Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
14–20 ʻOkatopa: “Ko e Fānau ʻA Kimoutolu ʻo e Fuakavá.” 3 Nīfai 20–26


“14–20 ʻOkatopa: ‘Ko e Fānau ʻA Kimoutolu ʻo e Fuakavá.’ 3 Nīfai 20–26,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2023)

“14–20 ʻOkatopa. 3 Nīfai 20–26,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2023)

ʻĪmisi
Ko e hā mai ʻa Kalaisi ki he Kakai Nīfaí

Tā fakatātaaʻi ʻo e hā mai ʻa Kalaisi ki he kakai Nīfaí, ʻe Andrew Bosley

14–20 ʻOkatopa: “Ko e Fānau ʻA Kimoutolu ʻo e Fuakavá”

3 Nīfai 20–26

ʻI hoʻo fanongo ki he fakaʻaongaʻi ʻe he kakaí ʻa e ngaahi foʻi lea hangē ko e fale ʻo ʻIsileli, ʻokú ke ongoʻi nai hangē ʻoku nau talanoa fekauʻaki mo koé? Ko e kau Nīfaí mo e kau Leimaná ko ha hako totonu kinautolu ʻo ʻIsileli, “ko ha vaʻa ʻo e ʻakau ʻo ʻIsilelí,” ka naʻa nau ongoʻi “hē mei hono tefitó” (ʻAlamā 26:36; vakai foki, 1 Nīfai 15:12). Ka naʻe finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke nau ʻiloʻi naʻe ʻikai ke nau hē kiate Ia. Naʻá Ne folofola, “ʻOku mou ʻo e fale ʻo ʻIsilelí; pea ʻoku mou kau ʻi he fuakavá” (3 Nīfai 20:25). Mahalo te Ne folofola ʻaki ha meʻa tatau kiate koe ʻi he ʻahó ni, he ko ha taha pē kuo papitaiso peá ne fai ha fuakava mo Ia ʻokú ne kau foki mo ia ʻi he fale ʻo ʻIsilelí, ‘okú ne “ʻi he fuakavá.” ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻi he folofola ʻa Sīsū fekauʻaki mo e fale ʻo ʻIsilelí, ko ʻEne ʻuhingá kiate koe. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakahinohino ke tāpuakiʻi e “ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e māmaní” kiate koe (3 Nīfai 20:27). Ko e fakaafe ke “toe ʻā hake, pea ʻai ho mālohí” naʻe fai ia maʻau (3 Nīfai 20:36). Pea ʻoku ʻaʻau ʻa ʻEne talaʻofa mahuʻingá, “Ko ʻeku ʻofá ʻe ʻikai mahuʻi meiate koe, pea ʻe ʻikai hiki ʻa e fuakava ʻo ʻeku melinó,” (3 Nīfai 22:10).

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

3 Nīfai 20–22

ʻI he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ha ngāue fakaofo.

ʻI he 3 Nīfai 20–22, naʻe kikite ʻa e Fakamoʻuí fekauʻaki mo e kahaʻu ʻo Hono kakai ʻo e fuakavá (vakai tautautefito ki he 3 Nīfai 20:30–32, 39–41; 21:9–11, 22–29). ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, manatuʻi ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻOku tau kau ʻi he kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí. ‘Oku ʻatautolu ʻa e faingamālie ke kau fakataautaha ʻi hono fakahoko e ngaahi talaʻofa ko ení. He toki taimi fakafiefia moʻoni eni ke moʻui ai!” (“The Gathering of Scattered Israel,” Liahona, Nov. 2006, 79). Ko e ngaahi kikite fē ʻokú ke mātuʻaki loto-vēkeveke ki aí? Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke fakahoko ai kinautolú?

Fekumi ki he ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea fakalaumālié. Mahalo te ke saiʻia ʻi ha ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea pau ʻi he folofolá, ʻo hangē naʻe hiki fakapatonu mai pē ia kiate koé. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ia ʻi hoʻo tohi folofolá pe hiki ia ʻi ha tohinoa ako.

3 Nīfai 22; 24

‘Oku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ki he kakai ʻoku foki mai kiate Iá.

