Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
26 Aokuso–1 Setema: “O Le Papa o lo Tatou Togiola.” Helamana 1–6


“26 Aokuso-1 Setema: ‘O Le Papa o lo Tatou Togiola.’ Helamana 1--6,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2023)

“26 Aokuso–1 Setema. Helamana 1–6,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024 (2023)

Ata
galu o loo fafati i luga o papa

26 Aokuso-1 Setema: “O Le Papa o lo Tatou Togiola”

Helamana 1–6

O le tusi a Helamana o loo faamaumauina ai manumalo ma puapuaga o sa Nifae ma sa Lamana. E amata i “se faigata tuga i totonu o tagata sa Nifaē” (Helamana 1:1), ma sa faaauau pea ona oo mai faigata i le faamaumauga atoa. O ‘i tatou te faitau ai e uiga i faiga faapolokiki, o ‘au faomea, teenaina o perofeta, ma le faamaualuga ma le le talitonu i le laueleele atoa. Ae tatou te maua ai foi faataitaiga e pei o Nifae ma Liae ma “vaega sili ona lotomaualalalo o tagata,” o e sa le gata ina faasaoina ae na tuputupu a’e faaleagaga (Helamana 3:34). Na faapefea ona latou faia? Na faapefea ona tumau lo latou malolosi a o amata ona paʻuʻu ma malepelepe lo latou malo? O le ala lava e tasi lea e tumau malosi ai soo se tasi o i tatou i “matagi malolosi” lea e aumai e le tiapolo e “pesi mai ia te i [tatou]”—e ala i le atinaeina o o tatou olaga “i luga lava o le papa o lo tatou Togiola, o Keriso lea, le Alo o le Atua, … o se faavae lea afai e atiae ai tagata e le mafai lava ona pauu i latou” (Helamana 5:12).

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Lotu

Helamana 1–6

O le faamaualuga e vavaeese ai a’u mai le Agaga ma le malosi o le Atua.

A o e faitauina le Helamana 1–6, atonu e te matauina se mamanu i amioga a sa Nifae. Pe a latou amiotonu, e faamanuia i latou e le Atua, ma latou manuia. A mavae se taimi, e oo ina latou faamaualuluga ma amioleaga, ma fai filifiliga e taitai atu ai i le faatamaiaga ma puapuaga. Ona faalotomaualaloina lea ma musuia i latou e salamo, ona toe faamanuia foi lea o i latou e le Atua. E tupu soo le tulai mai o lea mamanu lea e faapea ona ta’ua ai e nisi tagata o le “taamilosaga o le faamaualuga.”

Ata
o le taamilosaga o le faamaualuga

O le “taamilosaga o le faamaualuga.”

Vaavaai mo faataitaiga o lenei taamilosaga a o e faitau i le Helamana 1–6. O nisi nei o fesili e fesoasoani ia te oe e malamalama ai i lenei mamanu:

  • O a ni faamaoniga o le faamaualuga o e vaaia ia sa Nifae? (tagai, mo se faataitaiga, Helamana 3:33–34; 4:11–13). O e vaaia se faataitaiga talitutusa o le faamaualuga ia te oe lava?

  • O a taunuuga o le faamaualuga ma le amioleaga? (tagai Helamana 4:23–26). O a taunuuga o le lotomaualalo ma le salamo? (tagai Helamana 3:27–30, 35; 4:14–16).

  • O a mea na manao Helamana ia manatua e ona atalii? (tagai Helamana 5:4–12). E mafai faapefea e le manatuaina o nei upumoni ona fesoasoani ia te oe e aloese ai ma le faamaualuga?

Tagai foi “Mataupu 18: Ia Faaeteete i le Faamaualuga,” Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ezra Taft Benson (2014), 229–40; “Ua Naunau ia te Oe,” Viiga, nu. 144.

Helamana 3:24–35

O le faatuatua ia Keriso e faatumulia ai lo’u agaga i le olioli.

