻoku poupouʻi atu koe ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu fakalēsoni ʻi he maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻi hoʻo teuteu ke faiakó. Ko e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú ko e naunau fakalēsoni ia ki hoʻo kalasi ʻi he Sāpaté. ʻOku fakataumuʻa ʻa e ngaahi fakakaukau fakaako ʻi he maʻuʻanga tokoni ko ʻení ke ako ʻi ʻapi pea ʻi he lotú. ʻI hoʻo teuteu ke faiakó, kamata ʻaki hano vahevahe hoʻo ngaahi aʻusia ʻi he folofolá. ʻE hoko hoʻo teuteu mahuʻinga tahá ʻi he taimi ʻokú ke fekumi ai ʻi he folofolá mo fekumi ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Kumi ʻa e ngaahi moʻoni taʻengata ʻoku nau tokoniʻi koe ke ke hoko ʻo hangē ange ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ke ke ʻiloʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení pea mahino ʻa e puipuituʻa ʻo e folofolá.

Manatuʻi ko hono ako lelei taha ʻo e ongoongoleleí, ʻoku fakatefito ia ʻi ʻapi pea poupou ki ai ʻa e Siasí. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko ho tefitoʻi fatongiá ke poupouʻi ʻa e kakai ʻokú ke akoʻí ʻi heʻenau ngaahi feinga ke ako mo moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ʻapí. ʻOange ha ngaahi faingamālie ke nau vahevahe ai ʻenau ngaahi aʻusiá, fakakaukaú, mo e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi potufolofolá. Fakaafeʻi ke nau vahevahe ʻa e ngaahi moʻoni taʻengata kuo nau maʻú. ʻOku mahuʻinga ange ʻeni ʻi hano akoʻi ke ʻosi ʻa e lēsoní.

Palaimelí

ʻOku kamata hoʻo teuteu ke akoʻi ʻa e Palaimelí ʻi hoʻo ako fakataautaha mo fakafāmili ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻI hoʻo fai iá, mateuteu ki ha ngaahi ueʻi mo e ngaahi fakakaukau mei he Laumālie Māʻoniʻoní fekauʻaki mo e fānau ʻi hoʻo kalasi Palaimelí. Faʻa lotu, pea ʻe lava ke ueʻi koe ʻe he Laumālié ki ha ngaahi fakakaukau ke tokoniʻi kinautolu ke nau ako ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI hoʻo teuteu ke faiakó, te ke ala maʻu ha toe ueʻi fakalaumālie ʻaki haʻo vakaiʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fakafaiako ʻi he maʻuʻanga tokoni ko ʻení. ʻOku ʻi ai ha konga ʻi he lēsoni takitaha ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú ʻoku ui ko e “Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú.” Fakakaukau ki he ngaahi fakakaukau ko ʻení ko ha ngaahi fokotuʻu te nau tokoniʻi koe ke ke kamata ongoʻi ha ueʻi fakalaumālie. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e fānau ʻi hoʻo kalasi Palaimelí—pea te ke ʻiloʻi lelei ange kinautolu ʻi hoʻo fengāueʻaki fakataha mo kinautolu ʻi he kalasí. ʻOku ʻafioʻi foki kinautolu ʻe he ʻOtuá, pea te Ne ueʻi fakalaumālie koe ʻaki ʻa e ngaahi founga lelei taha ke akoʻi mo tāpuekina ʻaki kinautolú.

ʻOku malava pē ke ʻosi fakahoko ʻe he fānau ʻi hoʻo kalasí ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú mo honau ngaahi fāmilí. ʻOku sai pē ia. ʻOku lelei hono toutou fakahoko ha meʻá. Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fevahevaheʻaki ʻa e meʻa naʻa nau ako ʻi ʻapí—neongo ʻoku totonu ke ke palani foki mo ha ngaahi founga ke kau mai ai ʻa e fānaú neongo kapau ʻoku ʻikai ke nau ako ʻi ʻapi. ʻOku ola lelei ange hono ako ʻe he fānaú ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he taimi ʻoku toutou akoʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení, ʻi ha ngaahi ʻekitivitī kehekehe. Kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ola lelei ha ʻekitivitī ako ki he fānaú, fakakaukau ke toutou fakahoko ia, tautautefito kapau ʻokú ke akoʻi ha fānau iiki ange. Te ke lava foki ʻo toe vakaiʻi ha ʻekitivitī mei ha lēsoni kimuʻa.