ʻI he 3 Nīfai 22 mo e 24, naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi lea meia ʻĪsaia mo Malakai ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ngaahi ʻīmisi mo e fakafehoanaki mahino—malala ʻi he afí, siliva kuo fakahaohaoaʻí, nofomalí, ngaahi matapā ʻo e langí (vakai, tautautefito ki he 3 Nīfai 22:7–8, 10–17; 24:10–12, 17–18). Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi fakafehoanaki ko ʻení fekauʻaki mo e vā fetuʻutaki ʻo e ʻOtuá mo Hono kakaí—pea mo Hono vā fetuʻutaki mo koé? Kuo fakakakato fēfē nai ʻa e ngaahi talaʻofa ʻi he ngaahi vahe ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí pe ko e moʻui ho fāmilí?

3 Nīfai 23:6–13

ʻE lava ke tāpuekina hoku fāmilí ʻi hono lekooti ʻa e ngaahi aʻusia fakalaumālié.

Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ongo kiate koe fekauʻaki mo e fengāueʻaki ʻa e Fakamoʻuí mo Nīfai ʻi he 3 Nīfai 23:6–13? Kapau naʻe siviʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi lekooti kuó ke tauhí, ko e hā ha ngaahi fehuʻi te Ne ʻeke kiate koe? Ko e hā ha ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hoko pe aʻusia fakalaumālie ʻoku totonu ke ke lekooti? Ko e hā nai e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fai iá? (vakai, 3 Nīfai 26:2).

3 Nīfai 23; 26:1–12

ʻOku finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke u fekumi ʻi he ngaahi folofolá.

ʻI hoʻo lau ʻa e 3 Nīfai 20:10–12; 23; 26:1–12, fakalaulauloto ki he ongo ʻoku maʻu ʻe he Fakamoʻuí fekauʻaki mo e folofolá. Ko e hā hono faikehekehe ʻo e fekumi ʻi he folofolá mo hono lau pē iá? (vakai, 3 Nīfai 23:1).

3 Nīfai 24:7–12

ʻĪmisi
fakaʻilonga seminelí
ʻOku fakaava ʻe he totongi vahehongofulú ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí.

Kuo fekauʻi maʻu pē ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá ke nau totongi vahehongofulu (vakai, Sēnesi 14:17–20; Malakai 3:8–11). ʻI hoʻo ako ʻa e 3 Nīfai 24:7–12, fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku kole ai ʻe he ʻOtuá ki Hono kakaí ke nau totongi vahehongofulú. ʻE lava ke tataki ʻe he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻa hoʻo akó:

  • Ko e hā ʻa e fono ʻo e vahehongofulú? (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 119. ʻOku ʻuhinga ʻa e “tupú” ʻi he fakahā ko ʻení ki he paʻanga hū maí. ʻOku totonu ke totongi vahehongofulu ʻa e kāingalotu kotoa pē ʻoku ʻi ai haʻanau paʻanga hū mai.) ʻOku kehe fēfē ʻa e vahehongofulú mei he ngaahi foaki kehé?

  • ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e vahehongofulú ki he hā? Te ke lava ʻo maʻu ha konga ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Vahehongofulu” (Gospel Library). Ko e hā ha ngaahi founga kuo tāpuekina ai koe koeʻuhí ko e totongi vahehongofulu ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe he kakai ʻoku nau moʻui ʻaki ʻa e fono ʻo e vahehongofulú? (Vakai, 3 Nīfai 24:7–12). Te ke lava ʻo ʻilo ha niʻihi ʻoku fakamatalaʻi ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā “Ko e Ngaahi Matapā ʻo e Langí” (Liahona, Nōvema 2013, 17–20). Fakatefito hoʻo fekumí ki he ngaahi tāpuaki ʻoku ʻikai ko e paʻangá. Kuó ke fakatokangaʻi fēfē nai ʻa e ngaahi tāpauki ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí?

Mahalo te ke fie lau foki ʻa e Maʻake 12:41–44. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he talanoa ko ʻení kiate koé?

3 Nīfai 25:5–6

Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa ʻIlaisiā ke liliu hoku lotó ki heʻeku ngaahi kuí.

ʻI hotau kuongá ni, ʻoku liliu hotau lotó “ki [heʻetau] ngaahi tamaí” ʻo fakafou ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. Kuo hoko fēfē nai ʻeni kiate koé? ʻI hoʻo lau ʻa e 3 Nīfai 25:5–6 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:13–16, fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻeni ko ha konga mahuʻinga ʻo e palani ʻa e ʻOtuá.

Vakai foki, “Ko e Fāmilí ke Taʻe Ngata,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 98.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona ʻo e māhina ní mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

3 Nīfai 23:1, 5

Te u lava ʻo fekumi faivelenga ʻi he folofolá.

  • ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 23 ʻa hono mahuʻinga ʻo e folofolá kiate Iá. Ke tokoni ki hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi ʻení, te ke lava ʻo lau leʻolahi ʻa e 3 Nīfai 23:1, 5 pea kole ange ke nau fakafanongo ki ha foʻi lea ʻoku ʻasi tuʻo tolu. Ko e hā hono faikehekehe ʻo e fekumí mei he laukonga peé?

  • Mahalo te ke lava mo hoʻo fānaú ʻo hiki ha veesi folofola manakoa pea fufuuʻi ia. Hili iá te mou lava leva ʻo taufetongi ʻi hono kumi ʻa e ngaahi potufolofola naʻe fufū ʻe he niʻihi kehé, lau fakataha kinautolu, pea talanoa ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻingamālie ai ʻa e ngaahi veesi ko ʻení.

3 Nīfai 24:8–12

ʻOku fakaava ʻe he totongi vahehongofulú ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí.

  • Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fekumi ʻi he 3 Nīfai 24:8–12 ke ʻilo ha ngaahi founga ke fakakakato ai ʻa e sētesi ko ʻení: Kapau te u totongi vahehongofulu, ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo …. Te ke lava foki ʻo vahevahe ha aʻusia ʻa ia naʻe tāpuekina ai koe koeʻuhí ko hoʻo totongi vahehongofulú. Kapau ʻe ʻaonga, fakakaukau ke tohi ha lahi ʻo ha paʻangai pea tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fikaʻi ʻa e lahi ʻo e vahehongofulu (peseti ʻe 10) ke foaki ʻi he paʻanga takitaha.

  • ʻE lava ke tokoni ʻa e peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní ke talanoa hoʻo fānaú ki ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e vahehongofulú ke tāpuekina ʻa e kāingalotu ʻo Hono Siasí. Mahalo ʻe lava ke nau tā ha ʻū fakatātā (pe kumi ha ʻū fakatātā ʻi he ngaahi makasini ʻa e Siasí) ʻo ha ngaahi founga ʻoku tāpuekina ai kinautolu ʻe he vahehongofulú.

3 Nīfai 25:5–6

ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke u ako fekauʻaki mo ʻeku ngaahi kuí.

  • Te ke fakalotoa fēfē nai hoʻo fānaú ke nau fekumi mo ako fekauʻaki mo ʻenau ngaahi kuí? Te ke poupouʻi fēfē nai hoʻo fānaú ke nau fakahoko ʻa e ngaahi ouaú maʻa ʻenau ngaahi kuí ʻi heʻenau matuʻotuʻa angé? Fakakaukau ke tokoniʻi kinautolu ke nau fekumi ʻi he 3 Nīfai 25:5–6 ke ʻiloʻi ha meʻa ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻE lava ke hili ʻe he fānau iiki angé honau nimá ki honau mafú ʻi he taimi kotoa pē ʻoku nau fanongo ai ki he foʻi lea “loto” ʻi hoʻo lau e ongo veesi ko ʻení. Te ke lava foki ʻo laukonga fekauʻaki mo e founga naʻe fakahoko ai ʻa e kikite ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:13–16 (vakai foki, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 95). Fakamatala ki hoʻo fānaú ʻa e founga kuo liliu ai ho lotó ki hoʻo ngaahi kuí. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo vahevahe ha faʻahinga aʻusia kuó ke maʻu ʻi hoʻo ako fekauʻaki mo hoʻo ngaahi kuí pea mo hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé maʻanautolú.

  • Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakafonu ha fuʻu ʻakau fakafāmili ʻaki ʻa e ngaahi hingoa ʻo ʻenau mātuʻá mo e ngaahi kuí. Ko e hā ha ngaahi talanoa te ke lava ʻo vahevahe fekauʻaki mo ha taha ʻo hoʻo ngaahi kuí? Fakaʻaliʻali ha ʻū tā kapau ʻe lava. Te mou lava foki ʻo hivaʻi fakataha ʻa e “Ko e Fāmilí ke Taʻe Ngatá” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 98) pea talanoa mo hoʻo fānaú fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e fāmilí ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi angé, vakai ki he makasini ko e Ko e Kaumeʻa ʻo e māhina ní.

ʻĪmisi
Ko hono lau ʻe Sīsū mo Nīfai ʻa e ngaahi lekooti ʻo e kau Nīfaí

ʻOmi ki Heni ʻa e Lekōtí, tā fakatātā ʻa Gary L. Kapp.

Paaki