I le Helamana 3, na faamatalaina ai e Mamona se taimi o le olioli ina ua matua faamanuiaina le Ekalesia lea na oo lava i taitai na faateia ai. E faavae i mea e te faitauina i fuaiupu 24–32, o le a sou manatu o le a le mea na taitai atu ai i lena tulaga fiafia? E ui i lea, sa le’i faaauauina e tagata uma o le ekalesia le olioli. Matau eseesega i le va o tagata o loo faamatalaina i fuaiupu 33–35. O le a se mea ua e aoao mai ia latou faataitaiga?

Vaavaai mo le faaaogaina faaletagata lava ia. Sa faaaoga e le perofeta o Mamona le fasifuaitau “ua faapea ona tatou vaai” e faamamafa ai upumoni taua a o ia otootoina le Tusi a Mamona. Mo se faataitaiga, le a le mea sa manao o ia tatou te vaai i ai i le Helamana 3:27–30? A o e suesue i tusitusiga paia, atonu e te taofi i nisi taimi e faauma le fasifuaitau “ma ua faapea ona tatou vaai ai” e faatatau i mea ua e faitauina.

Helamana 5:6–7

E mafai ona ou faamamaluina le suafa o le Faaola.

O le faitauina o le Helamana 5:6–7 e ono musuia ai oe e mafaufau i igoa ua tuuina atu ia te oe, e aofia ai igoa o le aiga. O a uiga o nei igoa ia te oe? E mafai faapefea ona e faamamaluina i latou? E sili atu foi ona taua, le mafaufau i le uiga o le tauaveina o le suafa o le Faaola (tagai Moronae 4:3). E faapefea ona e faamamaluina lena suafa paia?

Helamana 5:12–52

Ata
seminary icon
Afai ou te faia Iesu Keriso ma ou faavae, e le mafai ona ou pau.

O le a le uiga ia te oe o le “atinae [lou] faavae” i luga lava “o le papa o lo tatou Togiola”? (Helamana 5:12). Na faapefea ona e maua le saogalemu mai afā o le olaga ia Iesu Keriso? A o e faitau i le Helamana 5:12–52, matau le ala na faamanuiaina ai Nifae ma Liae i le fausiaina o lo la faatuatua i luga o le papa o lo la Togiola.

O nisi tagata e iloa e aoga le vaai faalemafaufau i mea o loo latou suesueina. Ina ia faaalia le Helamana 5:12, e mafai ona e fausia se tamai fale i luga o ituaiga faavae eseese. Ona e fatuina lea o se “afā malosi” e ala i le faapasīina o le vai i luga [o le tamai fale] ma faaaoga se ili e fatu ai se matagi. O a ni malamalamaaga ua tuuina atu e lenei mea ia te oe e uiga i le fausiaina o lou faavae ia Iesu Keriso? O le a se isi mea ua e aoaoina mai le vitio “A Secure Anchor”? (Potutusi o le Talalelei).

O lefuaiupu 50 o loo ta’ua ai le “tetele o faamaoniga” na maua e sa Lamana. O le faitauina o le Helamana 5:12–52 e ono aumaia ai i lou mafaufau ia faamaoniga ua tuuina mai e le Atua ia te oe. Mo se faataitaiga, atonu “o se musumusu” mai le Agaga Paia ua faamalosia ai lou faatuatua i le Faaola (Helamana 5:30; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:66). Pe atonu foi sa e i ai i le pogisa ma tagi atu i le Atua mo se faatuatua sili atu (tagai i le Helamana 5:40–47). O a nisi aafiaga na fesoasoani ia te oe e fausia ai lou faavae i luga o Iesu Keriso?

Tagai foi Russell M. Nelson, “O Le Malumalu ma Lou Faavae Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2021, 93–96; Sean Douglas, “Faafetaiaia O o Tatou Afā Faaleagaga e ala i le Talitonu ia Keriso,” Liahona, Nov. 2021, 109–11; Autu o le Talalelei, “Faatuatua ia Iesu Keriso,” Potutusi o le Talalelei.

