Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
30 Sepitema–6 ʻOkatopa: “Ko Au ʻa e Fonó, pea mo e Māmá.” 3 Nīfai 12–16


“30 Sepitema–6 ʻOkatopa: ‘Ko Au ʻa e Fonó, pea mo e Māmá.’ 3 Nīfai 12–16,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2023)

“30 Sepitema–6 ʻOkatopa. 3 Nīfai 12–16,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2023)

ʻĪmisi
Fili ʻe Sīsū ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Tolu Nīfai: Ko e Toko Hongofulu Mā Ua ʻEni Kuó u Filí, tā fakatātā ʻa Gary L. Kapp

30 Sepitema–6 ʻOkatopa: “Ko Au ʻa e Fonó, pea mo e Māmá”

3 Nīfai 12–16

Ko e kakai naʻa nau fakataha mai ki he temipale ʻi Mahú naʻa nau moʻui ʻaki ʻa e fono ʻa Mōsesé, ʻo hangē ko e kau ākonga ʻa Sīsuú naʻa nau fakataha mai ke fanongo ki he Malanga ʻi he Moʻunga ʻi Kālelí. Naʻa nau muimui ki ai he naʻe tataki ai honau laumālié kia Kalaisi (vakai, Sēkope 4:5), pea ko ʻeni kuo tuʻu ʻa Kalaisi ʻi muʻa ʻiate kinautolu, ʻo fakahā ha fono māʻolunga ange. Kae naʻa mo e niʻihi ʻo kitautolu kuo teʻeki ai ke tau moʻui ʻaki ʻa e fono ʻa Mōsesé te tau lava ʻo fakatokangaʻi ko e ngaahi tuʻunga moʻui naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá ko ha fono mātuʻaki māʻolunga ia. Naʻá Ne folofola, “ʻOku ou fakaʻamu ke mou haohaoa” (3 Nīfai 12:48). Kapau ʻokú ke ongoʻi taʻe-feʻunga heni, manatuʻi naʻe folofola foki ʻa Sīsū, “ʻOku monūʻia ʻa e angavaivai ʻa ia ʻoku nau haʻu kiate aú, he ʻoku ʻonautolu ʻa e puleʻanga ʻo e langí.” (3 Nīfai 12:3). Ko e fono māʻolunga ange ko ʻení ko ha fakaafe—ko ha founga ia ʻe taha ʻo e pehē “Mou haʻu kiate au pea mou moʻui” (3 Nīfai 12:20). Hangē ko e fono ʻa Mōsesé, ʻoku tākiekina kitautolu ʻe he fono ko ʻení kia Kalaisi—ko Ia pē ʻa e Tokotaha te Ne lava ʻo fakahaofi mo fakahaohaoaʻi kitautolú. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Vakai, ko au ʻa e fonó, pea mo e māmá. Sio kiate au, pea kātaki ki he ngataʻangá, pea te mou moʻui” (3 Nīfai 15:9).

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

3 Nīfai 12–14

ʻĪmisi
fakaʻilonga seminelí
Te u lava ʻo hoko ko ha ākonga moʻoni ʻo Sīsū Kalaisi.

Ko ha founga ʻeni ʻe taha ke ako mo fakaʻaongaʻi ai ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 12–14: Fili ha ngaahi veesi, pea vakai pe te ke lava ʻo fakamatalaʻi fakanounou e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi vēsí ʻi ha sētesi pē ʻe taha ʻo kamata ʻaki ʻa e “Ko e kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí …” Hangē ko ʻení, ko ha fakamatala fakanounou ʻo e 3 Nīfai 13:1–8 ʻe lava ke pehē “ʻOku ʻikai fekumi ʻa e kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí ki he fakahīkihiki ʻa e kakaí ʻi haʻanau fai ha lelei.” ʻAhiʻahi fakahoko ia ʻaki ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení:

Hili hono lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke fakahoko ke ke muimui ai ʻia Sīsū Kalaisí?

ʻE lava ke ngali ongo lōmekina ʻa e fekau ʻi he 3 Nīfai 12:48—pea aʻu ʻo taʻe-malava. Ko e hā ʻokú ke ako mei he pōpoaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ko e “Ko Ia Ke Haohaoa ʻA Kimoutolu” (Liahona, Nōvema 2017, 40–42) ʻoku tokoni ke mahino kiate koe ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he veesi ko ení? Fakatatau ki he Molonai 10:32–33, ko e hā ha meʻa ʻokú ne ʻai ke malava ʻo haohaoa ʻo hangē ko e Fakamoʻuí?