ʻI he ngaahi māhina ʻoku Sāpate ʻe nimá, ʻoku poupouʻi atu ʻa e kau faiako Palaimelí ke nau fetongi ʻa e lēsoni kuo fakataimi-tēpileʻi ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻi he Sāpate nimá ʻaki ha ʻekitivitī ako ʻe taha pe lahi ange ʻi he “Fakamatala Fakalahi E: Maʻá e Palaimelí—Ko Hono Teuteuʻi ʻo e Fānaú ki ha Moʻui Kakato ʻi he Hala ʻo e Fuakava ʻa e ʻOtuá.”

Ngaahi Kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻa e Toʻu Tupú mo e Kakai Lalahí

Ko ha tefitoʻi ʻuhinga ʻe taha ʻoku tau fakataha ai ʻi he ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpaté ke fetokoniʻaki mo fepoupouʻaki ʻi heʻetau feinga ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí. Ko ha founga faingofua ke fakahoko ai ʻení ko hano ʻeke ha fehuʻi hangē ko ʻení “Ko e hā ha meʻa kuo akoʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he uiké ni ʻi hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú?” ʻE lava ke tākiekina ʻe he ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení ki ha ngaahi fealēleaʻaki ʻuhingamālie ʻoku nau langaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

Hili iá te ke lava leva ʻo fakaafeʻi ha fealēleaʻaki ʻoku fakatefito ʻi he ngaahi fokotuʻu ki he akó ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke fokotuʻu atu ʻe ha fakakaukau fakaako ke fekumi ʻi he ʻAlamā 36 pea hiki ha lisi ʻo e ngaahi foʻi lea ʻoku nau akoʻi fekauʻaki mo e fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi he fakatomalá. Te ke lava ʻo kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe pea talanoa fekauʻaki mo e ngaahi foʻi lea naʻa nau maʻú. Pe ko haʻo tuku ha taimi ke faʻu fakataha ai ʻe he kalasí ʻa e lisí.

Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí

ʻI he taimi ʻoku fakataha ai ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí ʻi he Sāpaté, ʻoku kiʻi kehe ʻenau taumuʻá mei ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate. Makehe mei he fetokoniʻaki ʻa e ongo kulupu ko ʻení ke ako ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku nau toe fakataha foki ke fealēleaʻaki fakataha fekauʻaki mo hono fakahoko ʻa e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 1.2). ʻOku nau fakahoko ʻeni ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e kau palesitenisī fakakalasí mo fakakōlomú.

ʻI he ʻuhinga ko ʻení, ʻoku totonu ke kamata ʻa e fakataha fakakōlomú pe fakakalasí takitaha ʻaki hano tataki ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú pe fakakalasí ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi ngāué, hangē ko ʻení, moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ngāue fakaetauhi ki he kakai faingataʻaʻiá, vahevahe ʻa e ongoongoleleí, pe kau ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.

Hili ʻa e taimi fealēleaʻaki fakataha ko ʻení, ʻe tataki leva ʻe he faiakó ʻa e kalasí pe kōlomú ʻi hono ako fakataha ʻa e ongoongoleleí. ʻE lava ke vahe ki he kau taki kakai lalahí pe kau mēmipa ʻo e kalasí pe kōlomú ke nau faiako. ʻE hanga ʻe he kau palesitenisī fakakalasí pe fakakōlomú, ʻi haʻanau feongoongoi mo e kau taki kakai lalahí, ʻo vahe ‘a e ngaahi ngafa ko ʻení.

ʻOku totonu ke teuteu ʻa e kakai kuo vahe ke faiakó ʻaki haʻanau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fokotuʻu ki he akó ʻi he fokotuʻutuʻu fakalēsoni fakauike ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. ʻI he fokotuʻutuʻu fakalēsoni takitaha, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he kiʻi fakaʻilonga ko ʻení ha ʻekitivitī ʻoku felāveʻi tonu mo e toʻu tupú. Ka neongo iá, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ha faʻahinga fokotuʻu pē ʻi he fokotuʻutuʻu fakalēsoní ko ha ʻekitivitī ako maʻá e toʻu tupú.

Ke maʻu ʻa e sīpinga ʻo ha ʻasenita ki he ngaahi fakataha fakakōlomú mo e fakakalasí, vakai, fakamatala fakalahi H.

Paaki