Mo nisi manatu, tagai i lomiga o lenei masina o mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

Manatu mo le Aoaoina o Tamaiti

Helamana 3:24, 33–34; 4:11–15

E finagalo le Tama Faalelagi ia ou lotomaualalo.

  • Mafaufau e valaaulia lau fanau e tusi a latou lava fatuga o le “taamilosaga o le faamaualuga,” e faavae i luga o le ata o loo i luga. Ma, a o outou faitau faatasi le Helamana 3:24, 33–34 ma le 4:11–15, e mafai ona latou faasino i vaega o le taamilosaga o loo faamatala mai e nei fuaiupu. E mafai faapefea ona tatou filifili ia lotomaualalo—ma tumau ai i lena ala?

Helamana 5:12

O le a ou fausia lo’u faavae i luga o Iesu Keriso.

  • Mafaufau e faaaoga se ata o se malumalu e amata ai se talanoaga e uiga i le mafuaaga e manaomia ai e fale ni faavae malolosi. Pe e mafai foi ona e vaai i le faavae o lou fale po o le fale o le Ekalesia. Ina ia faamamafa atu le malosi o se faavae papa mausali, e mafai e lau fanau ona taumafai e fesiitai se maa e ala i le feulaina. Ao outou faitau faatasi le Helamana 5:12, fesili atu i tamaiti pe aisea latou te manatu ai o Iesu Keriso o se “faavae mautinoa” mo o tatou olaga. E faapefea ona tatou fausia o tatou olaga ia te Ia? (tagai Helamana 3:27–29, 35 ma le Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4).

  • Valaaulia lau fanau e fau se olo e faaaoga ai poloka po o isi anomea i luga o ituaiga faavae eseese (e pei o polo vavae po o se maa mafolafola). E faapefea ona avea le faavae mautu e pei o Iesu Keriso? E mafai ona latou faaopoopo se poloka i le fausaga mo manatu taitasi latou te faasoa mai e uiga i mea e mafai ona latou faia e mulimuli ai ia te Ia.

Helamana 5:21–52

E musumusu atu le Agaga Paia i se leo malu ma le itiiti.

  • O le leo o loo faamatalaina i le Helamana 5:29–30, 45–47 o loo aoao mai ai i tatou i se auala se tasi e fetalai mai ai le Agaga Paia ia i tatou. Ina ia fesoasoani i lau fanau ia malamalama i lenei upumoni, mafaufau e faitau le “Mataupu 37: Nifae ma Liae i le Falepuipui” (Tala o le Tusi a Mamona, 99–102). Pe a e talanoa e uiga i le leo na faalogo i ai tagata, tautala i se leo lemu. Toe fai le tala i ni nai taimi, ma valaaulia tamaiti e musumusu faatasi ma oe. Fesoasoani ia i latou e mafaufau i isi auala e mafai ona talanoa mai ai le Agaga Paia ia i tatou. Ina ia faamalosia lenei mataupu faavae, e mafai ona outou usuina faatasi le “The Still Small Voice” (Tusipese a Tamaiti, 106-7).

Helamana 5:20–52

O le salamo e suia ai le pogisa faaleagaga i le malamalama.

  • Ina ia faamamafa atu mea o loo aoao mai e le Helamana 5:20–41 e uiga i le pogisa ma le malamalama, taumafai e faitau pe aotele nei fuaiupu i le pogisa, e faaaoga ai na o se moliuila mo le malamalama. E mafai e lau fanau ona faalogo mo mea e manaomia e tagata ona fai ina ia aveesea ai le pogisa. Ona ki lea o moli, ma faitau faatasi fuaiupu 42-48 . O le a se mea o aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le salamo?

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Ata
Nifae ma Liae i le falepuipui

E oo lava i le falepuipui, sa puipuia Nifae ma Liae e le mana o le Atua.

©O Le Tusi a Mamona mo le Au Faitau Talavou, Ua Siomia Nifae ma Liae e se Afi Faaniutu, saunia e Briana Shawcroft; e le mafai ona kopiina

Lolomi