Vakai foki, Dallin H. Oaks, “The Challenge to Become,” Ensign, Nov. 2000, 32–34; “ʻEiki te U Muimui Atu,” Ngaahi Himí, fika 127; “ʻOku Akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Fono Māʻolunga Angé” (vitiō), Gospel Library.

Fakaʻaongaʻi e ngaahi lēsoni fakatātaá. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻaki hono fakamatala ha ngaahi meʻa angamaheni. Te ke lava ʻo fai ha meʻa tatau ʻi hoʻo ako pe akoʻi ʻa e 3 Nīfai 12. ʻE lava ʻe he sio pe pukepuke ha meʻi māsima, teʻelango, pe ko ha koté ke fakatupulaki ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni taʻengata naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí.

3 Nīfai 12:1–2; 15:23–24; 16:1–6

Monūʻia ʻa kinautolu ʻoku tui taʻe-mamatá.

ʻOku tokosiʻi ʻaupito ha niʻihi ʻi he fānau ʻa e ʻOtuá kuo nau mamata ki he Fakamoʻuí mo fanongoa Hono leʻó, ʻo hangē ko ia naʻe hoko ki he kakai ʻi Mahú. Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau hangē ko e kakai ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 3 Nīfai 12:2; 15:23; mo e 16:4–6. Ko e hā ha ngaahi talaʻofa kuo fakahoko ki he kakai peheé ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? Kuo fakahoko fēfē nai ʻa e ngaahi talaʻofa ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí?

Vakai foki, Sione 20:26–29; 2 Nīfai 26:12–13; ʻAlamā 32:16–18.

3 Nīfai 12:21–30; 13:1–8, 16–18; 14:21–23

Te u lava ʻo feinga ke fakahaohaoaʻi e ngaahi holi ʻa hoku lotó.

Mahalo ko e kaveinga ‘e taha te ke fakatokangaʻi ʻi he ngaahi vahe ko ení ko e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke moʻui ʻaki ha fono māʻolunga ange—ke angatonu ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻetau ngaahi ngāué ka ʻi hotau lotó foki. Fekumi ki he kaveinga ko ení ʻi he folofola ʻa e Fakamoʻuí fekauʻaki mo e fakakikihí (3 Nīfai 12:21–26), angaʻulí (3 Nīfai 12:27–30), lotú (3 Nīfai 13:5–8), mo e ʻaukaí (3 Nīfai 13:16–18). Ko e hā ha ngaahi sīpinga kehe te ke lava ʻo maʻu? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakahaohaoaʻi ʻa e ngaahi holi ʻo ho lotó?

3 Nīfai 14:7–11

ʻE foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi meʻa lelei ʻi heʻeku kole, kumi, mo tukitukí.

ʻI hoʻo lau ʻa e fakaafe ʻa e ʻEikí ʻi he 3 Nīfai 14:7–11 ke kole, kumi, mo tukitukí, fakalaulauloto pe ko e hā ʻa e “ngaahi meʻa lelei” te Ne finangalo ke ke kolé. ʻE ala tokoni e ngaahi potufolofola kehe ko ʻení ke mahino ange kiate koe ʻa e founga ke kole, kumi, mo tukituki aí. ʻE lava foki ke nau tokoni ʻi hono fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻoku ʻikai faʻa tali ai ha ngaahi lotu ʻe niʻihi ʻi he founga ʻokú ke ʻamanaki atu ki aí: ʻĪsaia 55:8–9; Hilamani 10:4–5; Molonai 7:26–27, 33, 37; mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:7–9; 88:64. ʻE tokoni fēfē nai ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ki he founga ʻokú ke kole, kumi, mo tukituki aí?

Vakai foki, Milton Camargo, “Kole, Kumi, pea Tukituki,” Liahona, Nōvema 2020, 106–8.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona ʻo e māhina ní mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

3 Nīfai 12:14–16

Te u lava ʻo hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaki ʻeku muimui kia Sīsuú.

  • Mahalo ʻe ʻikai fakatokangaʻi ʻe he fānaú ʻi ha taimi ʻe niʻihi ʻa hono tāpuekina lahi ʻe heʻenau ngaahi sīpingá ʻa e niʻihi kehé. Fakaʻaongaʻi ʻa e 3 Nīfai 12:14–16 ke poupouʻi ʻaki kinautolu ke nau tuku ke ulo atu ʻenau māmá. Hangē ko ʻení, ʻi hoʻo lau ʻa e “kiate kimoutolu” pe “hoʻomou” ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, kole ki hoʻo fānaú ke nau tuhu pē kiate kinautolu. Fakamatala ange ki he fānaú fekauʻaki mo e maama ʻokú ke sio ʻoku ʻiate kinautolú ʻi he taimi ʻoku nau muimui ai kia Sīsū Kalaisí pea mo e founga ʻokú ne fakalotoa ai ke ke muimui foki mo koe kiate Iá. Hivaʻi fakataha ha foʻi hiva ʻokú ne poupouʻi ʻa e fānaú ke nau ulo hangē ha māmá, hangē ko e “Ko ha Foʻi Fetuʻu Au” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 84).

  • Ke poupouʻi hoʻo fānaú ke ʻoua te nau fufuuʻi ʻenau māmá (vakai, 3 Nīfai 12:15), tuku ke nau taufetongi ʻi hono fufuuʻi pe ʻufiʻufiʻi ha maama. Te nau lava ʻo toʻo ʻa e ʻufiʻufi ʻo e māmá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku nau fakalau ai ha meʻa te nau lava ʻo fai ke nau hoko ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he niʻihi kehé.

3 Nīfai 13:19–21

“Tokonaki maʻamoutolu ʻa e ngaahi koloa ʻi he langí.”

  • ʻE lava ke hoko hono lau ʻo e ngaahi veesi ko ʻení ke fakatupunga ai ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí. Mahalo te ke lava ʻo taki hoʻo fānaú ʻi ha kumi koloa fufū ke kumi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakamanatu kiate kinautolu ʻa e koloa ʻoku taʻengata hono mahuʻingá.

3 Nīfai 14:7–11

ʻOku tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú.

  • ʻI hoʻo lau ʻa e 3 Nīfai 14:7, ʻe lava ke fai ʻe hoʻo fānaú ha ngaahi tōʻonga ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi fakaafe takitaha ʻa e Fakamoʻuí ʻi he veesi ko ʻení. Hangē ko ʻení, te nau lava ʻo hiki hake honau nimá (kole), faʻu ha meʻa fakaʻata ʻaki honau nimá (kumi), pe ʻai ke pehē ʻoku nau tukituki ʻi ha matapā (tukituki). Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakakaukau ki ha ngaahi meʻa te nau lava ʻo lea ʻaki mo kolea ʻi heʻenau ngaahi lotú.

  • Mahalo ʻe fiefia hoʻo fānaú ʻi ha vaʻinga ʻoku nau kole ai ha meʻa pea nau maʻu ha meʻa ʻoku mātuʻaki kehe ʻaupito. ʻI he 3 Nīfai 14:7–11, ko e hā naʻe finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke tau ʻiloʻi fekauʻaki mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní?

3 Nīfai 14:21–27; 15:1

ʻOku finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke u fanongo mo fakahoko ʻa e meʻa ʻokú Ne akoʻi maí.

  • Fakakaukau ki ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakakaukauloto ki he talanoa fakatātā ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Mahalo te nau lava ʻo tā ha ʻū fakatātā, fakatātaaʻi, pe langa ha meʻa ʻi ha fakavaʻe ʻoku fefeka mo ha fakavaʻe ʻi he ʻoneʻoné. Te nau lava foki ʻo fetongi ʻaki honau hingoá ʻa e “tangata potó” ʻi heʻenau lau ʻa e 3 Nīfai 14:24–27 pe hivaʻi ʻa e “Ko e Tangata Potó mo e Tangata Valé” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 132). Pe ko ʻenau tuʻu hake ʻi he taimi kotoa pē ʻoku nau fanongo ai ki he foʻi lea “fai” ʻi he 3 Nīfai 14:21–27 mo e 15:1.

  • Ko ha lēsoni fakatātā ʻeni te ke lava ʻo ʻahiʻahiʻi: kole ki hoʻo fānaú ke nau fakakaukauloto ʻoku fakafofongaʻi ʻe ha taha ʻo honau vaʻé ʻa e fanongo ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí pea fakafofongaʻi ʻe he vaʻe ʻe tahá ʻa hono fai ʻo e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí. Fakaafeʻi hoʻo fānaú ke nau feinga ke palanisi ʻaki pē honau vaʻe ki he “fanongó.” Ko e hā ʻa e meʻa ʻe hoko kapau ʻe puhi mai ha havili mālohi ki he loto loki akó? Te ke lava leva mo hoʻo fānaú ʻo kumiha ngaahi meʻa pau naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ke tau faí: vakai, 3 Nīfai 12:3–12, 21–26; 13:5–8.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi angé, vakai ki he makasini ko e Ko e Kaumeʻa ʻo e māhina ní.

ʻĪmisi
Ko hono akoʻi ʻe Sīsū ʻa e kakai Nīfaí

Ko e ʻAʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he Kakai ʻi ʻAmeliká, tā fakatātā ʻa Glen S. Hopkinson

Paaki